Ulupali četiri milijarde eura u Konradovo okno, njemačku grobnicu nuklearnog otpada

Skladištenje nuklearnog otpada u oknu "Konrad" zapravo bi trebalo početi 2030-ih godina. Međutim , povjerljivi dokumenti dostupni BR-u i NDR-u otkrivaju očite probleme i ukazuju na propuste vlasti – sa značajnim posljedicama. Planirano odlagalištenjemačkog  nuklearnog otpada "Konrad" u Salzgitteru u Donjoj Saskoj suočava se s odgodom od nekoliko godina, javlja Tagesschau.

To je vidljivo iz povjerljivih dokumenata koji su ekskluzivno dostupni BR i NDR . Prema dosljednim dokumentima, nuklearni otpad se ne može skladištiti prema trenutnim regulatornim zahtjevima. Moglo bi tako i ostati. "Konrad" je jedino odobreno odlagalište u izgradnji u Njemačkoj. Na periferiji grada Salzgittera kao orijentir uzdiže se dojmljiva konstrukcija glave s dvostrukim stupovima. Ispod, lift vodi oko 1000 metara dolje do velikog podzemnog gradilišta. Bivši rudnik željezne rude pretvara se u odlagalište za nisko i srednje radioaktivni otpad iz njemačkih nuklearnih elektrana. Izgradnja bi trebala biti dovršena za nekoliko godina, a nuklearni otpad će biti pohranjen ubrzo nakon toga, objašnjava Dagmar Dehmer, glasnogovornica Savezne agencije za konačno skladištenje (BGE): "Predviđeno je da počne početkom 2030-ih."

Izbjegnite opasnost za podzemne vode blizu površineAli oko toga postoje znatne sumnje. Dva dokumenta, koja su ekskluzivno dostupna BR i NDR , otkrivaju probleme sa zakonom o vodama Donje Saske i sugeriraju administrativne propuste. Zaključuju: "Konrad" će ili kasniti dugi niz godina ili možda i potpuno propasti. Okno prijeti da postane grobnica vrijedna milijarde dolara.Razlog za to je dozvola izdana za "Konrad" 2002. Uz to je priložena i "napredna dozvola za vodu" koju je izdala pokrajina Donja Saska. Pojednostavljeno rečeno, ova dozvola ima za cilj osigurati da otpad u odlagalištu ne predstavlja prijetnju površinskim podzemnim vodama.

Platina, živa, željezo

Ne radi se samo o radioaktivnom otpadu, već posebno o tvarima koje se opetovano pojavljuju s nuklearnim otpadom. Uvedena su stroga ograničenja za tvari kao što su platina, živa ili jednostavno željezo ili aluminij. Primjerice, 303.000 kubika nuklearnog otpada koji će završiti u "Konradu" vjerojatno će sadržavati samo 43 kilograma žive ili samo jedanaest grama platine.Ako se ta ograničenja strogo poštuju, stručnjaci kažu da se može uskladištiti samo dio nisko i srednje radioaktivnog otpada. Stoga su 2010. odgovorni za konačno odlagalište izradili vlastitu podlogu za izračun kako bi se mogle uskladištiti velike količine nuklearnog otpada.

Dva dokumenta opisuju dva ključna problema. Prvi dokument dolazi od čovjeka koji je prije dobre 23 godine doveo "Konrad" do odobrenja. Fizičar Bruno Thomauske je u to vrijeme radio za Savezni ured za zaštitu od zračenja. Kasnije je radio za Vattenfall i kao profesor na RWTH Aachen. U analizi na 32 stranice zaključuje: “Konrad ne može u pogon”.Tvrdi da je nova obračunska osnovica "značajna izmjena" "Više vodopravne dozvole", pa stoga i zaključuje: "Ovo obično zahtijeva procedure davanja suglasnosti u kojima se obrazlaže zašto se skladišti veća količina. Takav postupak nije pokrenut". Nadležna Savezna agencija za konačno skladištenje odobrila je proceduru regulatornog tijela za vodu, ali nije dobila potrebno odobrenje od Ministarstva okoliša Donje Saske.

