To što je ona kandidatkinja za ravnateljsko mjesto NP Krka, naravno da znači samo mogućnost da ju se izabere kad svoje kaže struka. Tako nam je objašnjavala Josipa Rimac. I naravno da ćemo biti jako iznenađeni ako ne bi prošla baš njena kandidatura za primamljivo mjesto pod ingerencijom ministarstva Tomislava Ćorića. U međuvremenu, do veljače, Rimac će do rezultata natječaja morati gristi nokte kao državna tajnica u Ministarstvu uprave kod Lovre Kuščevića.
![Josipa Rimac | Author: Patrik Macek (PIXSELL)](/media/img/e5/24/60594445b8a992e05cd9.jpeg)
U prethodnom političkom životu Rimac je bila "kraljica Knina". OK, nećemo pretjerivati, bila je gradonačelnica, a onda je u eri Tomislava Karamarka, na njegov poziv, pomislila da bi mogla biti i odlična direktorica izborne kampanje. Ostalo je zapisano da je, nakon objektivnog izbornog debakla HDZ-a, Milijan Brkić one noći u studenom 2015. vikao na Karamarka zato što je pustio Dragu Prgometa da mu ode iz stranke.
Tu se dotaknuo i Rimac: "A ona tek... O njoj ćemo još razgovarati", ribao ga je i nju potjerao iz prostorije da ne čuje. Lako je moguće da je to bio razlog što "ona klinka iz Knina" nije postala Karamarkova ministrica, nego je morala u Sabor. A onda je 2017. "kraljica Knina" izgubila i Knin u drugom krugu od nezavisnog Marka Jelića, te je morala na tajničko mjesto kod Kuščevića.
![Miro Kovač | Author: Davor Puklavec (PIXSELL)](/media/img/99/da/0bd5cd60c4bba25e1448.jpeg)
Dugi niz godina Miro Kovač se mukotrpno kapilarno uspinjao od malog od kužine u Tuđmanovom uredu za medije, preko savjetničkih mjesta po hrvatskim ambasadama da bi od 2008. do 2013. zasjao kao veleposlanik RH u Njemačkoj. Tu ga je 2014. otkrio Karamarko i, umjesto da ode veleposlančiti u Poljsku, Kovač se vratio u Karamarkov HDZ kako bi prvo vodio predsjedničku kampanju Kolinde Grabar Kitarović, a od siječnja 2016. kako bi bio i ministar vanjskih poslova u Karamarkovoj kvoti u vladi s Mostom.
S obzirom na okolnosti i kapacitete Karamarka, čak nije bio niti tako loš. No, Karamarko je pao i sada Kovač kao predsjednik Odbora za vanjsku politiku u Saboru čeka da vidi što mu nosi budućnost, kao što mu je u lipnju 2018. donijela to da na prijedlog Plenkovića bude smijenjen s mjesta međunarodnog tajnika HDZ-a.
![Josip Bilaver | Author: Jurica Galoić/PIXSELL](/media/img/e0/9f/383ed4df9815fd293d49.jpeg)
Josip Bilaver imao je samo 26 godina kad mu je u listopadu 2012. Tomislav Karamarko čestitao na premoćnoj pobjedi na izborima za predsjednika Mladeži HDZ-a na kojima je Bilaver, kao jedini kandidat, osvojio 100 posto valjanih glasova. Najkasnije od tog doba, lako moguće i od nešto ranije, Bilaver je bio totalni Karamarkov kadar. Bio je vrlo aktivan u predizbornoj kampanji 2015. Pa je izabran u Sabor.
Pa je u travnju 2016., nakon prijedloga ministra zdravlja Daria Nakića, imenovan i predsjednikom uprave Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević u Zagrebu. Oni koji su naivno mislili da je to nakaradno jer sa 30 godina i diplomom s ekonomije nema nikakvog iskustva u tom smjeru, iz vida gube da je on tada bio odani Karamarkov šef Mladeži HDZ-a. Toliko odan da je sudjelovao u jurišu na Most.
