Trumpova fiksacija na rijetke zemne metale nije iznenađujuća, piše Mihail Korostikov za nezavisni portal Carnegie Politika. Ova skupina od 17 elemenata ključna je za proizvodnju gotovo svakog visokotehnološkog proizvoda, od električnih automobila i solarnih ploča do višekratnih raketa i zrakoplova (svaki F-35, na primjer, sadrži oko 400 kilograma rijetkih zemnih metala). Štoviše, više od 70% njihovog uvoza u Sjedinjene Države dolazi iz samo jedne zemlje: Kine.
Pokušaji Washingtona da prevlada tu ovisnost dosad nisu uspjeli. U 2018. Amerikanci su pokušali podići carine na uvoz kineskih rijetkih metala, ali su ubrzo bili prisiljeni odustati od te ideje. Peking kontrolira 60% svjetske proizvodnje i 90% svjetske prerade, tako da nema alternative. Kina je još 2019. nagovijestila da bi mogla ograničiti svoje isporuke američkom tržištu kao odgovor na američki trgovinski rat, što je izazvalo kratkotrajnu paniku i rast cijena nekih metala od 150% .
No, Washington nije odustajao i ubrzo nakon kineskih prijetnji objavio je Federalnu strategiju za osiguravanje pouzdane opskrbe kritičnim mineralima, koja je uključivala planove za naglo povećanje proizvodnje. Od tada su razne američke agencije uložile velika sredstva u projekte rudarenja i prerade rijetkih zemnih metala, od kojih su najveći bili izgradnja tvornica Lynas Rare Earths Ltd. u Teksasu i proširenje rudnika Mountain Pass u Kaliforniji, piše Carnegie Politika.
Napori nisu bili uzaludni: SAD je uspio povećati vlastitu proizvodnju s 28 tisuća tona u 2019. na 45 tisuća tona u 2024. godini . Međutim, zbog povećane potrošnje, ukupna ravnoteža nije se promijenila: u razdoblju 2019. – 2024. kineski udio u prosječnom godišnjem uvozu rijetkih zemnih metala u Sjedinjene Države dosegnuo je 72%, piše ekspert za Carnegie Politiku.
Rijetki zemni metali: Kineske zalihe 20 puta veće od američkih
Kontrola nad proizvodnjom i opskrbom ogromnog broja minerala i dalje je jedan od glavnih kineskih aduta u trgovinskom ratu sa Sjedinjenim Državama. U prosincu 2024., čak i prije nego što se Trump vratio na mjesto predsjednika, Peking je odgovorio na američke sankcije kineskim poluvodičima zabranom ili značajnim ograničenjem izvoza u SAD antimona, galija, germanija i grafita – četiri elementa koji nisu rijetki zemni metali, ali ih je Washington također naveo kao “kritične industrijske minerale”.
Zabrana je rezultirala, na primjer, povećanjem troškova antimona za američke tvrtke od 200% i gubitkom od 3,4 milijarde dolara u američkom BDP-u. Istodobno, Kina kontrolira samo 48% svjetske proizvodnje antimona, pa se ova mjera može shvatiti kao demonstracija i upozorenje. Da je kinesko vodstvo ograničilo američki pristup rijetkim zemnim metalima, posljedice bi bile mnogo ozbiljnije: gotovo sve industrije visoke tehnologije, od pametnih telefona do borbenih zrakoplova, suočile bi se s poteškoćama, a gubici bi iznosili stotine milijardi.
Nekoliko je razloga zašto SAD do sada nije uspio smanjiti svoju ovisnost o kineskim rijetkim zemnim metalima. Prvo, to su karakteristike njihovih naslaga. Unatoč svom nazivu, rijetki zemni metali prilično su česti, ali relativno su rijetki da dosegnu koncentracije od čak nekoliko postotaka po toni otpadnog kamena (što njihovu ekstrakciju čini komercijalno održivom). SAD ima oko 1,9 milijuna tona takvih potvrđenih rezervi, dok Rusija ima 3,8 milijuna tona, ali obje ove brojke blijede u usporedbi s kineskih 44 milijuna. U Kini su i ukupni volumeni i koncentracija ovih resursa po jedinici stijene veći.
Početno ulaganje za rudarenje rijetkih zemnih metala je 500-700 milijuna dolara
Drugo, to su osobitosti razvoja. Rudarstvo i obrada metala rijetkih zemalja nevjerojatno je kapitalno intenzivan proces, koji zahtijeva najmanje 500-700 milijuna USD ulaganja u pokretanje, ne uključujući povezane troškove. U isto vrijeme, cijene za mnoge od njih su prilično nestabilne. Projekti vađenja gotovo svih drugih resursa isplate se brže i lakše. To je razlog zašto je 84% svih globalnih projekata rijetkih zemalja u 2024. financirano državnim proračunima, a ne privatnim tvrtkama.
Treće, rijetki zemni metali se nikada ne pojavljuju u čistom obliku, oni uvijek predstavljaju složene višekomponentne rude koje je vrlo teško odvojiti. To zahtijeva specifične tehnologije u koje gotovo nitko osim Kine nije ulagao u proteklih 30 godina. Kinesko je vodstvo uvijek vidjelo rijetke zemne metale kao način za dobivanje pristupa visokoj tehnologiji i bilo je spremno platiti bilo koju cijenu za to: financijsku, društvenu i ekološku. Godine 1992., Deng Xiaoping, dok je bio u posjetu Unutrašnjoj Mongoliji, slavodobitno je rekao: "Bliski istok ima naftu, Kina ima rijetke zemne metale."
