Stotine tisuća ljudi okupilo se u petak u gradovima i mjestima diljem Grčke kako bi tražili pravdu za žrtve najsmrtonosnije željezničke nesreće u zemlji, a a najavljen je i opći štrajk. Dvije godine nakon najsmrtonosnije željezničke nesreće u Grčkoj, u kojoj je poginulo 57 ljudi nakon što se putnički vlak pun studenata sudario s teretnim vlakom u blizini klanca Tempi, uzrok još uvijek nije razjašnjen što je izazvalo bijes javnosti. Sigurnosne praznine koje su uzrokovale nesreću nisu popunjene, pokazalo je istraživanje u četvrtak. Odvojena sudska istraga ostaje nedovršena i nitko nije osuđen za nesreću, piše Deutsche Welle.
Obustavljen promet, zatvoren promet, otkazani događaji...
Sindikati javnog i privatnog sektora u petak su obustavili rad, brodovi ostaju u lukama, zrakoplovi na tlu, a vlakovi na kolodvorima. U mnogim gradovima trgovine će na nekoliko sati biti zatvorene, uključujući salone za manikuru i frizerske salone. Noćni klubovi također neće raditi, a čak ni najveća grčka glazbena zvijezda Anna Vissi neće nastupiti ove večeri. Osim toga, gotovo u svakom gradu i selu u Grčkoj održat će se prosvjedi. Čak se i Grci u inozemstvu pridružuju prosvjedima. Organiziraju komemorativne skupove u mnogim europskim i američkim gradovima, u Sydneyu, pa čak i u Zanzibaru, Buenos Airesu i Akureyriju na Islandu. Njihov zahtjev je jasan: pravda za žrtve najteže željezničke nesreće u povijesti Grčke....
Nesreća se dogodila 28. veljače 2023., neposredno prije ponoći, kada se međugradski vlak koji je prometovao na liniji Atena-Solun frontalno sudario s teretnim vlakom. Dogodilo se to kod Tempija, u blizini grada Larise u središnjoj Grčkoj. Poginulo je 57 ljudi, među njima mnogi studenti koji su često koristili taj vlak, a brojni su ozlijeđeni. Tragedija je duboko potresla grčke građane. Tuga u zemlji bila je golema, a pitanja o uzrocima nesreće i mogućnosti njezinog ponavljanja ostala su bez odgovora.
Danas, dvije godine kasnije, obitelji žrtava i grčka javnost još uvijek čekaju odgovore. Kako je došlo do sudara? Zašto je eksplozija bila tako snažna? Je li teretni vlak možda prevozio ilegalan i opasan teret? I tko snosi odgovornost za nesreću?
Vlakovi od siline udara završili i nekoliko stotina metara dalje
Tog 28. veljače vagoni su izbačeni iz tračnica, zgnječeni i zahvaćeni plamenom, kada su se dva vlaka sudarila na istom kolosijeku. U vlakovima je bilo više od 350 ljudi. Silina sudara vlakova bila je tolika da su dijelovi vlakova završili i nekoliko stotina metara dalje u poljima. Vagon koji je bio restoran pronađen je na još dva vagona koji su se zapalili s temperaturama od 1500 Celzija. Većinu poginulih morali su identificirati DNK analizom jer su tijela bila neprepoznatljiva, a spasioci su u teškim uvjetima izvlačili ljude iz smrskanih olupina.
Sada, novi dokazi sugeriraju da mnogi možda nisu poginuli u samoj nesreći, već u požaru koji je uslijedio. Grčki dužnosnici brzo su za nesreću okrivili ljudsku pogrešku, pripisujući požar rashladnom ulju na bazi silikona. Ali dvije godine kasnije, obitelji žrtava i neovisni istražitelji kažu da to objašnjenje ne stoji.
- Govorimo o nizu zločina - kaže Tsagli, koja je uspjela pobjeći iz vlaka tako što se popela kroz razbijeni prozor i sišla na sigurno za piše NPR. Ona i drugi preživjeli, zajedno sa stručnjacima koje su angažirale obitelji žrtava, krive vladu za nemar i optužuju vlasti za zataškavanje, što vlada negira.
Šef postaje (59) Larissa uhićen je odmah nakon nesreće
Šef postaje (59) Larissa uhićen je odmah nakon nesreće te je priznao dio odgovornosti ističući da on nije jedini krivac.
- Sindikat je upozoravao toliko godina, ali to nikada nije shvaćeno ozbiljno- rekao je tada.
Navodno je tijekom ispitivanja rekao da je radio sve po propisima i okrenuo ključ da promijeni smjer vlaka, ali da je sustav zakazao. Kako je pisao ERT, kad su mu istražitelji rekli da sustav radi ispravno, navodno im je rekao da je preopterećen i da je 'možda krivo rukovao'. Prema trenutnim podacima, čini se da nitko nije okrenuo ključ i preusmjerio vlak, ali i da osim što su zaboravili na to, da nitko nije strojovođu vlaka obavijestio da je na krivom kolosijeku.
Objavljena snimka razgovora prije udara
Kasnije je objavljena i snimka razgovora šefa kolodvora i strojovođe neposredno prije sudara, pisao je ERT.
Vozač: Slušate li, Larisa?
Šef postaje: Slušam. Kod broja 47 prolazite crveni izlazni semafor do novog ulaznog semafora Poros.
Vozač: Basil, Odlazim li?
Šef postaje: Odlazite, odlazite.
Vozač: Otišao.
Šef postaje: Sretno.
Radnik postaje: Vassili, da se vratim?
Šef postaje: Ne, ne ovako jer slijedi 1564.
Radnik postaje: Gotovo, u redu, ostaje dijagonalno kako je i postavljeno.