A onda je Karamarko zglajzao, došao je Andrej Plenković i Bilaver je tako brutalno ostao na brisanom prostoru da ga više nije bilo u Saboru, da se morao zadovoljiti mjestom pomoćnika ministra prometa Olega Butkovića koji je preživio još od Karamarka do danas... Nešto ipak sugerira da je Bilaver u eri Plenkovića sklonjen na toplo i udobno, ali da ne smeta. U prosincu 2018. prestao je biti predsjednik Mladeži HDZ-a. Naslijedio ga je novi jedini kandidat. Bilaver se otada "raduje novim izazovima".
![Ministar Darko Horvat | Author: Patrik Macek/ PIXSELL](/media/img/2d/1e/2af46d3d7b588e1b916b.jpeg)
"HDZ se vratio korijenima, a pod vodstvom Tomislava Karamarka niže pobjedu za pobjedom!", već 2014. javno je govorio Darko Horvat nekoliko mjeseci nakon što je postao potpredsjednik HDZ-a.
Ovaj HDZ-ovac do tada baš i nije bio nitko ni ništa; NO HEP-a, NO Plinacroa... S dolaskom Karamarka na vlast u HDZ-u, u vrh HDZ-a ušao je i on. S dolaskom na vlast Oreškovićeve vlade koalicije Karamarkovog HDZ-a i Mosta, ministrom je postao i Horvat, i to ministrom za gospodarstvo. A onda je Karamarko pao, uskoro je pala vlada, pala je i Horvatova ministarska glava i dojučerašnji ministar utjehu za svoje srce za koje nikada nije krio da mu kuca na desnoj strani prsa, morao je tražiti u Saboru. Kao zastupnik.
Ali samo do svibnja 2018. U iznenađujućem raspletu situacije Andrej Plenković ga imenuje za ministra nakon debakla Martine Dalić. Da ne bude zabune, rekao je tada za Večernji list ovo: "Nikad me nitko neće navesti na to da kažem bilo što protiv Karamarka ili da se sramim bilo čega oko participacije u toj Vladi!" Ali, kako bi bilo još manje zabune, rekao je tada i to da "ne pamti kad se zadnji put čuo s Karamarkom".
![Tomislav Karamarko i Zlatko Hasanbegović | Author: Patrik Macek (PIXSELL)](/media/img/87/81/528d0b6de237cd3fcbb3.jpeg)
Kad se bolje pogleda, iznenađujuće je koliko je priča sa Zlatkom Hasanbegovićem jednostavna. Još od vrlo mladih dana bio je u HČSP-u i nije ga bilo nigdje. A od 2015., kada prelazi u Karamarkov HDZ, odjednom ga je bilo svugdje. Čak i kao ministra kulture onih niti godinu dana pod premijerom koji je natucao hrvatski. Preživio je kad je Karamarko protjeran iz vlade. Preživio je kad je Karamarko protjeran i iz HDZ-a. Čak i nove izbore, Plenković ga je stavio na novu listu i Hasanbegović opet je ušao u Sabor.
Ali nije mogao istrpjeti da netko drugi s pozicije ministra uređuje kulturu u RH bagerom i drugom teškom mehanizacijom. Utjehu je našao u naručju Brune Esih na listi Neovisnih za Hrvatsku za gradsko vijeće Zagreba i od svibnja 2017. bavio se preimenovanjem zagrebačkih toponima uz pomoć Bandića, a u zamjenu za, primjerice, sveto ime Dinamo i slične usluge zagrebačkom predsjedniku. No, odnedavno je puklo i s Bandićem i Hasanbegović danas čeka da mu isteknu mandati.
![Domagoj Ivan Milošević | Author: Filip Kos/PIXSELL](/media/img/29/21/db8cb0988e0d740732fd.jpeg)
Domagoj Ivan Milošević u HDZ-u je zabljesnuo kad ga je Jadranka Kosor pozvala da postane potpredsjednik Vlade za investicije, iz saborskih klupa u kojima je bio u tri saziva, 7. 8. i 9. 2012. se drznuo kandidirati i za predsjednika stranke, nasuprot Tomislavu Karamarku. Možda pomalo odatle ona podudarnost datuma da je u srpnju 2016., kada je Karamarko prestao biti predsjednik stranke, a Milijan Brkić prestao biti tajnik, novi tajnik HDZ-a postao baš on. I tu je i danas. Ipak, nije ostalo neprimijećeno da je u lipnju 2018. bio suzdržan na glasanju u HDZ-u o smjenu Davora Ive Stiera i Kovača.
