Top News
828 prikaza

Tuđmanovi spomenici niču kao gljive poslije kiše!

Franjo Tuđman
Davor Visnjic (PIXSELL)
Prvi hrvatski predsjednik ne prestaje ne ostavlja narod ravnodušnim čak ni 16 godina nakon svoje smrti

Tuđman i dalje izaziva snažne reakcije, ljubav i mržnju, divljenje i prijezir, glorifikaciju i omalovažavanje  - ali ovoga puta to nije onaj stari, dobro znani Franjo od krvi i mesa, već njegove brojne kopije u formi spomeničke plastike. U mramoru ili bronci, gipsu ili poliesteru, Tuđman nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Zadnji spomenik prvom predsjedniku, onaj u Kninu, izazvao je val estetskih sukoba u zemlji. Dok zagovornici spomenika tvrde kako Tuđmana prikazuje sjajno, u neklišeiziranoj pozi, drugi se natječu u uvredljivim epitetima pa vele da taj i takav Tuđman podsjeća na pijanca kojemu je izmaklo tlo ispod nogu. "Tuđman nikad ne bi zauzeo takvu pozu", kažu.

Najžeće sukobe izazvao je "Tuđman u suknji" - istarski rad, koji Tuđmana prikazuje kao nekog junaka borbe za Škotsku, a ne hrvatsku neovisnost. Kritičari, naime, tvrde da je taj Tuđman odjeven u suknjicu, odnosno kilt.

Kipar s Grobnika Dubravko Radman i porečki klesar Lenko Krizmanić su u bijelom bračkom mramoru isklesali taj 2.5 metra visok (veći od Stojka Vrankovića, drniškog orla!)  i tonu težak kip, po visokim temperaturama, udišući kilograme kamene prašine, od 10-tonske gromade. Klesali su trenutak kada je Tuđman podigao ruke na kninskoj tvrđavi i dovršili ga za dva mjeseca.

-Ovaj kao da stoji u vreći za utrkivanje i slavi trijumf. A usput je polomio sve prste i smanjio se od skakanja, veli jedan kritičar, a drugi dodaje: da ne znamo da je ovo djelo klesanja, rekli bismo da je rovarenje, antidržavna djelatnost. Kipari se ismijavaju Tuđmanu!

Žestoka suprotstavljanja izazvao je i Tuđman iz Pridrage, koji nema kilt, ali nosi naočale nalik na teleskope. Obožavatrelji ga podržavaju ali kritičari kažu da je taj spomenik katastrofa.

Tuđman diljem Lijepe naše

Bista Franje Tuđmana | Author: Matija Topolovec (PIXSELL) Matija Topolovec (PIXSELL)

Tuđman krasi i Makarsku, Pridragu, Biograd na Moru, Škabrnju, Bibinje, Runoviće, Podbablje, Vukovar, Jasenice, Slavonski Brod, Viroviticu, Požegu... Proizvodnja Tuđmanovih spomenika - kojih ima na desetke - jedna je od rijetkih propulzivnih grana hrvatskog ospodarstva, uz sivu ekonomiju i gradnju crkava. Teoretičari tu pojavu ipak ne dočekuju s veseljem.

- U Hrvatskoj je prisutna tzv. poplava spomenika dr. Franji Tuđmanu, što je, prema mom mišljenu, nepotrebno i besmisleno. Mnoštvo spomenika, bisti, ulica, trgova ili mostova koji nose njegovo ime prelazi granicu dobrog ukusa. To je jedan oblik nasilja nad likom i djelom prvog hrvatskog predsjednika, kojem se u čast podiglo i sagradilo sve što treba, ali i što ne treba - tvrdi Vjeran Zuppa, hrvatski dramaturg i teoretičar. 

- Spomenici Franji Tuđmanu, visoki do tri ili četiri metra, kakvi su primjerice oni u Podbablju, Pridragi ili Makarskoj, nisu u skladu s vremenom i suvremenom umjetnošću - smatra Zuppa i dodaje da veličina spomenika ne jamči nužno veličinu čovjeka kojemu je spomenik podignut. 