Putnici iz vlaka opisali su sekunde iz noćne more, kako su nazvali trenutke nakon nesreće.
- Čuli smo prasak. Bilo je to nekoliko sekundi iz noćne more, prevrtali smo se u vagonu. Onda je nastala panika, pucali su kablovi, požar je odmah izbio. Dok smo se prevrtali, gorjeli smo. Vatra je bila s lijeva i zdesna. Bila je panika, 10, 15 sekundi bio je kaos, prevrtanje, požari, kablovi su visili, razbijeni prozori, ljudi su vrištali, ljudi su bili zarobljeni, ispod je bilo razbijenih željeznih krhotina, ali što smo mogli učiniti - rekao je tada za Reuters 28-godišnji Stergios Minenis.
- Sve se se dogodilo u trenu, jako brzo. Pogodila sam prednje sjedalo i slomila nos. Staklo je padalo po nama, bilo ga je posvuda. Ljudi su oko molili za pomoć, a onda se osjetio i dim. Ljudi su udarali po prozorima, pokušavali su izaći van. Mi smo razbili prozor i vrata i uspjeli iskočiti s tri metra - ispričala je druga svjedokinja.
Nadležna tijela nisu odmah prikupila snimke s nadzornih kamera
Odmah nakon nesreće krenuo je val prosvjeda, a jedan od slogana prosvjeda bio je 'Nazovi me kad stigneš'.
Ljudi i dalje žele istinu i pravdu. No, 70 do 80 posto građana uvjereno je da vlasti pokušavaju zataškati nepravilnosti – od nemara pri popravku signalizacije koja je bila pokvarena još od 2019. do kašnjenja s ulaganjima u sigurnosne sustave financirane sredstvima EU-a te imenovanja 60-godišnjeg, nekompetentnog člana vladajuće stranke na mjesto prometnika u Larisi.
Vlada kategorički odbacuje optužbe za zataškavanje. No, malo tko joj vjeruje jer je vjerojatno da nesreća nikada neće biti u potpunosti razjašnjena.
Nadležna tijela nisu odmah prikupila snimke s nadzornih kamera niti provela potrebne obdukcije. Također, neposredno nakon sudara, s mjesta nesreće uklonjeno je oko 300 kubnih metara zemlje, a područje je ispunjeno šljunkom, čime je onemogućena provjera je li teretni vlak prevozio ilegalan zapaljivi materijal koji je mogao izazvati eksploziju.
Jedan od odgovornih političara, tadašnji ministar prometa Kostas Achilleos Karamanlis, član istoimene konzervativne grčke političke dinastije, podnio je ostavku dan nakon nesreće, ali mu je već dva mjeseca kasnije omogućeno da se ponovno kandidira za parlament. Na parlamentarnim izborima u lipnju 2023. konzervativna vladajuća stranka Nova demokracija ostvarila je uvjerljivu pobjedu (41%), a Karamanlisa su stranačke kolege dočekale ovacijama u parlamentu. Za vlast je tragedija u Tempiju bila prošlost, piše Deutsche Welle.
Prosvjedi se održavali još u siječnju
Već 26. siječnja stotine tisuća ljudi u Ateni, Solunu i još stotinjak drugih gradova prosvjedovale su tražeći pravdu za žrtve nesreće. Povod za prosvjede bilo je objavljivanje tonskih zapisa koji su pokazali da je oko 30 od 57 žrtava nakon sudara još neko vrijeme bilo živo te su možda mogle biti spašene. Prosvjede su putem društvenih mreža organizirali obitelji stradalih, a odaziv građana bio je impresivan – radilo se o najvećim prosvjedima u Grčkoj u posljednjih deset godina. Okupljeni su uzvikivali slogane poput "Ne zaboravljamo, ne opraštamo" i "Pravda, a ne zataškavanje".
Prosvjedi su bili tako masovni da je premijer Kiriakos Micotakis 30. siječnja bio prisiljen dati intervju i ublažiti svoju raniju tvrdnju da se radilo o "ljudskoj pogrešci". S neuobičajenom poniznošću priznao je da se istraga i donošenje pravde odvijaju "presporo" te obećao poboljšanja. Nesreću u Tempiju opisao je kao "otvorenu ranu, kolektivnu traumu i kolektivnu tugu" te izjavio da se, kao premijer i kao otac, klanja Mariji Karistianou, predsjednici udruženja obitelji žrtava nesreće u Tempiju, koja je u nesreći izgubila kćer Marti.
Karistianou se gotovo dvije godine bori za razjašnjenje nesreće, kako u Grčkoj, tako i u inozemstvu, a zbog toga je često meta napada novinara bliskih vlastima, internetskih trolova, pa čak i nekih ministara.
No, premijer Micotakis nije dugo ostao pri pomirljivom tonu. Suočen s padom rejtinga svoje stranke Nove demokracije (prema istraživanju Metron Analysis, trenutno je na 22%), odlučio se vratiti oštrijoj retorici. U intervjuu za list Kathimerini napao je sve koji nemaju povjerenja u pravosuđe i predstavio se kao njegov zaštitnik.
- Neki žele da završimo u džungli - rekao je Micotakis, optužujući oporbene stranke da "instrumentaliziraju" tragediju.
No, nije oporba ta koja poziva na prosvjede ovoga petka. Ljudi izlaze na ulice slijedeći poziv obitelji žrtava, prosvjedujući za pravdu i protiv neprihvatljivog načina na koji je vlast postupila prema tragediji. Vlada, pak, odbacuje optužbe i poziva građane da ne sudjeluju u prosvjedima.
Na društvenim mrežama kruži plakat sa sloganom: "Ne idem na prosvjed, vjerujem pravosuđu".
.
