Zapad opet paničari. Boje se ruske invazije na Baltik. Estonija ima 6500 vojnika

Ruski predsjednik Vladimir Putin napast će zemlju članicu NATO-a ako ostvari uspjeh u Ukrajini, upozorio je u petak David Petraeus, ugledni bivši američki general i šef CIA-e. Vjeruje da bi Litva mogla biti najizloženija opasnosti. Kako tvrdi, Rusija bi mogla pokrenuti napad na tu baltičku državu kako bi testirala odlučnost Zapada, ili kao uvod u širu ofenzivu. Petraeus, koji je nakon vojne karijere vodio CIA-u, kritizirao je i američkog predsjednika Donalda Trumpa jer je, kako tvrdi, više puta popuštao Putinu i davao mu drugu priliku. Obrušio se i na njegovog prethodnika Joea Bidena te ga optužio da je propustio adekvatno naoružati ukrajinske snage. Pozvao je i Ujedinjeno Kraljevstvo da se povuče iz međunarodnih sporazuma koji zabranjuju upotrebu kasetnog streljiva na bojištu. Rekao je kako to oružje može biti ključno sredstvo odvraćanja, prenosi Daily Mail.

Putin definitivno ima razloga za invaziju baltičkih susjeda i povijesnih i demografskih, ali i praktičnih i strateških. Kalinjingradska oblast je okružena i odvojena od matice Rusije, te je zbog položaja jako ranjiva. Rusa u Litvi ima pet posto, a u Estoniji preko 24 posto. Nitko im ne može garantirati da jednog dana neće iz Kremlja stići grozomorna poruka kako Rusija mora zaštiti njihovu nacionalnu manjinu kao što je slučaj u Ukrajini.

Potencijalna invazija

NATO već radi na obrani od Rusije na Baltiku. Estonija, Latvija i Litva grade 'Baltičku obrambenu liniju' kako bi zaštitile 966 km granice s Rusijom. Obrambena linija predviđa izgradnju 1000 betonskih bunkera, 600 u Estoniji koja ima poveću rusku nacionalnu manjinu (oko 296.000, 21 posto ukupnog stanovništva). Kopaju se i rovovi, protutenkovski jarci, grade se skladišta streljiva i skloništa. Problem je što će antiruski bedem biti gotov za oko deset godina, a analitičari i bivši obavještajci sa Zapada, mantraju da bi Rusija mogla krenuti na NATO u narednih pet. Latvija, Litva i Estonija su već 'pokazale zube' Rusiji i povukle su se iz sporazuma o zabrani protupješačkih mina. Pridružile su im se i Poljska i Finska. Litva je otišla korak dalje pa je u ožujku napustila sporazum o zabrani kazetnih bombi. Najviše uzbune je izazvao izvještaj danske tajne službe koja je iznijela prognozu po kojoj bi Rusija za šest mjeseci nakon rata u Ukrajini mogla biti spremna za lokalni rat, za dvije godine za regionalni rat u regiji Baltičkog mora, a za pet godina za veliki rat u Europi, ali bez uključivanja SAD-a.

Koliko su jake baltičke zemlje

Ulazak u NATO za sve tri baltičke zemlje značio je postupni prelazak sa sovjetske na zapadnu vojnu tehniku. Također morale su se promijeniti taktike, tehnike i procedure djelovanja kako bi se stekla potpuna interoperabilnost s drugim članicama.

Ints Kalnins

Sve tri zemlje su sudjelovale u NATO misiji ISAF u Afganistanu. Od ulaska u NATO sve tri zemlje najviše ulažu u kopnene snage. Druge dvije grane, zrakoplovstvo i mornarica služe za nadzor, transport i pomoć u traženju i spašavanju. Nemaju borbenih aviona ni brodova. Baltičko nebo štiti NATO misija Baltic Air Policing iz zrakoplovnih baza u Estoniji i Litvi, dok su vlastite pomorske snage odgovorne za osiguranje teritorijalnih voda i isključivih gospodarskih zona.

