Top News
13217 prikaza

Veliki vizionarski projekt za uređenje Zagreba budućnosi

1/13
Privatni album
Fabijanić je uj studiji predložio ukopavanje željezničke pruge pod zemlju, što bi oslobodilo nove, javne gradske površine te širenje kvalitetnih sadržaja, od parkova i zelenih oaza do trgova i muzeja

Danas, kad u Zagrebu još nije počela obnova grada nakon potresa i kad Hrvatskoj prijeti opasnost da će vraćati novac iz europskih fondova, projekt “Integrirani grad” iznova je aktualan i zahtijeva ako ništa drugo onda barem ponovno razmatranje cijele ideje.

Tu urbanističko-arhitektonsku studiju osmislio je renomirani arhitekt i profesor emeritus Nenad Fabijanić još 2010. godine, a u njoj su sudjelovali i arhitekti Gordana Domić i Boris Koružnjak, ugledna povjesničarka umjetnosti Snješka Knežević i prometni stručnjak Damir Pološki. Fabijanić je u toj studiji predložio ukopavanje željezničke pruge pod zemlju, što bi oslobodilo nove, javne gradske površine te širenje kvalitetnih sadržaja, od parkova i zelenih oaza do trgova i muzeja. Tim se projektom zapravo predlaže spajanje Črnomerca i Trešnjevke te pokazuje da je moguće realizirati koncept integriranoga grada nakon što se premjesti nepremostiva barijera - željeznička pruga. Zato se može reći da Fabijanić u “Integriranom gradu” donosi važnu stratešku viziju razvoja Zagreba.

Studija “Integrirani grad” izrasla je iz nagrađenog Fabijanićeva projekta za uređenje tadašnjeg Trga Francuske revolucije, danas Trga dr. Franje Tuđmana iz 1998. godine, koji je zatim aktualizirao i proširio na prostor koji obuhvaća regiju od Zapadnog kolodvora sve do Trga Krešimira Ćosića kraj Doma sportova. Premda studija “Integrirani grad” prvenstveno predstavlja viziju i koncept te zahtijeva dodatne elaboracije u kojima bi se detaljno razradili pojedini segmenti, čega su svjesni i sami autori, izazvala je odmah nakon prezentacije oštre polemike u javnosti. Kritičari su je osporavali napominjući da su prijedlozi preskupi i nerealni, osobito dio koji se odnosi na spuštanja pruge ispod zemlje, a pristaše su isticali njezinu sveobuhvatnost, smatrajući da je velika stvar što su se autori studije uhvatili u koštac s prugom koja 150 godina dijeli grad na južni i sjeverni dio. Sam Fabijanić je tvrdio da je “Integrirani grad” kapitalan projekt koji rješava sve vitalne probleme funkcioniranja grada i koji se zbog predviđene etapne gradnje može realizirati. No na kraju je došlo do razmimoilaženja između Grada Zagreba kao naručitelja studije, odnosno tadašnjeg gradonačelnika Milana Bandića, i Fabijanića kao voditelja projekta. Naime, kad se trebalo početi s realizacijom, odjednom se iz Grada Zagreba počela nametati ideja o probijanju dvaju podzemnih trakova ispod parkova, koji bi spojili Prilaz baruna Filipovića i Ulicu Gjure Deželića, što je po Fabijanićevu mišljenju apsolutno neprihvatljivo jer se kosi s urbanističkim i kulturnim vrijednostima prostora. Studija je na kraju završila u ladici gradske uprave, a kako sad stvari stoje, veliko je pitanje hoće li ideje predstavljene u tom vizionarskom projektu ikad doživjeti realizaciju. Dakle, kako autori studije zamišljaju integrirani Zagreb?

 