Kemikalije i kiseline: Najveće nalazište Bayan-Obo jedno od najzagađenijih na svijetu
Konačno, ekstrakcija metala iz zemlje gotovo uvijek nosi prijetnju ozbiljne štete za okoliš. Najčešći način odvajanja zemnih metala za komercijalnu upotrebu je njihovo dugotrajno pranje mješavinom raznih kemikalija, uključujući najjače dostupne kiseline.
Najveće svjetsko nalazište Bayan-Obo u spomenutoj Unutrašnjoj Mongoliji jedno je od najzagađenijih mjesta na planetu, gdje su voda, zrak i tlo potpuno kontaminirani teškim metalima, kiselinama i radioaktivnim izotopima. Sve to dolazi s jasnim društvenim troškovima, koji su donedavno – kada su se počele pojavljivati relativno čiste tehnologije – gotovo potpuno isključivali mogućnost razvoja ovih industrija u zapadnim demokracijama.
Specifičnosti rudarenja rijetkih zemnih metala čine njihov razvoj u Rusiji ili Ukrajini u interesu Sjedinjenih Država kratkoročno ili čak srednjoročno nerealnim. U Ukrajini je većina tih nalazišta ili pod ruskom kontrolom ili u izravnom dometu ruskog topništva. Čak i ako ti teritoriji budu čudesno ponovno zauzeti, bez jamstva dugoročnog mira, razina rizika u njihovom razvoju bit će znatno viša nego što je prihvatljivo za komercijalne investitore.
Hoće li američka država u njih htjeti uložiti, veliko je pitanje, jer će svaka zalutala granata koja pogodi američki objekt u regiji Harkova dovesti Washington u dilemu treba li to smatrati napadom na SAD i treba li na to odgovoriti. Bijela kuća, naprotiv, proteklih je godina pažljivo izbjegavala materijalizirati tu dilemu.
Čak i ako se doista sklopi dugoročni mirovni sporazum, i dalje će biti dosta problema. Ekstrakcija i prerada rijetkih metala nevjerojatno je energetski intenzivna, a ukrajinski energetski sustav, koji je Rusija gotovo potpuno uništila tijekom tri godine rata, to ne može podnijeti. To znači da će se troškovi svakog projekta dodatno povećati za cijenu pojedine elektrane.
Trumpov 'deal' je neizvediv
Da ne spominjemo da ispregovarane verzije sporazuma ne sadrže nikakva američka jamstva sigurnosti Ukrajine koja bi mogla biti temelj za dugoročni mir. “Neću davati sigurnosna jamstva preko mjere. “Neka to učini Europa”, rekao je Trump komentirajući zahtjeve Zelenskog. Istodobno, provedba američko-ukrajinskog sporazuma o resursima zapravo ovisi o tome koliko je dobro osigurana ukrajinska sigurnost. Drugim riječima, Trump planira profitirati od ukrajinskih resursa, ali Europljani bi trebali potrošiti novac kako bi osigurali sigurnost američkih kamenoloma i tvornica.
Možda se čini da je Putinov predloženi dogovor s Rusijom o rijetkim zemljama lakši za provedbu, ali se i on suočava s gotovo nepremostivim problemima. Sjedinjene Države bi teoretski mogle ulagati u ruska nalazišta koja se nalaze daleko od prve crte bojišnice, no odmah bi se postavila pitanja o prometnoj dostupnosti (jako su udaljena od glavnih trgovačkih putova), pristupu tehnologiji (trenutačno su sva pod sankcijama) i, što je najvažnije, zaštiti vlasničkih prava. Teško je zamisliti nekoga tko je voljan uložiti milijardu dolara u zemlju koja je nacionalizirala desetke imovine stranih ulagača u posljednje dvije godine uz malu ili nikakvu naknadu.
U 'dealu' s Trumpom za rijetke zemne metale Rusi moraju paziti na saveznika Kinu
Putinov prijedlog također je u suprotnosti s interesima glavnog saveznika Moskve, Pekinga, koji je odigrao ključnu ulogu u stabilizaciji ruskog gospodarstva tijekom rata. Prilično je teško povjerovati da je ruski predsjednik ozbiljno odlučio zabiti nož s rijetkim zemnim metalima u leđa Kine. Trumpova administracija je anomalija u američkom političkom krajoliku i moguće je da će sljedeći predsjednik pokušati dezavuirati najodiznije odluke svog prethodnika, što će nedvojbeno uključivati sličan dogovor s Rusijom, ako do njega dođe.
Zasad se čini da su sve ideje za razvoj rijetkih zemnih metala koje su proteklih tjedana popljuvale iz Moskve i Kijeva usmjerene samo na stjecanje taktičke prednosti i njihovu kasniju razmjenu tijekom cjenkanja na pregovorima. U okviru te logike može doći i do svečanog potpisivanja memoranduma bilo kojeg sadržaja.
Ali nema sumnje da će uskoro biti sigurno zaboravljeni. Projekti rudarenja rijetkih zemnih metala mogu postati stvarnost tek kada rusko-ukrajinski rat završi trajnim mirom. A ni tada se to neće dogoditi odmah.
