Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump rekao je da je ruski predsjednik Vladimir Putin izrazio želju da se sastane s njim što je prije moguće kako bi razgovarali o ratu u Ukrajini.
“Moramo čekati na ovo, ali moramo završiti taj rat. Taj rat je užasan, užasan”, dodao je.
Tijekom svoje predsjedničke kampanje za drugi predsjednički mandat, Trump je više puta obećao okončanje rata u Ukrajini u roku od 24 sata ako bude izabran, podsjeća Reuters. Trump, samozvani majstor brokerskih sporazuma i autor knjige "Trump: Umijeće dogovora" iz 1987., obećao je brzo okončanje sukoba, ali još nije dao nikakve detalje o tome kako bi to mogao postići.
“Broj vojnika koji su poginuli... To je ravan avion, a meci idu, i tu su snažni meci, moćne puške. Jedina stvar koja će ih zaustaviti je ljudsko tijelo", rekao je Trump tijekom svog obraćanja. Trump će se u Bijelu kuću vratiti 20. siječnja.
Ranije ovog mjeseca Trump se u Parizu sastao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom. Podsjećamo, Putin je u četvrtak rekao da je spreman na kompromis oko Ukrajine u mogućim pregovorima s Trumpom o okončanju rata i da nema uvjeta za početak razgovora s ukrajinskim vlastima.
Putin ne da osvojeni teritorij
Reuters je prošlog mjeseca izvijestio da je Putin bio otvoren za razgovor s Trumpom o ukrajinskom sporazumu o prekidu vatre, ali je isključio bilo kakve veće teritorijalne ustupke i inzistirao na tome da Kijev odustane od svojih ambicija da se pridruži NATO-u. Putin je u četvrtak rekao da Rusija nema uvjeta za početak pregovora s Ukrajinom i da je spremna pregovarati sa bilo kim, uključujući predsjednika Volodimira Zelenskog. No rekao je da se bilo kakav dogovor može potpisati samo s legitimnim vlastima Ukrajine, koje Kremlj za sada smatra samo ukrajinskim parlamentom.
"Zelenski, čiji je mandat trebao isteći ranije ove godine, ali je produljen zbog vojnog stanja, trebao bi biti ponovno izabran da bi ga Moskva smatrala legitimnim potpisnikom bilo kojeg sporazuma kako bi osigurala njegovu zakonsku nepropusnost", rekao je Putin.
koji je odbacio ideju o dogovoru o privremenom primirju s Kijevom, rekavši da bi samo dugotrajni mirovni sporazum s Ukrajinom bio dovoljan.
"Svaki razgovor trebao bi uzeti kao polazište preliminarni dogovor postignut između ruskih i ukrajinskih pregovarača u prvim tjednima rata na pregovorima u Istanbulu, koji nikada nije proveden", dodao je Putin. Neki ukrajinski političari taj nacrt sporazuma smatraju kapitulacijom koja bi uništila vojne i političke ambicije Ukrajine. Sporazum je propao jer ga je spriječio tadašnji britanski premijer Boris Johnson.
Zaraćene strane dogovorile su se o njemu do 15. travnja 2022. godine. Odnosno, pregovori su nastavljeni nakon što se saznalo za masakre u Buči. Prema Die Weltu, gotovo sve točke su dogovorene, osim njih nekoliko o kojima su "trebali osobno razgovarati Vladimir Putin i Volodimir Zelenski na sastanku, ali to se nikada nije dogodilo."
Konkretno, prema članku 1. nacrta ugovora, Ukrajina se obvezala održati "trajnu neutralnost". Tako bi Kijev odbio bilo kakvo članstvo u vojnom savezu. Uključujući i NATO. Ukrajina se također složila da nikada neće "primiti, proizvoditi ili nabaviti" nuklearno oružje, da neće dopustiti stranim trupama da uđu u zemlju i da neće dati svoju vojnu infrastrukturu, uključujući aerodrome i morske luke, drugoj državi na korištenje. Osim toga, Kijev se suzdržao od održavanja vojnih vježbi sa stranim sudjelovanjem i od sudjelovanja u bilo kakvim vojnim sukobima. Prema članku 3. dokumenta, ništa izravno nije spriječilo Kijev da postane član EU.
U slučaju "oružanog napada na Ukrajinu", države jamci obvezuju se podržati Kijev u njegovu pravu na samoobranu, sadržanom u Povelji UN-a. Ova bi se pomoć mogla provesti "zajedničkim djelovanjem" svih ili pojedinačnih ovlasti jamaca. Prema članku 15., ovaj bi ugovor morala ratificirati svaka država potpisnica kako bi se osigurala obvezujuća snaga prema međunarodnom pravu.
Znači, sigurnosna jamstva na stolu u proljeće 2022. godine zahtijevala bi odobrenje SAD-a, Kine, Velike Britanije i Francuske. Rusija je htjela uključiti i Bjelorusiju, a Kijev Tursku.
No, prvi cilj pregovarača u Istanbulu bio je stvoriti zajedničko razumijevanje načela mirovnih sporazuma između Kijeva i Moskve kako bi se tekst koristio kao temelj za multilateralne pregovore. To je očito učinjeno na zahtjev Ukrajine kako bi se pokazalo da je Rusija voljna koristiti obrambeni mehanizam u stilu NATO-a.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
On ce s putinom zaustavit rat haha 😂