Vladimir Zelenski složio je svoj "plan pobjede" imajući na umu mogućnost Trumpove pobjede, izvijestio je The Financial Times pozivajući se na vlastite izvore. Plan ima za cilj nekako pridobiti Trumpa, koji je javno zagovarao rezanje američkog financiranja Ukrajine i brzo okončanje rata.
Štoviše, Trumpov sin Donald Jr. nakon izbora objavio je u danima nakon izbora fotografiju svog oca pored kojeg stoji zamišljeni Zelenski i napisao: "Ono kada za 38 dana ostaješ bez džeparca."
No Zelenski u toj priči ima i neke skrivene adute. Dva su prijedloga posebno skrojena za Trumpa: zamjena nekih američkih trupa u Europi ukrajinskim snagama nakon što rat završi, što bi donijelo ogromne uštede Trumpovoj administraciji i još važnije - dijeljenje ključnih ukrajinskih prirodnih resursa sa zapadnim partnerima. Predsjednik Vladimir Zelenski bacio je te ideje Trumpu na stol tijekom rujanskog sastanka u New Yorku. Izvor Financial Timesa upoznat sa sastankom rekao je da je Trump smatrao da su ideje intrigantne.
O čemu se točno radi? Ukrajina ima enormno rudno bogatstvo. Pođimo od svijetu trenutačno najzanimljivijeg litija. To je kritična mineralna sirovina koja u kombinaciji s grafitom, kobaltom i niklom, osigurava razvoj strateške grane gospodarstva u proizvodnji
električna vozila.
- Ukrajina ima najveća nalazišta litija u Europi - tvrdi Roman Opimakh, generalni direktor Državne geološke službe Ukrajine.
Analiza proizvodnih procesa hibridnih i električnih vozila pokazuje da se do 12 kg litija koristi u proizvodnji standardnog hibrida, a kod Tesle u proizvodnju mora biti uključeno od 22 do 50 kg ove sirovine, što će reći da problematika itekako zanima važnog Trumpova saveznika na putu do moći - Elona Muska.
Do 58% procijenjenih svjetskih rezervi nalazi se na sjecištu tri južnoameričke zemlje – Bolivije (21 milijun tona), Argentine (19 milijuna tona) i Čilea (do 10 milijuna tona) u tzv. “litijskom trokutu”. Također, u SAD-u su otkrivene značajne rezerve kritičnih sirovina (7,9 milijuna tona), Australiji (6,4 milijuna tona), Kini (5,1 milijun tona), Njemačkoj (2,7 milijuna tona), Češkoj i Srbiji (1,3 odnosno 1,2 milijuna tona).
Ukrajina ima značajna nalazišta litija, koja se procjenjuju na više od 500.000 tona, što je do deset posto svjetske rezerve.
K tome, u Ukrajini je, ne računajući Rusiju, druga najveća zaliha plina u Europi, nakon Norveške. Imaju rudnike 117 od 120 najkorištenijih materijala u svijetu.
Doduše, u ruske ruke pao je 41 rudnik ugljena, 27 plinskih polja, 14 propanskih, devet naftnih, šest rudnika željezne rudače, dvije lokacije bogate titanijem, dvije cirkonijem, jedna stroncijem, jedna litijem, jedna uranom, jedna zlatom, pisao je Večernjak.
Najistaknutija nalazišta litija u Ukrajini su Polokhivske i nalazište Dobra u Kirovogradskoj oblasti, Ševčenkivske u Donjeckoj oblasti, kao i “Kruta Balka” u Zaporoškoj oblasti.
Predviđa se da će globalna potražnja za ekvivalentom litij karbonata samo rasti, nadmašujući 2 400 tona u 2030., što je gotovo dvaput više nego u 2025. Razlog je povećanje proizvodnje električnih vozila, što je pokretač potrošnje litija. Očekuje se da će do 2035. svjetska potrošnja koncentrata litija iznositi 3 800 tona. Međutim, to još uvijek neće biti dovoljno za pokrivanje proizvodnih kapaciteta za litijske baterije tako da postoji interes zemalja EU, a evidentno i Amerike, da povećaju proizvodnju vlastitog ekvivalenta litij karbonata za pokrivanje deficita u proizvodnja električnih automobila
Ukrajina je počela razvijati ove prijedloge u ljeto 2024. “kako bi nametnula narativ prije nego što Trump uspije nametnuti svoj”, prema izvoru. Financial Times je također primijetio da su neki ukrajinski poslovni čelnici predložili davanje Trumpu ovlasti za "provjeru ulaganja" kako bi odredio tko može poslovati u Ukrajini. Ova ideja, koju je jedan izvor nazvao "ABC - bilo tko osim Kine (Andybody but China")", ima za cilj smanjiti oslanjanje na kinesku tehnologiju i materijale, kao što su telekomunikacije, i prebaciti se na američke alternative.
