Na današnji dan 17. lipnja 1989. godine osnovan je HDZ. Franjo Tuđman neko je vrijeme stranku mislio nazvati Hrvatski demokratski zbor, no enciklopedist, poliglot i jedan od inicijatora HDZ-a Tomislav Ladan odgovorio ga je od te ideje.
"Franjo, riječ ‘zbor’ ima militaristički prizvuk, a, osim toga, pokret srpskog fašiste Dimitrija Ljotića zvao se Zbor, pa bi to loše odjeknulo u javnosti", rekao je.
Tuđman je uvažio Ladanovu primjedbu i tako je stranka, koju je skupina istomišljenika u klijeti Ante Ledića na Plešivici planirala osnovati čim se pojavi prva prigoda, nazvana Hrvatska demokratska zajednica.
Tomislav Ladan isticao je da je dr. Franjo Tuđman najpogodnija osoba da bude na čelu pokreta: prvo, zato što ga se kao partizanskoga generala ne može apostrofirati 'ustašom'; drugo, kao general JNA dobro poznaje prilike u vojsci i u društvu općenito; treće, zato što on kao osoba posjeduje zavidnu hrabrost potrebnu u ovim okolnostima
Josip Manolić u svojoj knjizi "Politika i domovina" donosi neke šokantne činjenice o kojima se i danas gotovo zavjerenički šuti.
“Od agenata – suradnika koji su prešli na našu stranu, a neki su nudili svoje usluge i prije izbora, servisirali nas obilato informacijama – saznao sam da je policija došla do informacije o novoj lokaciji skupštine od našeg užeg rukovodstva. Naime, desetak članova osnivačke skupštine bili su suradnici Udbe. Štoviše, moji su sugovornici potvrdili da je ona (Udba) i snimila cijeli skup i kamerom i tonskim zapisom. Ipak nisu prekidali skup niti su idućih dana razaslali u medije pikanterije koje bi nas mogle uzdrmati, imali smo korektan postupak, činili su mnogo više nego smo očekivali, što je u pojedinim trenucima i nas same zbunjivalo”.
“Druga je opcija bila puno jednostavnija i svodila se na tezu da su obavještajne službe dobile nalog vrha Centralnog komiteta SKH i ostvarivale pripreme za sve izvjesniju promjenu hrvatske vlasti. Hrvatske obavještajne službe su, kako smo poslije saznali, napravile detaljne izvještaje o svima koji su stupili tada na hrvatsko tlo, ali je to ostalo u nečijim ladicama. Da su ti dosjei, bez obzira na to koliko su bili autentični, proslijeđeni medijima, suočili bismo se s ozbiljnim problemima. Drugim riječima, pokušali bi nas prikazati kao stranku koja koketira s terorizmom i teroristima. No, važno je danas reći da je odluka o nereagiranju policije bila politička i donio ju je Ivica Račan s najbližim suradnicima i spustio je operativno na ondašnjeg ministra unutarnjih poslova Vilima Mulca. Bez trezvenog Račanovog promišljanja, Prvi sabor HDZ-a ne bi se mogao održati.
Cijelom operacijom ulaska emigranata na tlo Hrvatske tada su upravljali Josip Perković, Darko Starčević i Ivan Sokač. Čini se da su hrvatske službe tom začudnom diskrecijom, tolerantnošću na zastave i ostali materijal bez socijalističkih obilježja, željele pokazati da više ne djeluju kao što je očekivao savezni policijski vrh. Mnogo godina poslije saznao sam i za svojevrsnu podršku u inozemstvu koju su hrvatske obavještajne službe, preko svojih agenata, osigurale pojedincima koji su iz prekooceanskih odredišta poletjeli u Hrvatsku bez viza: Krenite, s ulaskom u zemlju neće biti problema”, zapisao je Manolić u Politici i domovini.
Službenije priče pak hvale kako je Tuđman HDZ osmislio kao široki pokret nacionalne pomirbe s tri sastavnice - Starčevićanskim pravaštvom, HSS-ovom ideologijom, i Titovim antifašizmom. sva ta širina nije zadovoljila dr. Dragana Lalića, koji je, kako piše u zapisniku s osnivačke sjednice, skup na Jarunu napustio u znak prosvjeda zbog toga što se povijesna stranka osniva “u katakombama”. Lalić je mislio da stranku treba osnovati na Dinamovu stadionu. Franjo Tuđman predložio je dva počasna predsjednika, partizanskog komesara, novinara i prevoditelja Šimu Balena te, kako je rekao, nestora hrvatske književnosti Petra Šegedina.
Milivoj Ugrinić, Biograđanin koji je na osnivačkoj skupštini HDZ-a 17. lipnja davne 1989. godine izabran za člana izvršnog odbora, progovorio je za 24sata prije nekoliko godina o tim danima.
Na samoj skupštini koja je održana na zagrebačkom Jarunu, u prostorijama tadašnjeg NK Borca, nije bio zato što se organizirala u tajnosti zbog prijetnji tadašnje milicije uhićenjima. Danas bizarno zvuči to što je HDZ između ostalih tijela osnovao i samoupravnu kontrolu, čiji je član bio Miroslav Kutle - koji je od pravomoćne zatvorske kazne pobjegao u BiH.
"To se odigralo u nekoliko sati. Bio sam u stalnom telefonskom kontaktu s Franjom Tuđmanom. Nije znao hoće li do osnivačke skupštine tog dana uopće doći. Sljedeći put kad smo se čuli kazao mi je: ‘Osnovan je HDZ!’ Fizički je bilo nemoguće da stignem na to, a nije uspio doći nitko iz Dalmacije. U prvoj rečenici zapisnika sa svečane sjednice Franjo Tuđman kaže da, ako dođe milicija, smatrat će se da je HDZ osnovan. Na osnivačkoj skupštini izabrali su me za člana izvršnog odbora. Predsjednik je bio Josip Manolić, zamjenik Neven Jurica, članovi smo bili ja, Branimir Glavaš, Perica Jurić, Milan Kovač, Ćiro Grubinić, Ivan Vekić i još jedan član kojega se ne mogu sjetiti, ali znam da sam bio jedan od nas devet", kazao je Milivoj Ugrinić, koji je s HDZ-ovcima raskrstio nakon “Sanaderove sramotne dionice s tajnim službama i uhićenjima”.
"Javno sam kazao da nemam što raditi s takvim HDZ-om, ali sam izvorima uvijek ostao vjeran", prisjetio se Ugrinić.
Utjecaj osječke struje također ne smije se zaboraviti niti to da je Branimir Glavaš bio jedan od glavnih ljudi HDZ-a sve do razlaza s Ivom Sanaderom. Brojni drugi osnivači napustili su HDZ, ali tek rijetki su imali priliku dokazati tezu da ima života i izvan najveće stranke.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
hdz iudba yesss