Po broju saborskih zastupnica izabranih na prošlim parlamentranim izborima svrstala na 92. mjesto u svijetu prema podacima Vladinog Ured za ravnopravnost spolova.
Hrvatska se može sramiti - unatoč postojanju Zakona koji propisuje ženske kvote i deklarativnoj podršci većine relevantnih političkih stranaka, kvota od 40 posto žena na izbornim listama nije ni na prošlim izborima poštovana. Izabrano je najmanje žena unatrag petnaestak godina. Svega 15, 2 posto. Od 151 izabranog saborskog zastupnika, u saborskim klupama sjedilo je tek 35 žena. .
Kvote od najmanje 40 posto za tzv. podzastupljeni spol uvedene su Zakonom o ravnopravnosti te Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor. Prema tome, političjke stranke dužne su na kandidacijskim listama za izbor zastupnika poštivati načelo ravnopravnosti spolova i voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca. U svakoj izbornoj jedinici na svakoj izbornoj listi stranke moraju poštovati kvotu od 40 posto kandidatkinja. Zakon o ravnopravnosti spolova propisuje da će se oni koji ne poštuju to načelo kazniti za prekršaj novčanom kaznom od 50 tisuća kuna. No, do sada se još nikoga nije kaznilo.
Najbolji primjer su prošli izbori. Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva (DIP), od 275 kandidata bilo je samo 95 žena, odnosno njih 34,5 posto. Domoljubna koalicija trebala je dobiti novčanu kaznu od 550 tisuća kuna, Hrvatska raste 250 tisuća, a HDSSB kao i Reformisti od 100 tisuća. Ali, sve te stranke su se izvukle zbog birokracije i različitih tumačenja zakona. U sukobu Pravobratniteljice, DORH-a i Ustavnog suda, deblji kraj su opet izvukle žene koje su i dalje u manjini.
Od 25 kandidacijskih lista samo su dvije od njih imale 50 posto ili više žena na listama. To su bile lista ORaH-a i koalicijska lista Demokratske stranke žena, Hrvatske stranke nezaposlenih i Akcije slavonsko-baranjskih umirovljenika na kojima je od 11 kandidata 6 žena.
HDZ-ova Domoljubna koalicija, koja je dala prvu žensku predsjednicu, nije žensku kvotu poštovala ni na jednoj od 11 izbornih lista, deset u Hrvatskoj te jednoj u dijaspori, kao ni HDSSB na dvije od dvije izborne liste. SDP-ova Hrvatska raste, čiji je predsjednik stranke Zoran Milanović kao premijer obećao da će se obavezne kvote s prekršajnim kaznama primjenjivati za sve izbore od 2015. godine, također nisu poštovali kvotu na pet od deset lista. Iako su imali ukupno 40 posto žena, nisu ispunili na svakoj listi tu kvotu. A ženske kandidatkinje su im bile uglavnom na lošim mjestima s kojih teško i mogu ući u Sabor.
Manjak žena na čak devet lista imala je Autohtona Hrvatska stranka prava (A-HSP), na po dvije liste je podbacila i koalicija Naprijed Hrvatska Ive Josipovića i Radimira Čačića te Socijalistička radnička partija Hrvatske (SRP). Koalicija Hrvatske kršćanske demokratske unije, Hrvatske demokratske stranke i Nacionalnih demokrata nije ispoštovala kvotu na samo jednoj listi.
Državno izborno povjerenstvo ponovno je ovaj mjesec pozvalo stranke da poštuju ženske kvote na nadolazećim izborima. No, hoće li oni koji ih ovaj put ne ispoštuju, nije baš jasno.
Državno odvjetništvo tvrdi da nema zakonske osnove za kažnjavanje. A Ustavni sud tvrdi drugačije.
DORH nije pokrenuo niti jedan postupak jer je zaključilo da ne postoji zakonska osnova za pokretanje prekršajnih postupaka zato što je Ustavni sud ukinuo sankcije. Naime, Ustavni sud je u rujnu 2015. godine ukinuo rečenicu u Zakonu o izboru zastupnika u Hrvatski sabor koja glasi: "Lista na kojoj nije zastupljeno najmanje 40 posto pripadnika svakog spola nije pravovaljana", čime su ukinute i predviđene sankcije, navodi DORH.
Nadalje, Zakon o ravnopravnosti spolova određuje kako se postupno povećanje podzastupljenog spola do propisanih 40 posto mora postići najkasnije prigodom provedbe trećih redovitih izbora za 9. saziv Hrvatskog sabora (navjerojatnije 2019. godine), ne bude li u međuvremenu izvanrednih izbora, od dana stupanja na snagu toga Zakona 2008. godine.