1. Premještanje željezničke pruge pod zemlju:

Studija predviđa spuštanje željezničke pruge pod zemlju u središnjem dijelu Zagreba, čime bi se oslobodio prostor za nove javne sadržaje, trgove i parkove, dakle za razvoj grada i gradskog prometa te za povezivanje gradskih cjelina koje ta pruga desetljećima razdvaja. Prema zamisli prometnog stručnjaka, željeznička pruga bila bi spuštena pod zemlju kraj Vrapča na zapadu, a završila bi u dužini od sedam kilometara blizu Zavrtnice na istoku, dok bi se na jugu spuštala u dužini od dva i pol kilometra sve do Vukovarske ulice. Dakle, pruga bi se na -2 etaži prostirala na nešto manje od deset kilometara, a na etaži -1 predviđena je komunikacija putnika. Također bi se mogla spajati na prigradske željeznice za Samobor, Zaprešić, Goricu, Sisak i Sesvete. Preseljenjem pruge pod zemlju pojavili bi se u centru grada golemi slobodni prostori koji bi se mogli iskoristiti na kreativniji način. Konkretno, sa spuštanjem željeznice pod zemlju dobilo bi se oko 65 hektara nove slobodne površine. Također, željeznički sustav potpuno bi se odvojio od cestovnog, odnosno funkcionirali bi na dva odvojena nivoa te više ne bi bilo kolizije između željeznice i cestovnog prometa. Osim toga, drastično bi se promijenila slika zagrebačkog središta. Primjerice, Branimirova ulica pretvorila bi se u civiliziranu urbanu aleju sa zelenilom i zgradama i s južne i sa sjeverne strane, jer više ne bi bilo potrebe sa zidom s grafitima koji je sakrivao pogleda na kolosijeke. Autori studije smatraju da se uklanjanjem pruge može povezati povijesno središte u Donjem gradu s novim središtem u Trnju, a dosad nepovezani grad integrirati u homogen organizam koji funkcionira kao kompleksna cjelina. Primjerice, mogla bi se napokon ostvariti Sveučilišna aleja, također i Središnja zelena os, koja je dijelom ostvarena u Trnju, a planirana je do Novog Zagreba. Također, studija promišlja i povezivanje aerodroma željeznicom normalnog kolosijeka, kao i teretnu zaobilaznu prugu. Premještanje pruge pod zemlju mogla bi biti i prva stepenica za zagrebački metro.

 | Author: Privatni album Trg Franje Tuđmana i Trg Krešimira Čosića(pogled sa sjevera) - Urbanističko-arhitektonska studija Privatni album

2. Nova zelena urbana os od Ilice do Baštijanove ulice na Trešnjevci:

Glavna je ideja uspostavljanje višekilometarskog pojasa javnog prostora od Ilice do središnjeg područja Trešnjevke, koji obuhvaća Trg F. Tuđmana, Trg Francuske Republike, Trg Krešimira Ćosića i niz novih parkovnih površina. To je nova zelena osovina na zapadu grada i svojevrsni pandan zelenoj osovini na istoku grada, koja seže od Zrinjevca, trgovima J. J. Strossmayera i kralja Tomislava, preko Trga S. Radića, Avenijom Većeslava Holjevca do Save i nastavlja se do južnog Zagreba. Snješka Knežević napominje da bi ta nova os imala funkciju arterije koja osigurava reurbanizaciju zapuštenih ili nedovršenih urbanih područja te integrira dva povijesno odijeljena i oduvijek loše povezana područja grada. Dok su Glavnoj osi namijenjeni metropolski sadržaji, kao što su glavne gradske i nacionalne institucije, Zapadna os ima primarno funkciju integracije nepovezanih i periferiziranih područja te stvaranja novog urbaniteta koji bi generirao njihovu obnovu, novu gradnju, urbanističke restrukturacije, osobito na Trešnjevci, te rehabilitacije industrijske i tehničke baštine. Ta Zapadna os zapravo je pandan Glavnoj osi po svojim dimenzijama, zelenilu i smjerom sjever - jug, koji za Zagreb ima višestruko simbolički značaj.

 | Author: Privatni album Trg Franje Tuđmana i Trg Krešimira Čosića(pogled iz zraka) - Urbanističko-arhitektonska studija Privatni album

3. Transformacija prostora od Trga Franje Tuđmana do Trga Krešimira Ćosića:

Prema studiji, prostor od Trga dr. Franje Tuđmana preko Zapadnog kolodvora do Trga Krešimira Ćosića doživio bi cjeloviti redizajn. Nenad Fabijanić je u tom prostoru zamislio uređeni park s vodenim površinama i fontanama te s podzemnom garažom na dvije etaže i 450 parkirališnih mjesta na zapadnoj strani što bi uklonilo automobile s okolnih parkirališta i izmijenilo vizuru prostora. Na južnom rubu parka niknuo bi novi veći objekt, koji bi bio namijenjen za društveno-informacijske ili kulturne sadržaje, primjerice, Zagreb Forum ili Umjetnički paviljon. Uz Ilicu, pored fontane s vodoskocima, bila bi otvorena pozornica, a u sredini parka predviđeno je mjesto za spomenik. Projektom je predviđeno i uklanjanje dva nekvalitetna objekta - zgrada bivše općine Črnomerac i blok na jugoistočnom uglu trga, tako da park ostvaruje vezu sa zelenim pojasom na prostoru bivše pruge. Na mjestu tvornice Kamensko predviđen je stambeno-poslovni sklop, također s podzemnom garažom. Na Trgu Francuske Republike zadržalo bi se igralište, a na njegovu zapadnom obodu predviđena je upravna zgrada, koja bi nadomjestila uklonjeni objekt bivše općine Črnomerac.