"Snaga HDZ-a je u zajedništvu, a to zajedništvo u 21. stoljeću ne znači jednoumlje... Na današnji dan između hrvatske države i naroda i ponora stoji samo HDZ", objasnio je svoj stav s tog glasanja.
Inače, ona kandidatura za predsjednika HDZ-a zapravo mu i nije baš tako naštetila. Još i prije izbora 2015. s Karamarkom je obilazio mjesta poput HUP-a, da bi tranziciju u Plenkovićevo doba prošao sasvim pristojno.
![Anton Kliman | Author: Facebook](/media/img/f6/24/d71438a234d5ddba954f.jpeg)
Anton Kliman reklamirao se početkom 2016. kada ga je Orešković postavio za turizma iz HDZ-ove Karamarkove kvote da "voli slušati Prodigy i Haustor". I trajao je samo koliko je trajala ostavština Karamarka. Kao saborski zastupnik poslije će u društvu Culeja, Kovača, Tuđmana, Lucića i još nekih HDZ-ovaca glasati u Saboru protiv Istanbulske konvencije, reći će da je suzdržan oko Marakeškog sporazuma...
Uglavnom će izražavati stavove koji nisu u skladu sa stilom ni Prodigyja ni Haustora, nego više u skladu s pozicijama čovjeka koji je početkom 2016., uz Hasanbegovića, Buljevića i Tolušića, slovio za jednog od kvarteta ljudi "od najvećeg Karamarkovog povjerenja". U travnju 2018. o njemu se čulo i da "gradi hotel od 11,5 milijuna eura" u Istri gdje je danas potpredsjednik županijske stranačke organizacije.
![Josip Buljević | Author: Patrik Macek (PIXSELL)](/media/img/93/0c/8271344c6b95b370c0e2.jpeg)
Josip Buljević preživio je početkom stoljeća skandale i sa špijuniranjem Stjepana Mesića, tada predsjednika, i onaj i onakav tretman novinarke Helene Puljiz od strane POA-e. Rukovodio je akcijama protiv Gotovine, Petrača i Matekovića, a kada je Sanader prometnuo Karamarka u ministra policije, Buljević je postao direktorom SOA-e. Pa kad je Karamarko postao prvi potpredsjednik Vlade u siječnju 2016., Buljević je postao ministar obrane, kamo je došao s mjesta savjetnika Kolindi za obranu i nacionalnu sigurnost.
Bez obzira što je Buljevićevoj SOA-i prethodno iz zemlje uspio kidnuti i Sanader i Glavaš. Buljević je bio jedan od četvorice ljudi od najvećeg Karamarkovog povjerenja i to se očito jedino brojalo. U siječnju prošle godine izvjesni je agent SOA-e na sudu u Zagrebu pravomoćno dobio presudu po kojoj mu SOA mora isplatiti odštetu za mobbing, odnosno zato što je njega i još trojicu Buljević 2012. nazivao narkomanima, kriminalcima, suradnicima stranih obavještajnih službi, što ih je "dao pretražiti na neuobičajen način"... Od studenog 2017. Buljević je veleposlanik RH u Finskoj.
![Martin Pastuović i Tomislav Karamarko | Author: Željko Lukunić/PIXSELL](/media/img/05/4d/cb4778060c58247a9084.jpeg)
Martina Pastuovića Karamarko je po prvi put nekome izvan HDZ-a službeno predstavio u ožujku 2013., kardinalu Josipu Bozaniću, kao svog savjetnika za ekonomiju. Tog umirovljenog kemičara tituliralo se i njegovim "dugogodišnjim prijateljem". Nešto više od dvije godine poslije bio je u timu koji je radio na tome da Karamarka dovede na vlast, a kad je ovaj napokon postao prvi potpredsjednik Vlade, Pastuović je postao posebni savjetnik uz, kako se pisalo, plaću od 8000 kuna. Nakon pada Karamarka o Pastuoviću se više nije čulo ništa posebno.