Ustavni sud Republike Hrvatske reagirao je na odbacivanje prekršajnih postupaka upozoravajući da je "DORH svoj zaključak utemeljio na selektivnom i pogrešnom tumačenju odluke Ustavnog suda."
Dinko Cvitan, glavni državni odvjetnik nije ostao dužan Jasni Omejec, predsjednici Ustavnog suda.
- Državno odvjetništvo Republike Hrvatske svoju odluku utemeljilo je na cjelovitoj i sveobuhvatnoj analizi propisa koji reguliraju predmetnu materiju, pri čemu se, doista, i upustilo u vlastito tumačenje tih dredaba jer je to njegova zakonska obveza i pravo prilikom primjene zakonskih odredbi na konkretan slučaj. Pri tome odbacujem Vašu ocjenu da se radi o arbitražnom zaključku DORH- a jer se radi o zakonitoj, razumnoj i obrazloženoj odluci. POdlukom Ustavnog suda ukinuta je sankcija predviđena zakonom za kršenje predviđene obveze. Smatramo kako je na taj način Ustavni sud ukinuo administrativnu sankciju potpisanu Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (...) dok je primjena navedene sankcije za ovlaštene predlagatelje izbornih lista odgođena do provedbe trećih redovitih izbora nakon stupanja na snagu apomenutog zakon - obrazložio je Cvitan Jasni Omejec.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, navodi kako je Ustavni sud ukinuo sankciju za nepravovaljanost, no ne i novčane kazne koje se trebaju primjenjivati. Napominje kako je zastupljenost žena u razinama vlasti u velikom neskladu sa zastupljenošću žena u ukupnoj populaciji Republike Hrvatske te u pojedinačnim populacijskim područjima.
- Ustavni sud Republike Hrvatske je ukinuo sankciju nepravovaljanosti za kandidacijske liste koje ne poštuju spolnu kvotu od 40%, ali je istovremeno nedvojbeno potvrdio da su predlagatelji lista dužni poštivati pozitivnu mjeru odnosno zakonsku odredbu Zakona o izboru zastupnika Hrvatskog sabora, koja zahtjeva najmanje 40% osoba oba spola na kandidacijskim listama te da se u svrhu sankcije za nepoštivanje te odredbe ima primjenjivati novčana kazna- navode iz Ureda Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.
Kako nas čekaju izvanredni izbori za 9. saziv Hrvatskog sabora, a ne redovni, iz Zakona, a i priopćenja Pravobraniteljice, nije jasno hoće li se onda te sankcije provoditi već za vrijeme ovih izbora.
Podzastupljenost žena u politici, iz udruge B.a.B.e, vide kao problem koji je duboko usađen u naše društvo.
- Žene iako statistički nisu manjina, njih se tretira kao da su manjina. Marginalizira ih se i odgaja ih se da nije primjereno ženskoj prirodi i ženskom duhu da budu nositeljice promjena, da odlučuju i da vode. Ono što se uči žene jest da moraju biti drugo muškarcu. Njih se promatra kroz bračni status i status roditeljice. To su poražavajuće činjenice koje su vrlo prisutne u hrvatskom društvu- kažu nam iz Udruge dodajući da prekršitelje pravila treba kazniti kako bismo došli do demokratskih vrijednosti.
- Prisutna je nedosljedna i neučinkovita primjena antidiskriminacijskih zakona, nedostatak informiranosti žena o mehanizmima tužbi, nedovoljno pažne se posvećuje politikama rodne ravnopravnosti, ao rodnom budžetiranju da ne govorim. Važno je donijeti jedinstveni dokument koji će implementirati jednakost žena i muškaraca i u praksi i zamijeniti postojeće zakone i direktive koji se odnose na postizanje jednakih mogućnosti jer su podložni različitim interpretacijama, nisu dovoljno kvalitetno usklađeni, a sankcije su neefikasne. Govorim o slučaju prošlih parlamentarnih izbora i nepoštivanju izvornih kvota, pozivajući se na dva zakona- Zakon o ravnopravnosti spolova i Izborni zakon koji nisu na najsretniji način definirali diskvalificiranje i kažnjavanje stranaka koje su se oglušile na izborne kvote od minimalno 40% zastupljenosti spolova. Ravnopravnost spolova je temeljno pravo, jedna od najvećih vredota ne samo Hrvatske, nego i Europske unije i bitan je preuvjet za postizanje društvene kohezije. Dok se kao društvo ne obaziremo na ovakve sustavne propuste, dok ne ratificiramo Istambulsku konvenciju, ne osudimo prekršitelje pravila i diskriminatore plašeći se obaveza i promjena, uvijek ćemo se susretati s ovakvim podbačajima demokratskih vrijednosti- kažu.
