U nedjeljno jutro, dok su prvi posjetitelji već prolazili kroz staklenu piramidu, pariški muzej Louvre, riznica neprocjenjive umjetnosti i povijesti, ponovno je postao poprište zločina. U drskoj, filmskoj operaciji koja je trajala svega sedam minuta, lopovi su ukrali dio francuskih krunskih dragulja, ostavivši iza sebe razbijene vitrine. Oko 9:30 ujutro, dok su se hodnicima već širili žamor i koraci tisuća posjetitelja, organizirana skupina lopova započela je svoju munjevitu akciju. Prema riječima ministra unutarnjih poslova Laurenta Nuñeza, radilo se o "očigledno dobro pripremljenom timu koji je proveo izviđanje". Koristeći dizalicu s košarom na fasadi okrenutoj prema rijeci Seini, gdje su u tijeku bili građevinski radovi, provalnici su se popeli do prozora Galerije Apolon.
Ova raskošna dvorana, dom dijela neprocjenjive kolekcije francuskih krunskih dragulja, postala je njihova meta. Snažnim rezačem diskova probili su staklo, upali unutra i sjekirama ili malim motornim pilama razbili dvije vitrine. U operaciji koja je trajala samo sedam minuta, ukrali su devet komada nakita iz kolekcije Napoleona i carice. Nakon pljačke, pobjegli su na skuterima i motociklima, nestavši u pariškom prometu.
Muzej je odmah zatvoren zbog "izvanrednih razloga", a policija je blokirala područje. Ubrzo je stigla i potvrda ministrice kulture Rachide Dati, koja je pljačku opisala kao udar na "neprocjenjivu baštinu". Iako se točna vrijednost ukradenih predmeta još utvrđuje, njihov povijesni značaj je nemjerljiv. Kasnije je ispred muzeja pronađen jedan od ukradenih predmeta, za koji se vjeruje da je slomljena kruna carice Eugénie, nijemi svjedok drskosti modernih kradljivaca umjetnina.
Krađa koja je stvorila svjetsku ikonu: Nestanak Mona Lise
Nijedan događaj u povijesti Louvrea ne može se mjeriti s krađom koja se dogodila 21. kolovoza 1911. godine. Toga dana nestala je Mona Lisa.
Počinitelj nije bio lukavi kriminalni genij, već skromni talijanski majstor po imenu Vincenzo Peruggia. On je prethodno radio u Louvreu kao staklar i bio je dobro upoznat s rasporedom muzeja i sigurnosnim propustima. U nedjelju navečer, dan prije krađe, sakrio se u muzejskom ormaru za metle. U ponedjeljak ujutro, kada je muzej bio zatvoren za javnost, Peruggia je odjenuo bijelu radničku kutu kakvu su nosili zaposlenici i izašao iz svog skrovišta.
Vincenzo Perugia
Kada je Salon Carré, gdje je slika visjela, bio prazan, jednostavno ju je skinuo s četiri željezna klina koja su je držala na zidu. Otišao je do obližnjeg servisnog stubišta, gdje je uklonio teški zaštitni okvir i staklo. Samu sliku, naslikanu na drvenoj ploči topole, zamotao je u svoju kutu, stavio pod ruku i krenuo prema izlazu. Na putu je naišao na zaključana vrata, no u pomoć mu je priskočio vodoinstalater koji je, misleći da je Peruggia kolega, otključao vrata i pustio ga van. Lopov je mirno išetao iz muzeja s remek-djelom Leonarda da Vincija.
Krađa je otkrivena tek sljedećeg dana, kada je slikar Louis Béroud došao u Louvre kako bi napravio kopiju Mona Lise, samo da bi zatekao prazan zid. Nastala je panika. Vlasti su zatvorile muzej na tjedan dana i pokrenule jednu od najvećih istraga u povijesti. Policija je ispitala sve zaposlenike, a sumnja je pala čak i na slavne umjetnike poput Pabla Picassa i pjesnika Guillaumea Apollinairea, koji su nakratko bili uhićeni.
U međuvremenu, mediji su stvorili globalnu senzaciju. Novine su nudile velike nagrade za bilo kakvu informaciju. Prazno mjesto na zidu u Louvreu postalo je veća atrakcija od same slike, privlačeći gomile znatiželjnika. Skandal je Mona Lisu, do tada poznatu uglavnom u umjetničkim krugovima, pretvorio u svjetsku ikonu. Dok je svijet tragao za njom, slika je dvije godine bila skrivena u lažnom dnu drvenog sanduka u Peruggijinom skromnom pariškom stanu.
Peruggia je napokon napravio kobnu pogrešku u prosincu 1913. godine, kada se s Mona Lisom vratio u Italiju. Kontaktirao je Alfreda Gerija, trgovca umjetninama u Firenci, nudeći mu sliku na prodaju i očekujući nagradu. Geri je, u suradnji s direktorom galerije Uffizi, potvrdio autentičnost slike i obavijestio policiju. Peruggia je uhićen u svom hotelu.
Na suđenju je tvrdio da je njegov motiv bio isključivo patriotski – želio je vratiti sliku u njezinu domovinu, vjerujući da ju je Napoleon ukrao (što je povijesno netočno, jer ju je sam Leonardo donio u Francusku). Iako su njegova pisma obitelji otkrivala i financijske motive, sud je prihvatio priču o zavedenom domoljubu. Osuđen je na blagu kaznu od samo godinu i 15 dana zatvora, od čega je odslužio tek sedam mjeseci. Nakon što je bila izložena diljem Italije, Mona Lisa se trijumfalno vratila u Louvre, sada slavnija no ikad.
Iako je krađa Mona Lise najpoznatija, povijest Louvrea bilježi i druge značajne incidente koji svjedoče o njegovoj ranjivosti.
Tijekom Drugog svjetskog rata, kustos Jacques Jaujard organizirao je masovnu evakuaciju tisuća umjetnina kako bi ih spasio od nacista. Unatoč njegovim herojskim naporima, neka su djela ipak zaplijenjena. I danas se vraćeni predmeti označavaju s "MNR" (Musées Nationaux Récupération) kao podsjetnik na to mračno razdoblje.
Godine 1971. profesionalni lopovi ukrali su sliku "Val" Gustavea Courbeta. Unatoč opsežnoj istrazi, slika nikada nije pronađena i njezin nestanak ostaje jedan od velikih neriješenih misterija svijeta umjetnosti.
Dva iznimno vrijedna komada renesansnog oklopa – kaciga i prsni oklop koje je donirala obitelj Rothschild – ukradena su 1983. godine. Gotovo četiri desetljeća kasnije, 2021. godine, oklop je čudesno pronađen nakon što ga je vojni stručnjak prepoznao i prijavio vlastima. Iste 1983. godine, Louvre je zamalo ostao bez još jednog remek-djela. Skupina lopova pokušala je ukrasti monumentalnu sliku Eugènea Delacroixa "Sloboda vodi narod", no uhvaćeni su prije nego što su uspjeli pobjeći s plijenom.