![Ministar Oleg Butković | Author: Duško Jaramaz/Pixsell](/media/img/1e/59/406754846d01bd9b4b83.jpeg)
Oleg Butković imao je potpuno pravo kada je u svibnju 2016. rekao da će, ako Most bude inzistirao na političkoj demontaži Karamarka izglasavanjem nepovjerenja, biti novih izbora.
"Ako bude pameti, predomislit će se", rekao je.
Nisu se predomislili i izbora je ipak bilo, ali sad više ne s Karamarkom, nego s Plenkovićem na čelu, a Butković je i u novoj vladi uspio ostati ministar prometa. Netko će reći zato što je to dokaz političke zrelosti i kontinuiteta hrvatske politike, a drugi zato što je samo mjesec dana poslije držanja strane Karamarku, stao iza Tomislava Tolušića koji je tada otkrio da "Karamarko mora otići". Tako su ministri ostali obojica.
![Dubravka Šuica | Author: Kristina Stedul Fabac (PIXSELL)](/media/img/5a/0c/65b92bb42f6314ae9b28.jpeg)
Dubravka Šuica politički u HDZ-u nije stradala niti nakon što je HDZ u tom gradu 2013. doživio najgori poraz u svojoj povijesti. Bilo je to samo drugo poluvrijeme onog poraza iz 2009. kada je pustila koju suzu, doznavši da je izgubila i te izbore, da više nije gradonačelnica tog grada. Bila je potpredsjednica je stranke i članica najužeg suradničkog tima Tomislava Karamarka. A onda je Karamarko doživio svoj trenutak istine u lipnju 2016.
"Podržavam Andreja Plenkovića za predsjednika HDZ-a ne samo zato što ima liderske sposobnosti nego i zato što je uključiva osoba, to je bitan podatak o njemu", komentirala je Plenkovićevu kandidaturu.
Smatrala je da je rušenje vlade bilo loš potez, ali je vrlo zanimljiv bio i ovaj dio njene izjave:
"Nisu se uvažavala različita stajališta, taj autokratski sistem nije se pokazao dobrim."
Danas je još uvijek zastupnica u Europskom parlamentu.
![Margareta Mađerić | Author: Davor Višnjić/PIXSELL](/media/img/50/7b/2fce58d158fe55a05dfb.jpeg)
"Ona je naše dijete, HDZ-ovo dijete i jedno pravo osvježenje. Nemojmo je podcjenjivati, možemo doživjeti iznenađenje", pozivao je Karamarko 2013. da se Margareti Mađerić, tadašnjoj zagrebačkoj gradskoj vijećnici, da prilika kao kandidatkinji HDZ-a na zagrebačkim gradonačelničkim izborima.
Bila je to unaprijed izgubljena bitka, od te kandidature mnogi su u HDZ-u zato i bježali. Ali ona nije i to joj se isplatilo. Završila je 2015. na takvom mjestu na listi HDZ-a u 1. izbornoj jedinici da je ušla u Sabor. Pa je izabrana za za predsjednicu Mandatno-imunitetnog povjerenstva. Margareta Mađerić uspjela je preživjeti čak i stranački "smak svijeta" uslijed povijesnog debakla Domoljubne koalicije i Tomislava Karamarka.
Postala je državna tajnica u ministarstvu Nade Murganić, te su je obje hrvatski mediji ovjekovječili kako iz dječjeg vrtića bježi pred kamerama na stražnja vrata u onoj prilici uoči Božića 2017. kada su prokleti novinari uočili da su ministrica i njena tajnica prisustvovale dodjeli paketa s oznakom Europskog socijalnog fonda, dakle za siromašnu djecu, djeci u privatnom vrtiću.
Povijest ju, inače, zlopamti po onoj izjavi povodom imenovanja ulice u Zagrebu po Milanu Mladenoviću da se "HDZ protivi imenovanju jer grupa EKV nikada nije imala preveliku popularnost u Hrvatskoj niti značaj da bi dobila svoju ulicu u glavnom gradu". Mađerić je i danas tajnica u ministarstvu.