Prije nego što je i pokrenula javno savjetovanje o promjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, Plenkovićeva vlada dobila je udarac u pleksus faktički iz vlastitih redova. Doktor ekonomskih znanosti s Ekonomskog instituta Zagreb, Danijel Nestić, jedan od nekolicine domaćih stručnjaka za mirovinski sustav, s kojim se svaka dosadašnja Vlada konzultirala oko sadržaja mirovinskih propisa, te se i sad nalazi u njezinoj radnoj grupi za reformu mirovinskog sustava, napisao je poduži komentar u kome je sasjekao ukidanje penalizacije prijevremenih mirovina sa 70 godina kao loše i skupo rješenje, piše Ljubica Gatarić za Express.
Danas se u 2. i 3. stupu nalazi oko 26 milijardi eura mirovinske štednje, no Hrvatska i dalje ima najniže mirovine u Europi, mjereno njihovim udjelom u prosječnoj plaći. Osim kapitalizirane štednje, zakonom iz 1998. godine uvedena je visoka penalizacija prijevremenih mirovina, ukinuto ukidanje penalizacije s navršenih 65 godina te su se nove mirovine prestale računati prema deset najpovoljnijih godina rada i u izračun su uključena primanja iz cijelog radnog vijeka.
Prvi put od velike reforme, Plenkovićeva vlada zatražila je i dobila ozbiljnu analizu mirovinskog sustava, s mogućim prijedlogom promjena. I taj je posao povjeren nikom drugom do Svjetskoj banci koja je, potkraj prošle godine, prezentirala svoja zapažanja i preporuke šarolikoj radnoj skupini u kojoj su se, osim predstavnika državnih institucija, nalazili i socijalni partneri. U njima nema ni slova o ukidanju penalizacije, nego, dapače, govore o dodatnom zaoštravanju uvjeta za prijevremenu mirovinu. Hrvatska je, povijesnoj reformi usprkos, pri dnu po visini mirovina, prema broju umirovljenika u odnosu na broj zaposlenih, ali i po radnom stažu umirovljenika te zakonskoj dobi za odlazak u mirovinu. Svjetska banka tvrdi da će mirovine dodatno padati ako se odmah ne pokrene nova reforma koja uključuje popularne i nepopularne mjere. Popularna mjera bila bi preinačena formula za usklađivanje mirovine (na što će Vlada ići s famoznih 85/15), zatim još jedno povećanje najnižih mirovina za tri posto (također prihvaćeno) i povećanje dodatka na mirovinu za sve umirovljene od 1999. godine za dodatnih tri posto, piše Ljubica Gatarić.
Bez obzira na to što se Andrej Plenković još nije oporavio od šamara koji je dobio na početku mandata, kad je pokušao progurati ranije povećanje radnog vijeka (zakočio ga je uspješni sindikalni referendum “67 je previše”), Svjetska banka ponavlja da Hrvati prerano odlaze u mirovinu i premalo rade. Stoga nude produljenje radnog vijeka u dvije brzine - sporoj i brzoj. U sporoj bi se najprije povećala dob za prijevremenu mirovinu sa 60 na 62 godine do 2032. godine za muškarce i do 2038. godine za žene, a onda bi se nakon 2038. postupno povećavao radni vijek za punu starosnu mirovinu sa 65 na 67 godina. Brzi tempo povećanja dobi za prijevremenu mirovinu na 62 godine, a punu starosnu mirovinu na 66 godina i šest mjeseci, trebao bi se odviti u idućih pet godina, do 2030. godine.
Cijeli tekst Ljubice Gatarić možete pročitati OVDJE.