UPUTSTVO ZA LATVIJCE 360° Kako razotkriti ruske špijune? Otrcani su, znatiželjni, s kartama 'lutaju' oko vojnih objekata

Vojni proračun Litve je oko 1,8 milijardi eura, što je oko 2,5 posto BDP-a, i na ovoj razini bi trebao biti sve do 2030. Aktivnih vojnika je oko 21.000. Ima ugovorno i dragovoljno služenje vojnog roka u trajanju devet mjeseci. Kopnena vojska je razvijena u punom potencijalu, aktivne su dvije brigade, a u razvoju je divizijsko zapovjedništvo koje bi se trebalo sastojati od tri brigade, ukupne veličine 17.500 vojnika s punom operativnom spremnošću 2030. Najnovija akvizicija bi trebala biti nabava 54 njemačka tenka Leopard 2A8.

Ints Kalnins

Trenutačno je glavni prioritet kopnenih snaga potpuna integracija 88 borbenih vozila pješaštva VILKAS (GTK BOXER) u konfiguraciji 8x8, opremljenih izraelskom kupolom Rafael SAMSON Mk II RCWS, koja je naoružana topom 30 mm Orbital ATK MK44, spregnutom strojnicom 7,62 mm i protuoklopnim sustavom Rafael SPIKE LR.

Estonija ima oko 6500 vojnika

Oružane snage uvelike se temelje na vojnom roku, s nešto više oko 6500 profesionalnih pripadnika, nekih 4000 vojnih obveznika, 15.000 pripadnika obrambene lige (teritorijalna obrana) i 40.000 pričuvnih snaga. Planira se imati oko 36.000 vojnika u spremnosti.

Prioriteti modernizacije Estonije usvojeni su u Planu razvoja nacionalne obrane za 2031., koji je Vlada odobrila u prosincu 2021. Među prioritetima su protuoklopne sposobnosti (za obje pješačke brigade), teritorijalna obrana, mobilni pomorski radari sa zajedničkom (među baltičkim državama) radarskom slikom te opća svijest o situaciji. Između 2024.-2025. Estonija će uspostaviti dvije nove radarske lokacije. Najvažniji napor estonskih kopnenih snaga u modernizaciji tijekom prethodnih proračunskih razdoblja bila je nabava 44 borbena vozila pješaštva CV9035NL, sa šest vozila za potporu na bazi tenka Leopard 1. Vozila CV90 su nabavljena kao polovna od Nizozemske, a ugovor u vrijednosti 113 milijuna eura je potpisan 2014. Sva vozila su isporučena do 2019. Vozila su preimenovana u CV9035EE, osnovno naoružanje im je top 3ATK Bushmaster III 35 mm, sekundarno naoružanje je spregnuta strojnica 7,62 mm i 10 lansera dimnih granata. CV90 je proizvod švedske tvrtke BAE Systems Hägglunds AB.

Pješačke postrojbe koriste 80 finskih oklopnih transportera Sisu/Patria XA-188 konfiguracije 6x6 i 56 starijih XA-180 iste konfiguracije. Planirani su za zamjenu, ali je to odgođeno za 2025.-2030. Zahvaljujući planiranoj modernizaciji, XA-188 će ostati u službi do 2048., a XA-180 do 2028. U prosincu 2021. Patria je dobila ugovor za modernizaciju flote XA-180 i XA-188

Latvija nema niti jedan tenk

Latvijski napori u modernizaciji Oružanih snaga znatno su manji u usporedbi s drugim baltičkim državama. Jedan od najvažnijih ciljeva je povećanje interoperabilnosti s NATO saveznicima. Prioriteti ulaganja uključuju unapređenje borbenih sposobnosti oružanih snaga razvojem protuzračne obrane srednjeg dometa, nabavom obalnih obrambenih sustava i raketno-topničkih sustava dugog dometa, kao i ponovnim uvođenjem obveznog vojnog roka. Shvatili su da je vrag odnio šalu pa su nabavili 205 britanskih oklopnjaka CVR(T). Ipak, veliki problem predstavlja činjenica da zemlja ni dalje nema niti jedan jedini tenk.