Na južnom dijelu trga također se otvaraju parkovne površine. S istočne strane, u dijelu trokutastog bloka Krajiška - Jukićeva - Hochmannova - Klaićeva, predložena je poslovna ili upravna zgrada, a u bloku Hochmannova - Kršnjavoga - Klaićeva zamjena zapuštenog sklopa socijalnih stanova novim stambenim sklopom.

 | Author: Privatni album Novi Zapadni kolodvor s kolosjecima u podzemlju -- Urbanističko-arhitektonska studija Privatni album

4. Novi sadržaji oko Zapadnog kolodvora:

Kako objašnjavaju autori studije, uklanjanjem pruge, skladišta, ograda i ostalih trošnih objekata kolodvor time dobiva “soliternu” poziciju tog dijela grada. Naime, u podzemlju na nivou -1 smješta se trgovački centar, a na nivou -2 ostaje kolodvor s peronima i kolosjecima, dok se na površini, na mjestu nekadašnje pruge, prostire novi, veliki, izduženi park. Taj park se dijeli na niz kaseta u kojima se predlažu vrlo atraktivni sadržaji, primjerice, postav Hrvatskog željezničkog muzeja ili Hrvatskog sportskog muzeja na otvorenom, koji danas nemaju svoj prostor, a posjeduju izuzetno atraktivne izloške, kao što su povijesne lokomotive, sportski avioni, različita vozila, dakle uglavnom pokretna tehnička baština. Kako piše Snješka Knežević, manji izložbeni paviljoni, smješteni u pojedinim kasetama, mogli bi biti posvećeni industriji, dakle memoriji tog područja. U željezničarskim stambenim kućama, koje su same po sebi atrakcija, mogla bi se evocirati povijest željeznice, konkretno, pruge Južne željeznice. Također, predlažu se različiti manji tematski vrtovi, kakvi su poznati u obnovljenim industrijskim arealima, zatim novi “urbani” parkovi, sportske aktivnosti, biciklističke staze i šetnice. Sugerirano je i ime mogućeg tematskog parka - Park željeznice i industrije, čime bi se održavala memorija na željeznicu i epohu industrijalizacije. S obzirom na to da se taj pojas proteže u punoj širini pruge, a u dužini sve do Selske ceste, u perspektivi čak do Črnomerca, pa i dalje, uređenje i oblikovanje tog pojasa velik je izazov za kreaciju, piše Snješka Knežević, kao što se to potvrdilo u nizu novih parkova u europskim industrijskim sredinama, primjerice u glasovitom Emscherparku.

 | Author: Privatni album Novi trg Doma sportova - Urbanističko-arhitektonska studija Privatni album

5. Nova sportska regija na Trešnjevci:

Studijom je predviđena nova sportska regija oko Doma sportova na Trešnjevci. Činio bi je sklop parkova i trgova namijenjenih prvenstveno sportsko-rekreativnim aktivnostima. Stari i dotrajali sportski objekti zamijenili bi se novima i suvremenijima, koji bi bili fleksibilniji i imali više namjena. Primjerice, predloženo je rušenje starog i dotrajalog, a u zagrebačkom potresu devastiranog Doma sportova. Na njegovu mjestu izgradio bi se novi, veći, suvremeni dom s velikom ledenom i malom košarkaškom dvoranom te odgovarajućom infrastrukturom, koji bi imao posebnu atrakciju - vidikovac s pogledom na sjeverne vizure grada i Medvednice. S istočne strane tog novog Doma sportova zamišljen je veliki sportsko-rekreacijski park s igralištima i otvorenim klizalištem, a sa zapadne, u novoformiranoj parceli, smješten je Plivački centar s nekoliko zatvorenih i otvorenih plivališta. Također je predviđena dogradnja i modernizacija hotela Panorama, koji bi zaokružio sliku ambijenta s južne strane. Na zapadu, na mjestu neizgrađenog područja omeđenog produženom Kranjčevićevom ulicom, Selskom i Zagorskom cestom, predložen je još jedan sportsko-rekreacijski park, podijeljen na nogometna igrališta, različite parkove, šetnice i aleje, kioske i paviljone. Parkovi su zamišljeni i duž bivše samoborske pruge. A na djelomično popločenom trgu, s manjim oazama visokog zelenila, izgradile bi se podzemne garaže, kojima bi se riješio problem manjka parkirnih mjesta. Zapravo je cijeli taj dio Trešnjevke osmišljen kao veliki sportski park s bazenima, teniskim igralištima, boćalištima, klizalištima, zimskim vrtovima, biciklističkim stazama, paviljonima i sastajalištima, što s jedne strane daje snažan impuls razvoju Trešnjevke, a s druge, kako napominju autori studije, ta koncentracija sportskih sadržaja mogla bi uvećati važnost Zagreba kao sportskoga grada.

