Valja uzeti u obzir da ih objavljuje čovjek iz hotelijerske branše, koji naravno ističe mane privatnoga smještaja, ali podaci što ih je na svom LinkedIn profilu jučer objavio Zoran Pejović, glavni izvršni direktor za transformaciju poslovanja u Lošinj Hotels & Villas, svakako su zabrinjavajući. Naime, on je pretražujući samo špicu sezone od 27. srpnja do 3. kolovoza pronašao ogroman broj slobodnih kuća s bazenom za, primjerice, šest osoba.
Prošla je godina bila mali znak upozorenja, ali uspjeli smo. Čini se da je ove godine druga priča. Upravo sam sada, 21. srpnja, pogledao dostupnost vila i kuća s bazenima na Airbnbu, za 6 gostiju i više. Pogledao sam rezultate dostupnosti i za tjedan od 27. srpnja do 3. kolovoza, od subote do subote, i oni su više nego zabrinjavajući.
Samo u Istri ima 467 kuća koje odgovaraju ovoj pretrazi, na Kvarneru 387, a u Dalmaciji 405 kuća. To je 1259 kuća i vila s bazenima, s gotovo 5000 slobodnih soba. Da je riječ o 25 hotela s po 200 soba, to bi jedno od najvećih hrvatskih hotelskih poduzeća učinilo potpuno praznim u vrhuncu sezone.
Međutim, da se radi o hotelima, tamo bi bilo barem 25 menadžera prodaje i marketinga s nekim alatima i znanjem na raspolaganju. Privatnim iznajmljivačima preostaje spuštanje cijena na Airbnbu, moljenje banaka da im produže kredite i nada da će se dogoditi neki novi globalni poremećaj koji bi donio posao na našu obalu.
Nije neka strategija", objavio je Pejović na LinkedInu.
Čak i ako ne govorimo o luksuznom smještaju s bazenom, postoje problemi. Kako je pisala Slobodna Dalmacija, za vrijeme Ultre nekoć je u Splitu bilo nemoguće naći slobodan apartman. Ove godine druga priča - tri dana prije Ultre 667 objekata na splitskome području bilo je slobodno, a mnogi su i tijekom samog festivala elektroničke glazbe ostali neiznajmljeni.
Visoke cijene? Pretjerana apartmanizacija? Bit će da je sve pomalo razlog što u Dalmaciji, primjerice, za onu spomenutu špicu sezone u ovom trenutku, "last minute" postoji 1985 raspoloživih smještajnih jedinica za četveročlanu obitelj - govorimo i o apartmanima, onima s bazenom i bez, hotelima...
U Hrvatskoj je inače gotovo 440.000 registriranih apartmana s 1,2 milijuna kreveta i u zadnjih deset godina broj im je skočio za više od 30 posto. Prema službenim podacima turističke zajednice, prošle godine u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 19,5 milijuna dolazaka i 92,4 milijuna noćenja turista, što je za 9,7% više dolazaka turista i za 2,6% više njihovih noćenja u odnosu na 2022. U odnosu na rekordnu turističku godinu 2019., bilo je za 0,4% manje dolazaka, ali za 1,2% više noćenja turista.
Tu naravno ne ubrajamo sivu ekonomiju, odnosno rentanje apartmana "na crno".
