Odbačeni i minorizirani desni rub HDZ-a žestoko je navijao da Andrej Plenković osvoji manje od pet mandata, a 'desna Fortuna' ih je poslušala i ispunila im želju. Da je osvojio pet mandata, Plenković bi zacementirao svoju predsjedničku stolicu u stranci, ali sa samo četiri mandata čeka ga sapunanje daske onih koje je potpuno marginalizirao.
Lista koja je pobijedila na izborima bila je njegov osobni izbor, on je založio svoj politički kapital na njih. Bilo je riskantno, pa i vrlo hrabro, kao nositelja liste postaviti Karla Resslera, a na treće mjesto Tomislava Sokola - za koje šira javnost do sad nije čula - no on je to učinio.
Plenković je očito precijenio svoj status i mišljenje i nije uvažio prigovore prekaljenih HDZ-ovaca kako 'na listi nema kapitalaca', pod čim su se podrazumijevali uglavnom pripadnike desne struje poput Mire Kovača, ali i nekih drugih koji su odlično prolazili na njihovoj listi, kao što je Zlatko Hasanbegović.
I tu su dvije najvažnije pogreške aktualnog premijera. Kao prvo, nadao se da svojevrsnim rebrandingom stranačke liste može pokazati svoju snagu i dokazati svima da je on ipak alfa i omega Hrvatske demokratske zajednice. Htio je svima, a pogotovo u Europi, pokazati da Hrvatska neće ići putem Poljske ili Mađarske.
Karlo Ressler, preko noći promovirani posinak Vladimira Šeksa, nije uspio povesti HDZ u nove europske uspjehe. Ressler jest jedno dulje vrijeme u politici, ali najviše je to bilo na administrativnim pozicijama i daleko od očiju javnosti. Povjeren mu je zadatak slaganja novog statuta HDZ-a, naveliko se pričalo da će čak i preuzimati sve veće stranačke odgovornosti nakon tesanja u Europarlamentu, ali sada je to sve ozbiljno ugroženo.
Osim toga, Karlo Ressler bio je 'crvena krpa' tvrdoj struji HDZ-a, dečko kojem je funkcija pala u krilo i koji nikad nije poput nekih, naročito recimo Milijana Brkića, radio na terenu, obilazio HDZ-ove ogranke u najudaljenijim selima i općenito radio za HDZ-ovu stvar. Karlo Ressler je, po njima, ali i mnogim drugima izvan stranke, svoju poziciju u HDZ-u izgradio isključivo pod skutama Andreja Plenkovića čime mu je Plenković napravio medvjeđu uslugu - Ressler će otići u EU parlament, ali ako Plenković do kraja Resslerovog mandata ne preživi na čelu HDZ-a, Resslerova sudbina u HDZ-u također će biti neizvjesna.
Nadalje - Plenković se potpuno udaljio i distancirao od cijele desnice, one tvrdokorne, ali i umjerene. Marijani Petir su postavili ultimatum, barem je ona tako rekla, da ukoliko želi biti na listi HDZ-a da se mora učlaniti u HDZ. Petir je odbila i osvojila 40.572 glasova, dok je na HDZ-ovoj listi samo Karlo Ressler osvojio više od nje. U postocima je njena lista osvojila 4,40 posto glasova. Na njihovoj listi je prije pet godina bila i Ruža Tomašić, koja je velika pobjednica ovih izbora s osvojenih skoro 70 tisuća preferencijalnih glasova.
HDZ-u su naime nužni glasovi desnih birača koje im mogu donijeti ljudi poput Ruže ili Marijane Petir, i za koje se svih ovih godina iz sjene brinuo Milijan Brkić. Ovi su izbori to pokazali, kao i što su pokazali da im nužno trebaju glasovi glasovi iz njihovih utvrda, bez kojih su ostali kao što je Split, ali zanimljivo je da su ostali i bez podrške u Pakoštanima, mjestu Ante Gotovine u kojem je pobijedila lista Ruže Tomašić, na kojoj je njihov sugrađanin i veliki Gotovinin prijatelj Žoni Maksan.
Plenković je pogriješio u još jednoj stvari, a to je što je velike nade polagao i u lošu izlaznost birača na birališta. Točnije, nadao se da će zbog niske izlaznosti uspjeti osvojiti poveći broj mandata jer HDZ je uvijek bio na dobitku kad je bila mala izlaznost. Naime, njihovi su birači najdiscipliniraniji i redovito izlaze na birališta i HDZ u pravilu nema problema s mobilizacijom članstva. No, ovaj put dio njih je okrenuo leđa HDZ-u i svoj glas dalo Ruži Tomašić.
Politički stručnjak Dražen Lalić za Hinu je kazao "Postotak glasača je razočaravajući - mislim da je to najniži postotak glasova koji je HDZ ikad samostalno dobio na izborima". Nezabilježeno je, dodao je, i da su dvije stranke HDZ i SDP zajedno dobile tako malen broj glasova. "To znači da je došlo do razgradnje duopola, možda je počeo proces prestanka dominacije tih dviju stranaka u Hrvatskoj", rekao je on Hini.
Podcjenjivanje SDP-a možda je i najgora greška koju je Plenković mogao uraditi. Istini za volju, HDZ jest osvojio gotovo četvrtinu više glasova od SDP-a, ali povijest će bilježiti da su ljeta gospodnjeg 2019. obje stranke osvojile po četiri mandata za Europski parlament. Možda će Plenković ovog puta natjerati naše zastupnike da rade nešto konkretno na razini Unije kao što je radila Biljana Borzan koja je ovog puta osvojila 64.736 glasova, a prije pet godina je dobila 8.352 glasa. Čak i Dubravka Šuica je dobila više glasova nego na prethodnim euroizborima i to otprilike dvostruko što znači da naši glasači prepoznaju rad zastupnika.
Sve se na ovim izborima, svojevrsnoj terenskoj anketi, srušilo Plenkoviću na glavu, zaključuje kolumnist Tomislav Klauški. I afere i skandali, i pobuna i stranci, i loša politika, i saborske prevare i kupovine, i "žetončići" i brkići...
Ako ćemo biti zločesti, možemo reći da je bilo i vrijeme za tako nešto. Već predugo Plenkoviću puno toga prolazi nekažnjeno i moralo je doći na naplatu.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
hdz popuš,,i u osijeku haha sve gradove su izgubili