 | Author: Petar Glebov/PIXSELL TŽV Gredelj je danas ruina Petar Glebov/PIXSELL

6. Integracija i urbanizacija golemog područja Tvornice ‘Janko Gredelj’:

Predloženim rješenjem pruge ispunjen je i osnovni zahtjev za integraciju i urbanizaciju golemog područja Tvornice “Janko Gredelj”, koje može postati svojevrsna premosnica između Donjega grada i Trnja. Industrijski areali koji se od zapada prema istoku nižu duž pruge također dobivaju integrativnu ulogu: postaju mjesta na kojima se susreću urbana memorija i baština s inovacijom i kreacijom. Drugim riječima, postaju fokusi novog urbaniteta. Povezivanje povijesnog središta u Donjem gradu i novoga, u mnogočemu nedovršenoga u Trnju u funkcionalno i oblikovno homogen organizam, postaje time realnost. Projekt također predlaže novu odmjerenu izgradnju, a u prilog memoriji i Muzej željeznice na otvorenom, zapravo park sa starim lokomotivama.

7. Prometna raskrižja na glavnim cestovnim koridorima, primjerice, na Aveniji Dubrovnik, Ljubljanskoj i Slavonskoj aveniji te Ulici Grada Vukovara i Savskoj cesti:

Spuštanje željeznice u podzemlje omogućilo bi preseljenje cestovne mreže u južni dio, a to bi dovelo do velikih vremenskih ušteda. Prometni stručnjaci su ustvrdili da bi se uspostavljanjem tog novog ortogonalnog sustava, koji danas postoji sa sjeverne strane grada, godišnje uštedjelo oko 12 milijuna eura.

8. Regeneracija i rehabilitacija industrijskih i vojnih objekata i kompleksa:

Studijom se predlaže regeneracija i rehabilitacija industrijskih i vojnih objekata i kompleksa, koji su organski povezani s prugama, a danas su uglavnom izvan funkcije. Oni se shvaćaju kao baština i obilježje identiteta industrijske zone obilježene željeznicom te se za njih predlažu nove javne namjene. Snješka Knežević napominje da primjera i uzora ima u obilju u visoko razvijenim industrijskim zemljama, koje su dio funkcija prenapregnutih povijesnih središta prebacile u stare industrijske zone i razvile tu novi postindustrijski urbanitet, primjerice Ruhrgebiet, Docklands u Londonu, Kop van Zuid u Rotterdamu, Hafen-City u Hamburgu.

 | Author: Privatni album Studentski centar i proširenje Botaničkog vrta na Sveučilišnoj osi (pogled sa zapada) - Urbanističko-arhitektonska studija Privatni album

9. Studentski centar, Botanički vrt i Glavni kolodvor:

Studentski centar bi eliminacijom pruge s njegove tri strane dobio šansu da ponovno postane središte javnog života. Botanički vrt već godinama atrofira zbog blizine pruga, no premještanjem osam kolosijeka pod zemlju oslobodio bi se duplo veći zeleni prostor, gdje bi se mogli realizirati i razni drugi sadržaji, od rekreativnih do poslovnih. Glavni kolodvor ovim bi projektom postao moderan željeznički punkt, s obnovljenom glavnom zgradom i peronima na razini -2.

 | Author: Privatni album Središnja gradska os - Urbanističko-arhitektonska studija Privatni album

10. Veća gustoća gradnje:

Iako je težište na oslobađanju i povezivanju slobodnih, otvorenih površina, točnije stvaranju sustava javnih prostora, projekt omogućuje veću gustoću gradnje. Kako ističe Snješka Knežević, slijedeći princip disperzije, bez muke su pronađene lokacije i parcele za novu gradnju na čitavom velikom potezu, dok je uklonjeno samo ono što je dotrajalo ili se može obilježiti kao hipoteka - negativna baština.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.