Donald Trump izdao je izvršnu naredbu kojom traži veće ovlasti nad regulatornim agencijama koje je Kongres uspostavio kao neovisne o izravnoj kontroli Bijele kuće, u sklopu šireg pokušaja centralizacije predsjednikove ovlasti nad vladom.
Naredba zahtijeva od neovisnih agencija da podnesu svoje predložene propise Bijeloj kući na reviziju, potvrđuje ovlast blokiranja takvih agencija da troše sredstva na projekte ili napore koji su u suprotnosti s predsjedničkim prioritetima i izjavljuje da moraju kao obvezujuće prihvatiti predsjednikovo kao i tumačenje zakona Ministarstva pravosuđa.
Otpušta ljude protivno statutima
Naredba je uslijedila nakon što je Trump po kratkom postupku otpustio čelnike neovisnih agencija u suprotnosti sa statutima koji zabranjuju njihovo smjenjivanje bez razloga prije isteka mandata. Zajedno, ovi potezi čine glavnu frontu u predsjednikovom napadu na osnovni oblik američke vlade i njegovom nastojanju da preuzme dio ustavne ovlasti Kongresa nad njom.
Direktiva se odnosi na razne agencije izvršne vlasti koje je Kongres uspostavio i ovlastio da reguliraju aspekte gospodarstva, strukturirajući ih tako da ih vode dužnosnici koje bi predsjednik imenovao na fiksne mandate, ali čije svakodnevne radnje ne bi izravno kontrolirao.
Te agencije uključuju Komisiju za vrijednosne papire i burzu, Saveznu komisiju za trgovinu, Saveznu komisiju za komunikacije i Nacionalni odbor za radne odnose. Ipak, naredba se samo djelomično odnosi na jednu posebno moćnu agenciju, Federalne rezerve, pokrivajući pitanja vezana uz njen nadzor i regulaciju Wall Streeta, ali izuzimajući njene odluke vezane uz monetarnu politiku, poput povećanja i snižavanja kamatnih stopa, piše New York Times.
Trumpova naredba temelji se na nizu direktiva koje sežu do one koju je 1981. izdao predsjednik Ronald Reagan, a koja je također zahtijevala od agencija da podnesu predložena pravila Uredu za upravljanje i proračun Bijele kuće. Ta se naredba, međutim, nije odnosila na agencije koje je Kongres osnovao da budu neovisne o Bijeloj kući.
Peter L. Strauss, profesor emeritus prava na Sveučilištu Columbia, rekao je da ne bi trebalo biti pravne kontroverze oko zahtjeva naredbe da se neovisne agencije konzultiraju s Bijelom kućom o svojim regulatornim planovima. Prema Ustavu, istaknuo je, predsjednik "može zatražiti pismeno mišljenje" viših dužnosnika u vezi s dužnostima njihovih ureda.
No, rekao je profesor Strauss, drugi aspekti upućuju na to da Trump sebe smatra ovlaštenim usmjeravati radnje agencije - jednako kao što može izdavati zapovijedi vojsci kao vrhovni zapovjednik - čak i ako je Kongres rekao drugačije. To, ustvrdio je profesor Strauss, prelazi granicu u ono što je dugo bilo glavno shvaćanje Ustava.
Naredba je objavila da direktor Ureda za upravljanje i proračun Bijele kuće, Russell T. Vought, može uskratiti financiranje za sve projekte ili inicijative koje su u suprotnosti s politikom i prioritetima gospodina Trumpa. Ta ovlast je, kaže se u nalogu, ograničena: "On to može učiniti samo "dok god su takva ograničenja u skladu sa zakonom."
Ali drugi dio naloga kaže da agencije moraju prihvatiti stavove Trumpa i državne tužiteljice Pam Bondi o tome što zakon znači.
Trump je zauzeo stav da je zakon iz 1974., Zakon o kontroli zapljene, neustavan. Prema tom zakonu, Kongres je ograničio predsjednicima mogućnost da odbiju potrošiti novac koji su zastupnici prisvojili za programe koji se predsjedniku ne sviđaju.
Ministarstvo pravosuđa tražilo je da se ustanovi da samo glavni odvjetnik može govoriti u ime izvršne vlasti pred Vrhovnim sudom. Ali Kongres je također statutom dao određenim agencijama neovisnu ovlast za vođenje parnica. Trumpova administracija očito želi definitivno ukinuti mogućnost agencija da odlučuju koje će pozicije zauzeti čak i na nižim sudovima.
Otkako se vratio na dužnost Trump već je izazvao ključnu pravnu prepreku neovisnih agencija tako što je po kratkom postupku otpustio čelnike nekoliko takvih organizacija. To je kršenje statuta koje je donio Kongres koji ih štite od proizvoljnog otpuštanja i kažu da se takvi dužnosnici mogu smijeniti prije isteka mandata samo iz dobrog razloga, poput lošeg ponašanja.
Otpustio je vladinog odvjetnika koji je vodio neovisnu nadzornu agenciju koja štiti zviždače, unatoč sličnom statutu. Sudac je naredio da se dužnosnik privremeno vrati na posao, a Trumpova administracija uložila je žalbu Vrhovnom sudu.
Prošli tjedan, Sarah M. Harris, vršiteljica dužnosti glavne odvjetnice u Ministarstvu pravosuđa, u pismu Kongresu, napisala je da Ministarstvo neće braniti ustavnost statuta koji ograničavaju otpuštanje članova neovisnih agencija prije isteka njihovih mandata.
Harrisova je napisala da se Ustav ne bi trebao tumačiti tako da dopušta Kongresu da donese zakon "koji sprječava predsjednika da primjereno nadzire glavne dužnosnike u izvršnoj vlasti koji provode zakone u predsjednikovo ime." Dodala je da će Trumpova administracija pokušati natjerati Vrhovni sud da poništi presedan iz 1935. koji je bio suprotan.
Ukidanje neovisnosti takvih agencija i konsolidacija moći nad njima u Bijeloj kući dugo je bio cilj konzervativnog pravnog pokreta, koji taj cilj vidi kao sredstvo za smanjenje propisa i pravila koje je vlada nametnula moćnim poslovnim interesima.
No pokretu je nedostajalo glasova da uvjeri Kongres da jednostavno poništi statute i ukine ili ograniči takve agencije. Umjesto toga, od Reaganove administracije, konzervativni odvjetnici razvili su i gurali ideologiju zvanu unitarna izvršna teorija, prema kojoj bi se Ustav trebao reinterpretirati tako da ne dopušta Kongresu stvaranje džepova neovisnosti unutar vlade od izravne predsjedničke kontrole.
Ima svoje ljude na Vrhovnom sudu
Suci Vrhovnog suda koje su imenovali republikanci – pet od devet članova koji su radili kao odvjetnici izvršne vlasti u administraciji Reagana ili Georgea W. Busha – već su smanjivali ovlasti regulatornih agencija. Agencije uključuju one koje je Kongres uspostavio kao neovisne i one, poput Agencije za zaštitu okoliša, koje su zakonodavci uspostavili da budu pod predsjedničkim nadzorom.
Tijekom kampanje 2024. Trump i neki od njegovih najbližih savjetnika jasno su dali do znanja da će, ako on pobijedi, progurati tu agendu. A Vought, koji je također vodio Ured za upravljanje i proračun u prvoj Trumpovoj administraciji, rekao je za The New York Times u intervjuu 2023. da su im neovisne agencije bile na udaru.
"Ono što pokušavamo učiniti je identificirati džepove neovisnosti i uhvatiti ih", rekao je tada Vought.
