Ne trebamo glumiti prijateljstvo, ali moramo biti pragmatični, kazala je predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović na sastanku sa srbijanskim kolegom u lipnju. A on je uzvratio da će do kraja godine Hrvatska i Srbija "kako tako" popraviti odnose. Bilo je to uoči njegove inauguracije, a prilika da se to i dogodi trebao je biti njegov uzvratni posjet Pantovčaku u studenom ili prosincu.
Sada se, međutim, događa to da je službeni posjet predsjednika predsjednici odgođen, ne zna se do kada, uz obrazloženje da su razlog "sveobuhvatne okolnosti". Još donedavno sve je upućivalo na to da su Zagreb i Beograd konačno zreli za potpuno civilizirane diplomatske odnose; susretu su se radovali i Grabar Kitarović i Aleksandar Vučić. No, onda je zaredalo. Vlada Srbije podigla je spomenik majoru Milanu Tepiću koji je 29. rujna 1991. podigao u zrak skladište oružja kod Bjelovara sa 170 tona eksplozivnih sredstava.
No, još prije toga, Aleksandar Vulin je u neformalnom posjetu Hrvatskoj izjavio da je "rat '90.-ih bio građanski", te da dvije zemlje "kao i u svakom građanskom ratu, oko toga naravno da imaju oprečne stavove". Na to mu je uzvratio hrvatski ministar obrane Damir Krstičević:
"Ne postoje dvije istine, već samo jedna. Republika Hrvatska nije vodila nikakav 'građanski rat', već pravedan obrambeni Domovinski rat protiv brutalne velikosrpske agresije. Hrvatski vojnik borio se unutar granica Republike Hrvatske za mir i slobodu i u tom nametnutom ratu smo se obranili i pobijedili." Identičnu izjavu dao je tim povodom i Andrej Plenković
Jako je loše na odnose Zagreba i Beograda utjecalo i to što je Ivica Dačić, ministar vanjskih poslova Srbije, povodom A-HSP-ovog performansa na Trgu bana Jelačića u Zagrebu gdje se "mjerio kukuruz", prozvao Zagreb zbog ignoriranja nacističkog pozdrava. A kad je stigla prosvjedna nota Zagreba zbog podizanja spomenika majoru Tepiću, rekao je i to da "dužnosnici Hrvatske veličaju ustaštvo, potiču antisrpsku histeriju i krše ljudska prava", a protestnu notu Zagreba nazvao je "sramotnom".
Spominjao je i spomenik poginulim HOS-ovcima u Jasenovcu sa spornim natpisom "za dom spremni", spomenik Miru Barešiću, pripadniku militantnog dijela hrvatske emigracije koji je 1991. poginuo u Domovinskom ratu. U takvim okolnostima otpao je susret Kolinde Grabar Kitarović i Aleksandra Vučića, koji je, prije dnevnopolitičkih problema, trebao označiti bitnu točku poboljšanja odnosa Hrvatske i Srbije.
Predsjednica je poručila da susret mora biti sadržajan, iznad tek pukog protokola, što je značilo da Vučić treba doći s konkretnim potezima u rješavanju problema iz Domovinskog rata, primjerice oko pomoći utvrđivanja sudbine nestalih. U istom tonu su susret najavljivali i mediji u Beogradu, kao "prijelomni događaj u normalizaciji odnosa i zatvaranju stare knjige nesporazuma", a nakon ovog susreta trebao je uslijediti i susret na premijerskoj razini, između Andreja Plenkovića i Vesne Brnabić.
Očekivalo se čak da predsjednički i premijerski susreti postanu "redoviti". Zbog mjeseca ispunjenog diplomatskim i političkim sukobima, sve to sada je propalo do daljnjega, službeno je "odgođeno". Ovo inače Vučiću ne bi bio niti izbliza prvi susret s hrvatskim dužnosnicima. Još prije pet godina, 2012., u Washingtonu susreli su se Neven Mimica, tada kao potpredsjednik Vlade Hrvatske, i on kao prvi potpredsjednik i ministar obrane u Vladi Srbije.
Tada su "konstatirali su razlike stajalištima o nedavnoj prošlosti" i dogovorili nastavak "pragmatične suradnje okrenute budućnosti, na obostranu korist". U veljači 2015., tada kao premijer, Vučić se u Zagrebu susreo s Vesnom Pusić, tada prvom potpredsjednicom vlade, a nakratko se Vučić sreo i s premijerom Zoranom Milanovićem. Retorika je bila više manje ista kao s Mimicom, iako bitno prijaznija, uz prekograničnu suradnju i slične teme.
U lipnju 2016. sve je upućivalo na neko sasvim novo vrijeme kad su se Grabr Kitarović i Vučić susreli na prekograničnom mostu na Dunavu kod Dalja u kojem je 1. kolovoza 1991. poginulo je 20 hrvatskih policajaca, 15 pripadnika Zbora narodne garde i četiri pripadnika Civilne zaštite. Obišli su Dalj, skupa otkrili bistu znanstvenika Milutina Milankovića.
Potpisali su tada i deklaraciju, među ostalim, o položaju manjina. 23. lipnja ove godine, uoči Vučićeve inauguracije, Grabar Kitarović mu je donijela čokolade iz Hrvatske, nanizali su svu silu konkretnih stvari na koje će se baciti i tada su dogovorili da Vučić do kraja godine posjeti Zagreb kako bi prionuli na posao. Upravo taj planirani posjet ovaj je koji je sada do daljnjega otpao.