To je naglašeno u drugom dokumentu, koji je napisao savjetnik Saveznog ministarstva okoliša, koje je odgovorno za nuklearnu sigurnost u Njemačkoj. Konzultant ističe i drugi problem. Osnovica za izračun je "ovisna o trenutno važećem zakonu i propisima o vodama". To znači da se svaka promjena, koliko god mala bila, mora ponovno izračunati za svaki pojedinačni spremnik. Od ukupno 303.000 kubika nuklearnog otpada, otpadnih paketa tzv. Niti jedan od njih zapravo ne bi mogao biti pohranjen da je spremište postojalo. Zaključak konzultanta Federalnog ministarstva okoliša: "'Konrad' neće krenuti s radom. Ili zbog problema s dozvolama ili zato što se svakih nekoliko godina donose novi vodni propisi i zakoni, pa se otpad ne može pustiti na skladište u 'Konrad'. Stoga je kvar repozitorija najvjerojatniji scenarij.

Sjedište Savezne agencije za konačno skladištenje nalazi se u Peineu u Donjoj Saskoj, samo 25 kilometara od okna "Konrad". U razgovoru za ARD , direktorica Iris Graffunder isključuje mogućnost propasti "Konrada", ali priznaje: "Moglo bi biti da trebamo novu 'naprednu vodnopravnu dozvolu'. Ili možemo promijeniti postojeću u postupku izmjena i dopuna. Na pitanje hoće li to onemogućiti skladištenje nuklearnog otpada do početka 2030-ih, Graffunder je objasnio: "Utoliko je potrebnije da počnemo sada. Daljnje odgađanje nema smisla, po mom mišljenju." Trenutna situacija je da u ovom trenutku ne postoji niti jedan kontejner koji ima žig da se materijal smije skladištiti.

Bez tog žiga nikada ništa neće stići na dubinu od gotovo 1000 metara u okno "Konrad". Gdje bi se kontejneri s nuklearnim otpadom trebali slagati jedan za drugim kako bi zauvijek ostali pod zemljom kao relikt njemačkog nuklearnog doba. Da za odlagalište "Konrad" trenutno ne može dobiti odobrenje niti jedan kontejner stoji čak i u službenom, javno dostupnom dokumentu. Dolazi iz Komisije za zbrinjavanje otpada, savjetodavnog tijela Saveznog ministarstva okoliša. U Berlinu je pak nuklearno regulatorno tijelo, Savezni ured za sigurnost gospodarenja nuklearnim otpadom u Njemačkoj ili skraćeno BASE. Njihov šef, bivši političar Zelene stranke Christian Kühn, otvoreno priznaje u intervjuu za ARD: "Savezna agencija za konačno skladištenje i pokrajina Donja Saska još moraju sastaviti glave."

Od njih se sada traži da skupe glave riješe problem koji je poznat više od 20 godina. "Sigurno nismo učinili sve kako treba u prošlosti. Inače bi neki problemi već danas bili riješeni", rekao je CEO BASE Kühn.Unatoč neriješenim problemima, na "Konradu" se nastavlja gradnja ispod zemlje. U rudnik se dosad, više od 50 godina, uz veliki otpor, slilo oko četiri milijarde eura, dijelom novca poreznih obveznika. U međuvremenu, demontaža povučene nuklearne elektrane i dalje napreduje. To rezultira i sve većom količinom nuklearnog otpada koji je namijenjen "Konradu".Prijeti opasnost od prelijevanja privremenih skladišta. Prema službenim informacijama, trenutni kapaciteti nisu dovoljni za skladištenje svih kontejnera iznad zemlje. Zbrinjavanje nuklearnog otpada u Njemačkoj ponovno je pred potpunim zastojem.Savezna agencija za konačno skladištenje želi ostaviti otvorena jedna stražnja vrata: ako "Konrad" bude barem strukturalno dovršen na vrijeme, prema riječima generalne direktorice Iris Graffunder, namjeravaju među 303.000 kubičnih metara nuklearnog otpada tražiti "bilo koje spremnike" koji se mogu sigurno uskladištiti bez straha od utjecaja na podzemne vode. To ne rješava stvarne probleme.