Sljedeći predsjednički izbori u Ukrajini trebali su se održati prije točno godinu dana, u ožujku 2024., ali su otkazani zbog izvanrednog stanja - isto se dogodilo s parlamentarnim izborima godinu dana ranije.
Ruski predsjednik Vladimir Putin više je puta spinao kako je on za razgovore no samo s predsjednikom koji ima izborni legitimitet, a Zelenski ga, tvrdi Putin, nema. Njegov stan poprimio je i predsjednik SAD-a Donald Trump koji je predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog nazvao diktatorom, ( poslije se pravio lud i pitao "zar sam ja to rekao"). Ova tema se vratila na dnevni red u pozadini mogućih mirovnih pregovora
. Tako stranka Zelenskog "Sluga naroda", prema RBC -Ukrajina, planira promijeniti ime, budući da je njezin brend "postao otrovan". Druge političke snage, kako je tvrdio list, razmišljale su o mogućim predizbornim savezima. Krajem ožujka časopis The Economist, pozivajući se na izvore u službenom Kijevu, izvijestio je da tim Zelenskog navodno planira održati predsjedničke izbore ovog ljeta.
Specijalna dopisnica Meduze Elizaveta Antonova upitala je ukrajinskog politologa Volodimira Fesenka pod kojim bi se uvjetima još mogli održati izbori — i kakve šanse imaju dva glavna kandidata, Volodimir Zelenski i Valerij Zalužni. Fesenko je rekao kako
bi se prema procjenama javnih organizacija i u skladu s dogovorom parlamentarnih snaga, poslijeratni izbori trebali održati otprilike šest mjeseci nakon završetka rata, odnosno tek nakon ukidanja izvanrednog stanja.
" Kruže glasine da se ured želi dogovoriti sa Zalužnim. Pojavili su se i prošle i početkom ove godine. Bilo je neslužbenih informacija da se Yermak navodno sastao sa Zalužnijem kad se vraćao s putovanja u Sjedinjene Države. Mislim da jesam. I razni izvori [mi govore] da su u tijeku pregovori [sa Zalužnim] da on ne sudjeluje na predsjedničkim izborima. Umjesto toga, nudi mu se da predvodi listu predsjedničkog tima za parlamentarne izbore", rekao je za Meduzu ukrajinski politolog Volodimir Fesenko.
Zelenski pritišće Zalužnoga?
"Priča se i da se na njega vrši pritisak. Još u jesen 2022. pojavile su se informacije o postojanju dva kaznena predmeta, gdje se Zalužni navodno pojavljuje kao svjedok - za predaju Hersona [od strane ukrajinskih trupa]. O tome nema službenih informacija. Zalužni je prisutan u javnosti. Nedavno je, na iznenađenje mnogih, kritizirao Bijelu kuću zbog kršenja međunarodnog poretka. Prethodno se pojavljivao [s kolumnama i intervjuima] u The Economistu i nekoliko drugih publikacija. Trenutno se objavljuje u Ukrajinskoj Pravdi. Aktivan je i na društvenim mrežama. Ne može se reći da se bavi samopromocijom: ograničava svoju informacijsku aktivnost. Ali on nas povremeno podsjeća na sebe; prošle godine objavio je knjigu. Zalužni ne govori o svojim političkim ambicijama. Po meni je to najispravniji stav, mislim da će se konačno odlučiti uoči izbora. Sasvim je moguće da će se kandidirati", kaže Fesenko.
Nakon ruske invazije, Zalužni je brzo postao simbol uspješne ukrajinske obrambene borbe protiv ruskih trupa. Povjerenje u njega kao vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Ukrajine bilo je veće je nego u Zelenskog. Prema anketama iz prosinca 2023., Zalužnom je vjerovalo 88 do 94 posto Ukrajinaca, a podrška Zelenskom varirala je između 62 i 77 posto.
Bez savjetovanja s vrhovnim zapovjednikom, predsjednik je smijenio više časnika i počeo komunicirati s generalima mimo Zalužnog. Ovaj je, pak, kritizirao predsjednikovu odluku da smijeni sve vojne povjerenike za mobilizaciju zbog navodne korumpiranosti. Distancirao se i od mobilizacije pola milijuna ljudi koju je najavio predsjednik, a koju je navodno zahtijevala vojska. Na konferenciji za novinare na kraju godine Zelenski je rekao da ima „radni odnos" sa Zalužnim i naznačio da mu se ne sviđaju komentari vrhovnog zapovjednika. Na kraju je vrhovni komandant ukrajinskih oružanih snaga u veljači 2024. podnio ostavku te postao ukrajinski veleposlanik u Londonu.
"Sama izborna kampanja traje tri mjeseca. Ali da bi prošla, mora glasati nekoliko stotina tisuća birača koji su na frontu. Još ne znamo, ali malo je vjerojatno da će u Ukrajini doći do potpune demobilizacije. Vjerojatno će se ići u fazama, ovisno o tome koliko se to dogovori s drugom stranom [Rusijom]. Demobilizacija mora ići s obje strane, a obje će se strane bojati raspustiti svoju vojsku sve dok ne budu posve sigurne da se rat neće obnoviti", navodi Fesenko. Osim toga, da bi se razumjelo tko, gdje i kako će glasovati, potrebno je ažurirati registar birača. To je tehnički najteži i najproblematičniji dio pripreme za izbore. Podaci u registru su sada prijeratni, ali se mnogo toga promijenilo tijekom rata. Neki od glasača su poginuli u ratu ili umrli prirodnom prirodom. Milijuni Ukrajinaca promijenili su mjesto boravka. Nekoliko milijuna birača nalazi se u inozemstvu, a mnogi se nastavljaju seliti unutar i izvan Europe.
Kako organizirati glasovanje u inozemstvu?
"Ljudi se sele i unutar Ukrajine: napuštaju okupirane regije i borbene zone – iz Harkova, Hersona, Odese. Treba ustanoviti gdje su svi ti ljudi i gdje će glasati. Ovaj tehnički postupak zahtijeva vrijeme. Tu se javlja još jedan problem – zakonodavni. O tom pitanju u parlamentu još nema političkog konsenzusa. Kako organizirati glasovanje u inozemstvu? Tradicionalni način glasovanja u diplomatskim ustanovama u ovom slučaju neće funkcionirati, jer je jedna stvar kada oko 100 tisuća Ukrajinaca glasa u inozemstvu, kao što je bio slučaj prije. Ali kako možemo osigurati da milijuni birača glasaju? Diplomatske institucije, uključujući i konzularne, to ne mogu podnijeti. Preostale su dvije mogućnosti: elektroničko glasovanje ili glasovanje putem pošte. Većina političkih snaga u Ukrajini, posebice oporba, protiv je elektroničkog glasovanja, jer se boji da bi ono moglo biti krivotvoreno; Javne organizacije ističu rizike hakerskih napada", kaže politolog Fesenko dodavši da će se razmatrati mogućnost glasovanja poštom.
No i tu se treba pripremiti – kako tehnički, tako i odgovarajućim izmjenama izbornog zakonodavstva. Ovo su samo najvažnija pitanja koja je potrebno riješiti kako bi se organizirali izbori.
