84 osobe su poginule, među njima je više od desetoro djece kada je 31-godišnji Francuz tuniškog podrijetla zabio se kamionom u gomilu okupljenu povodom obilježavanja Dana Bastille. Gotovo tjedan dana je prošlo od toga nemilog događaja koji je čitavu Francusku zavinuo u crno, a s vremenskim odmakom lakše je i davati neke konkretnije analize.
Doktora Remija Pieta, predavača međunarodnih odnosa na sveučilištu u Dohi, pitali smo koliko je moguće govoriti da je napad u Nici teroristički napad uzevši u obzir obiteljske probleme koje je Mohamed Lahouaiej Bouhlel imao u posljednje vrijeme.
"Napad u Nici bio je posljednji čin duboko poremećenog čovjeka. Iskreno govoreći, da bi netko postao terorist mora imati određenih psiholoških problema. U ovom slučaju poprilično je jasno da Islamska država nije imala bilo kakva prethodna saznanja o napadu ili napadaču", uvjeren je doktor Piet. Islamska država jest preuzela odgovornost relativno dugo nakon samog čina napada, a Piet smatra da je priopćenje bilo dosta šturo. U priopćenju piše da je napad počinio pripadnik Islamske države, ali ne postoje dokazi o konkretnoj operativnoj povezanosti ISIL-a i počinitelja napada u Nici. Iako je ujak napadača izjavio da je prije dva tjedan alžirski regruter nagovorio Bouhlela na napad, francuske vlasti i dalje ne žele izlaziti u javnost s konkretnim tvrdnjama.
U posljednje vrijeme, Europu potresaju teroristički napadi, a posebice u Bruxellesu i Parizu. Napadači su bili mladići imigrantskog porijekla i poznati policiji zbog sitnog kriminala. Uvijek se postavlja pitanje rađa li se neki trend među napadačima koji bi pomogao policiji u borbi protiv terorizma.
"Da i ne. Ne postoji specifičan profil napadača. Neki Francuzi koji su otišli u Siriju potječu iz malih i osamljenih zajednica bez doseljeničke populacije, ali su regrutirani putem interneta. Međutim, postoji korelacija nedostatka obrazovanja i delikvencije. Je li sve to povezano s imigrantskim porijeklom ili sa siromaštvom ipak je otvoreno za raspravu. Očito je da religijska tematika propagande Islamske države i poticanje na pobunu nailazi na plodnije tlo kod siromašnijih ljudi koji imaju problema s integracijom u društvu. S druge strane, Mohamed Lahouaiej Bouhlel nije bio religiozan, nije išao u džamiju, pio je alkohol i koristio droge. Većinu zločina počine ljudi koji ne pronađu svoje mjesto u društvu, a terorizam nije iznimka po tom pitanju", ispričao je doktor Piet u ekskluzivnom razgovoru za Express.
Ipak, Francuska nema posebno velikih problema s integracijom doseljeničkih zajednica, rekao nam je Piet. "Sporiji ekonomski rast u Europi proteklih desetljeća usporio je tradicionalno uključivanje doseljenika u društvo. Usporedimo to s doseljenicima iz Portugala ili Španjolske u šezdesetim i sedamdesetim godinama prošlog stoljeća kojima je bilo puno lakše zato što su ekonomski uvjeti bilo znatno bolji. Međutim, Francuska nije specifična po tome", napomenuo je Piet.
Socijalno osjetljiva država poput Francuske olakšava uključenje doseljenika u društvo, smatra Piet. Kako nam je on ispričao: "Francuske vrijednosti inkluzivnosti zapravo su još uvijek jače nego u nekim drugim zemljama zahvaljujući besplatnom obrazovanju i zdravstvu. Rat protiv terorizma, ali i integraciju doseljeničkih zajednica, moguće je dobiti samo obrazovanjem i ekonomskim razvojem"
Nakon svakog terorističkog napada krivnja se svaljuje na službe sigurnosti, a tako je i u ovom slučaju. Međutim, analitičari upozoravaju da ništa u napadačevu životu nije dalo opravdanje za pojačani nadzor nad njegovim svakodnevnim aktivnostima. "Njegov osobni dosje nije nosio S karticu kojom bi se dalo do znanja da ga je potrebno pobliže nadgledati. Čovjek nije imao vjerske aktivnosti, vodio je nemoralan život (uključujući izvanbračni seks, konzumiranje droga i alkohola. Imao je povijest mentalnih problema, ali ništa od toga nije bilo dovoljno da ga se spremi iza rešetaka", kaže Piet.
Javnost s pravom traži sigurnost i okreću se vojsci, policiji i obavještajnim službama kako bi im to i pružili. Ali, koliko je realno za očekivati sprječavanje takvih napada. Koliko je uopće moguće spriječiti napad kamionom?
"Jako teško. Policija ima alata za praćenje eksploziva i prodaje oružja, ali napadi noževima ili kamionima predstavljaju novi i veliki izazov. Jedna mogućnost je uništenje korijena problema. Predsjednik Hollande odlučio se za takvu strategiju i najavio je pojačavanje anti-terorističkih operacija u Sirij i Iraku. Uništenje izvora propagande jedna je od rijetkih opcija u situaciji kad je nemoguće identificirati neprijatelja. Međutim, uspjeh takve strategije nije zajamčen i trebat će vremena da rezultati postanu vidljivi. To znači da je Francuska suočena s mogućim sličnim napadima u bližoj budućnosti", ispričao je doktor Piet u razgovoru za Express.
