Snage sirijske vlade prije nekoliko su dana uz veliku zračnu podršku Rusa i oštru osudu zapadnih zemalja krenule u veliku ofenzivu na Alep, a analitičari to smatraju početkom možda i konačne bitke za taj ključni sirijski grad, piše BBC.
Alep je važan. To je jedno od rijetkih urbanih središta koje sirijski pobunjenici, u ovom slučaju djelomično, imaju pod svojom kontrolom.
Prije rata Alep je bio najvažnije sirijsko komercijalno središte i kao takav je ključna strateška i psihološka nagrada sirijskog građanskog rata.
Sve dok su dijelovi grada pod ustaničkom kontrolom, on je trn u vladinu oku.
Ako vladine snage osvoje Alep bit će to važan korak do ruskog strateškog cilja - jačanja pozicije Bašara al-Asada kako ga se ne bi moglo izbjeći u bilo kakvim budućim mirovnim aranžmanima i njegov konačan opstanak na vlasti.
Ovakva situacija u Alepu zapravo je već viđena. Ranije ove godine sirijske snage su zajedno s raznim proiranskim milicijama pokrenule veliku ofenzivu koja je rezultirala opkoljavanjem istočnog dijela grada pod pobunjeničkom kontrolom.
Ali samo nekoliko tjedana poslije ustanici su krenuli u protunapad i uspjeli presjeći glavne komunikacije na jugozapadu Alepa čime su efektivno okružili područje koje vladine snage drže pod svojom kontrolom.
I tako svaka strana drži teritorij one druge pod pritiskom. Ruski i sirijski zapovjednici sada su, čini se, odlučili riješiti problem Alepa jednom za svagda.
U međuvremenu, u razrušenu gradu civili su zatočeni i pate na obje strane. Na području pod vladinom kontrolom, na zapadu, živi oko 1,2 milijuna ljudi. Na istočnoj strani ih je oko 250 tisuća. Vladine snage k tome bez ikakva obzira napadaju civilne i medicinske ciljeve.
Epicentar sirijske krize
Činjenica da se nova ofenziva događa nakon potpune propasti ruskim i američkim posredništvom dogovorenog primirja također je važna. Stanka je možda poslužila vladinim snagama da se konsolidiraju, pojačaju i prikupe važne obavještajne podatke.
Vojna situacija na terenu je, međutim, složena. U prošlosti, unatoč ruskoj zračnoj podršci, vladine snage nisu imale moć za završni udarac. Pobunjeničke skupine uspijevale su dovući svježe snage u grad iz šire okolice i zadržati ih.
Ne zna se hoće li im to poći za rukom i ovaj put.
Alep, sada epicentar sirijske krize, privukao je i može privući mnoge vanjske 'igrače'.
Rusija je već upletena, sigurno iz zraka, a moglo bi se nagađati o njezinu potencijalu da se uključi u vojne akcije i na tlu.
Hezbolah i drugi proiranski borci također već podržavaju Bašarove snage, a Turska bi se mogla efektivnije uključiti na strani pobunjenika.
Propast primirja mogao bi potaknuti pobunjenike da potraže zaštitu među ekstremnijim islamističkim skupinama poput al- Kaide.
Dakle, piše BBC, pozornica je postavljena, bitka bi mogla biti važna prekretnica za obje strane.
Dosadašnja slabost Asadovih snaga mogla bi značiti da jednostavno nemaju mišiće za konačno zauzimanje Alepa. A tada bi, upozoravaju britanski analitičari, rezultat mogao biti status quo s još većom razinom razaranja i smrti. A mrtvih je u gradu već bilo 300 tisuća. Oni koji su u njemu ostali žive u katastrofalnim uvjetima.
Taj grad koji je jedan od najstarijih naseljenih u svijetu, a nekoć je cvjetao i poznat po svojoj staroj citadeli upisan je na UNESCO-ov popis zaštićene svjetske baštine, danas je pustoš.
