Od preuzimanja dužnosti 20. siječnja, američki predsjednik Donald Trump intenzivira uhićenja i deportacije migranata bez dozvole boravka, unatoč oštrim kritikama građanskih i organizacija za zaštitu ljudskih prava. Proglasio je izvanredno stanje na granici SAD-a i Meksika.
Osim toga, američki Kongres je donio stroži zakon o migracijama pod nazivom „Lakes Riley Act". Prema tom zakonu, migranti bez važećeg statusa boravka sada se mogu zadržavati u imigracijskim centrima ne samo zbog teških kaznenih djela, već i zbog manjih prekršaja - primjerice krađe u trgovini, piše Deutsche Welle.
U prvom tjednu Trumpovog drugog mandata uhićeno je gotovo 2400 migranata, a američka granična agencija ICE (United States Immigration and Customs Enforcement) od tada svakodnevno objavljuje nove podatke o uhićenjima. Navodno su uhićenja usmjerena prvenstveno na migrante s prethodnim kaznenim presudama. Prošlog tjedna Trumpova glasnogovornica nazvala je akcije „najvećom masovnom deportacijom u povijesti". Međutim, i tijekom mandata demokratskog prethodnika Joea Bidena svakodnevno je bilo stotine uhićenja - prosječno 311 dnevno 2024. i 467 dnevno 2023. godine.
Uz podršku FBI-ja ICE je u nedjelju u Chicagu započeo „ciljane akcije" protiv migranata bez dozvole boravka. Američka televizija CNN izvijestila je o „munjevitoj akciji". Tom prilikom nekoliko saveznih agencija dobilo je dodatne ovlasti za uhićenje migranata bez dokumenata u SAD-u. Radi se o višednevnoj operaciji koja će se provoditi diljem zemlje.
Prebacuju ih u Meksiko i Gvatemalu
Migranti koje je dosad deportirala Trumpova administracija uglavnom su zrakoplovima prebačeni u Meksiko i Gvatemalu. Meksička vlada planira organizirati prihvatne centre za pridošle kako bi im pružila podršku. Nakon što je Kolumbija odbila američkim vojnim zrakoplovima s deportiranim migrantima dozvoliti slijetanje, došlo je do napetosti između dviju zemalja. Lijevo orijentirani predsjednik Kolumbije Gustavo Petro posebno je kritizirao korištenje vojnih zrakoplova za deportacije, tvrdeći da deportirani Kolumbijci moraju biti tretirani „dostojanstveno", a ne „kao kriminalci".
Trump je na to zaprijetio visokim carinama na kolumbijske proizvode. Nakon što je vlada u Bogoti najavila carine na američke proizvode, predsjednik Petro je na kraju popustio i povukao svoje protivljenje deportacijama vojnim avionima. U načelu nakon uhićenja američki sud odlučuje o deportaciji migranata koji nemaju važeće boravišne dokumente. U slučaju odluke o deportaciji, migranti se vojnim ili civilnim avionima prevoze u svoje matične zemlje, gdje ih preuzimaju lokalne vlasti.
Nova američka administracija objavila je prošlog tjedna da će osobe koje su neregularno ušle u zemlju ubuduće moći biti uhićene čak i u crkvama, školama i bolnicama. Iako je to pravno bilo moguće i ranije, pravila su dosad zahtijevala posebna odobrenja za provođenje takvih uhićenja na „osjetljivim mjestima". Trenutne deportacije latinoameričkih migranata provode se uz veliku medijsku pažnju. Bijela kuća na svojim društvenim mrežama objavljuje brojne vijesti o hapšenjima i prikazuje snimke kriminalnih migranata.
Vezani, vrijeđani, žedni...
Uhićenja i deportacije percipiraju se kao posebno brutalne. Osim Kolumbije, i Brazil je već izrazio nezadovoljstvo zbog nehumanog postupanja tijekom deportacija. Brazilsko ministarstvo vanjskih poslova izvijestilo je da su deseci migranata deportiranih iz SAD-a u Brazil imali vezane ruke i noge, a klima-uređaj u avionu je bio pokvaren. Prema medijskim izvještajima, neki deportirani migranti bili su udarani i šutirani od strane čuvara te su dugo vremena bili bez hrane, pića i pristupa toaletima.
Američkoj poljoprivredi prijeti kolaps
Unatoč tome, oporbeni demokrati, za razliku od početka Trumpovog prvog mandata, sada su suzdržaniji u kritici njegova postupanja prema migrantima. Katolički biskupi u SAD-u nazvali su Trumpovo postupanje s migrantima i izbjeglicama zabrinjavajućim. Ranije je predsjednik, već na tradicionalnoj misi povodom preuzimanja dužnosti, bio kritiziran u tom pogledu od strane anglikanske biskupice.
Čak i privreda izražava zabrinutost. Mnoge industrije u SAD-u mogle bi zbog deportacija ostati bez radne snage - primjerice, poljoprivredni sektor, gdje otprilike polovicu zaposlenih čine neregularni migranti.
Ove mjere nove američke vlade povećale su nesigurnost među samim migrantima. Procjenjuje se da u SAD-u živi oko 11 milijuna ljudi bez važećih boravišnih dokumenata.