Spomen bistu Franji Tuđmanu, kao prvi i zasad jedini SDP-ov gradonačelnik, Požežanin Zdravko Ronko, postavio je još u rujnu 2010. godine. Stranka mu zbog odavanja počasti Franji Tuđmanu nije stvarala probleme. Na svečanom otvorenju bili su Miroslav i Ankica Tuđman koja je spomen-bistu postavljenu u ulici koja nosi ime prvog hrvatskog predsjednika ispred zgrade Veleučilišta i otkrila. 
Ronko je često govorio da mu sadašnji premijer Zoran Milanović, koji je u vrijeme postavljanja spomen biste bio saborski zastupnik, kada mu je rekao da će u Požegi podići spomenik Tuđmanu, rekao: “To ti je dobra stvar, on je prvi predsjednik”.

Spomenik je podigao jer je to, kaže Ronko, najmanje što su Požežani mogli učiniti za prvog hrvatskog predsjednika. Pružila nam se prigoda da to kroz proračun i ostvarimo. Stranačkih kritika nije bilo, a HDZ-ovci su organizirali bojkot svečanosti otkrivanja, iako su na otvaranju bili autor Ivan Briski, članovi obitelji Tuđman, biskup Škvorčević, general Đuro Dečak i predstavnici svih županijskih UDVDRa, te toga što je Ivo Josipović prvi nakon svečanosti otkrivanja uz spomenik položio vijenac - rekao je Ronko. 

Miroslav Tuđman govori kako u Hrvatskoj i regiji ima 300-tinjak spomenika, bisti, trgova, ulica, ili pak mostova koji nose ime njegova pokojnog oca.

 - Kao dijete sam iznimno ponosan na svoga oca i činjenicu da mu je od 2000. godine nadalje podignuto mnogo spomenika. No na to gledam i s druge, političke i povijesne strane, što je mnogo važnije jer je riječ o kulturnom, nacionalnom i umjetničkom identitetu hrvatskog naroda - tvrdi Tuđman. 

Teško mu je, govori, istaknuti spomenik ili bistu uz koju je posebno emotivno vezan i koja mu znači više od ostalih. Svaki spomenik ima svoju funkciju, poruku i značenje, ovisno o prostoru i mjestu na kojem je. 

Na primjer, spomenik u Škabrnji je dojmljiv spoj stradanja, ali i slobode. Naime, Škabrnja je simbol patnje, simbol žrtve i ponosa, a spomenik prvog hrvatskog predsjednika u njoj simbol je slobodne i moderne hrvatske države - rekao je Tuđman koji smatra da se prema Franji Tuđmanu u svim djelovima Hrvatske treba odnositi jednako.

On je bio predsjednik hrvatskog naroda, a ne pojedine hrvatske regije. Stoga se na podizanje spomenika u njegovu čast ne bi smjelo gledati politički nego povijesno, ne uzimajući u obzir kojoj političkoj opciji pripadaju pojedini gradonačelnici koji iniciraju podizanje tih spomenika - dodaje Tuđman koji estetski ipak najviše cijeni rad akademskih kipara Kuzme Kovačića i Krune Bošnjaka

Tvrdi da je Trg dr. Franje Tuđmana u Zagrebu neprimjeren i potpuno neusklađen s likom i djelom prvog hrvatskog predsjednika. 

- Ne treba mu podići spomenik, ali bilo bi u redu da se Trg dostojanstveno uredi i da se postavio ploča s njegovim imenom i prezimenom - rekao je Tuđman. 

Povjesničar umjetnosti, Igor Zidić, smatra da je za svaki spomenik važno odabrati dobru lokaciju, jer previsok spomenik u središtu nekog manjeg mjesta može izgledati samo nakaradno i besmisleno. - Tuđmanovi spomenici visoki čak tri ili četiri metra koji izgledaju smiješno umanjuju njegovu ulogu kao utemeljitelja hrvatskog naroda - tvrdi Zidić i dodaje da je opće poznata stvar, još iz vremena renesanse, koliko visoki spomenici moraju biti. 

- Spomenik može biti tek nešto viši od prirodne veličine čovjeka kojem je podignut. Sve drugo su pretjerivanja i besmislice - dodao je Zidić. Tvrdi da je Tuđmanu u Hrvatskoj podignut veliki broj spomenika, sto dobrih što onih manje dobrih. 

- Nemamo toliko dobrih kipara da bismo imali stotinu dobrih spomenika - zaključuje povjesničar umjetnosti.  

  • Važna obavijest
    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • Avatar indoda
    BMKZS 21:33 19.Kolovoz 2015.

    Pitam se, za koga je taj partizanski general "stvorio" Hrvatsku, za koga?? -