Sinjski gradonačelnik Miro Bulj u saborsku proceduru uputio je zaključak o tome da se zastupnike crnogorskog Parlamenta proglasi osobama non grata u Hrvatskoj "zbog instrumentalizacije sjećanja na žrtve u svrhu ostvarivanja ciljeva politike 'Srpskog sveta', nastavka velikosrpske politike iz devedesetih godina prošlog stoljeća".
Bulj je napisao da je inicijativu pokrenuo Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne gore i "četnički vojvoda i lider prosrpske opcije te desna ruka Aleksandra Vučića u Crnoj Gori".
Glasovima 41 zastupnika vladajuće koalicije (.crnogorski parlament broji ukupno 81 zastupnika) u crnogorskom parlamentu u petak su usvojili Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen, Oporbeni zastupnici napustili su dvoranu i nisu sudjelovali u izglasavanju rezolucije jer smatraju da je time službeni Beograd zloupotrebio svoj utjecaj u Crnoj Gori.
Rezoluciju je podržala većina zastupnika Pokreta Europa Sad premijera Milojka Spajića, prosrpske desnice predsjednika parlamenta Andrije Mandića, Demokrati Alekse Bečića i umjereno prosrpska Socijalistička narodna stranka (SNP).
Rezolucija je sredinom svibnja predana u parlamentarnu proceduru kao odgovor prosrpske desnice na podršku Spajićeve vlade Rezoluciji o Srebrenici u UN-u..Primarno se odnosila na logor Jasenovac, ali su uoči zasjedanja dodani i logori Dachau i Mauthausen.
- Što je cilj politike srpskog sveta? Izjednačiti krivnju svih država i naroda, ako se već ne uspije izbjeći krivnja za ratove pokrenute u Miloševićevo doba. Kako nisu u tome uspjeli, Vučić je mudro pustio Crnu Goru kojom je ovladao, a to pokazuje da je od 81. člana parlamenta njih 41 je glasao za ovu rezoluciju, na čijem je čelu četnički vojvoda kao predsjednik crnogorskog parlamenta - rekao je u utorak predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava.
DP prepoznaje o čemu se radi ovdje, stojimo uz podršku crnogorskom narodu i državi u onom dijelu u kojom teže demokratskom, slobodnom svijetu i euroatlantskim integracijama, ali u ovom dijelu koji se opredijelio za Putina i Vučića i srpski svijet – prepoznajemo o čemu se radi i s tim ćemo se rezolutno znati nositi - izjavio je Penava dodavši kako iza svega stoje 'Aleksandar Vučić, njegova velikosrpska agenda i velik dio SPC-a'.
Predsjednik crnogorske skupštine Andrija Mandić tvrdio je da Rezolucija nije upućena ni protiv jedne države - ni Austrije, ni Njemačke, ni protiv Hrvatske. Njegov koalicijski partner Milan Knežević je rezoluciju okarakterizirao kao “otpor prema relativizaciji genocida o Jasenovcu jer se iz godine u godinu, od strane nekih kvazi-istoričara u Hrvatskoj, pokušava smanjiti broj poginulih Srba", dodajući “da je model koji je tad uspostavljen, ponovo pokušan u Bljesku i Oluji”.
"Ovo je kukavičje jaje Aleksandra Vučića"
Andrija Nikolić iz oporbene Demokratske partije socijalista postavio je pitanje javnosti da li moralno pravo imaju oni koji podržavaju četnički pokret, ali i Ratka Mladića i Radovana Karadžića, da prije nego njih osude, predlože ovakvu rezoluciju.
"Ovo je kukavičje jaje Aleksandra Vučića kako bi se pogoršali dobrosusjedski odnosi sa Hrvatskom. odgovornost za ovo ne snosi Mandić, već premijer Milojko Spajić i njegova partija koji sebe nazivaju pro-europskim", rekao je Nikolić, podsjećajući da Vučić nije dozvolio da se slična Rezolucija usvoji u parlamentu Srbije da se ne bi zaustavio europski put te zemlje.
Predsjedniku crnogorske skupštine i četničkom vojvodi Andriji Mandiću ne vjeruju ni hrvatski čelnici.
Plenković: Hrvatska poduzeti mjere koje smatra primjerenima
Premijer Andrej Plenković z Dubrovnika, "koji je doživio velike strahote u vremenu agresije Miloševićevog režima, u kojima je, nažalost, tada sudjelovala i Crna Gora", poručio kako će Hrvatska poduzeti mjere koje smatra primjerenima za ovakve poteze "instrumentalizacije parlamentarne većine" s ciljem narušavanja odnosa Zagreba i Podgorice.
"Umjesto da se bave svojim problemima i svojim pitanjima, pa i procesuiranjem ratnih zločina iz tog vremena, oni se bave temom za koju nisu pokazivali interes zadnjih osam desetljeća", rekao je premijer u petak naglasivši da oni koji žele ići prema članstvu u EU moraju voditi računa o dobrosusjedskim odnosima i međusobnom poštovanju.
Predsjednik RH Zoran Milanović razgovarao je telefonski s predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem i rekao mu kako je "spomenuta rezolucija štetan dnevnopolitički akt koji nepotrebno opterećuje odnose dviju država te kako je potrebno nastaviti graditi dobrosusjedske odnose dviju država kako bi se izbjegle neželjene posljedice donošenja spomenute rezolucije".
"Hrvatska je do sada podržavala Crnu Goru u pristupnim pregovorima uvjerena kako ta država istinski želi osigurati svoje mjesto u EU. Predsjednik Milanović smatra kako europska Crna Gora mora pronaći snage voditi državnu politiku u svom interesu", priopćili su iz Ureda predsjednika RH-a nakon tog razgovora.
S druge strane, crnogorski predsjednik Jakov Milatović na društvenim mrežama se javio izjavom: "Složili smo se da je naša obostrana dužnost da se s pijetetom sjećamo svih žrtava genocida u Jasenovcu; a ne da politički trgujemo i žrtvama i zločinom, koji nitko ne poriče i čije se godišnjice već desetljećima službeno obilježavaju. Na vanjskopolitičkom planu, prioritet Crne Gore su dobrosusjedski odnosi i EU integracije. Republika Hrvatska je naš prvi EU susjed, zato posebnu pažnju moramo posvetiti očuvanju dobrih međusobnih odnosa".
U oštrom odgovoru na donošenje rezolucije hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova navelo je između ostalog da će usvajanje rezolucije usporiti crnogorsku integraciju u EU. Nakon usvajanja rezolucije, i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel otkazao je za utorak planirani posjet Crnoj Gori.
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović siguran je da je predsjednik Europskog vijeća odgodio posjet Podgorici zbog "motiva i okolnosti" usvajanja rezolucije u Jasenovcu, napisao je u ponedjeljak na X-u, nakon što je Charles Michel objavio da odgađa najavljeni posjet Crnoj Gori.
Prošli je tjedan u Bruxellesu održana međuvladina konferencija o pristupanju na kojoj je EU potvrdio da je Crna Gora ispunila prijelazna mjerila u ključnim poglavljima koja se odnose na pravosuđe i unutarnje poslove, čime dobiva priliku za ubrzanje pristupnih pregovora.
Dva dana nakon toga, crnogorski parlament je usvojio rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen.
