Prije 22 godine, 4. veljače 2004., student druge godine s Harvarda pokrenuo je iz svoje spavaonice web stranicu. Nije ni slutio da će taj projekt, nazvan TheFacebook, prerasti u globalni fenomen koji će iz temelja promijeniti način na koji milijarde ljudi komuniciraju, povezuju se i konzumiraju informacije.
Sve je započelo kao eksperiment. U listopadu 2003., 19-godišnji Mark Zuckerberg stvorio je Facemash, stranicu na kojoj su studenti mogli ocjenjivati privlačnost kolega. Kako bi došao do fotografija, hakirao je zaštićene servere Harvarda, što je izazvalo bijes uprave i gašenje stranice. Iako je Zuckerberg disciplinski kažnjen, Facemash je dokazao ključnu stvar: postojala je golema, neiskorištena želja za digitalnim društvenim iskustvom utemeljenim na stvarnim identitetima.
Nekoliko mjeseci kasnije, 4. veljače 2004., svjetlo dana ugledao je "TheFacebook.com". Zuckerberg je ideju realizirao uz pomoć kolega: Eduarda Saverina, koji je vodio poslovnu stranu, programera Dustina Moskovitza, grafičkog dizajnera Andrewa McColluma i Chrisa Hughesa, zaduženog za promociju. Svaki je uložio oko tisuću dolara. Uspjeh je bio trenutačan. U prva 24 sata registriralo se više od 1.200 studenata Harvarda, a do kraja mjeseca više od polovice svih preddiplomaca imalo je svoj profil. Platforma se munjevito širila na druga prestižna sveučilišta poput Yalea, Stanforda i Columbije.
Zuckerberg je prepoznao priliku i djelovao je nevjerojatnom brzinom. Već u lipnju 2004. s malim timom preselio se u Palo Alto u Kaliforniji, srce Silicijske doline. Tamo su osigurali prvu veliku investiciju od 500.000 dolara od suosnivača PayPala, Petera Thiela. Do prosinca iste godine, Facebook je već imao milijun korisnika.
Sljedeća godina donijela je ključne promjene. U kolovozu 2005. kompanija je za 200.000 dolara kupila domenu facebook.com i izbacila prefiks "The" iz imena. Ubrzo je uvedena i mogućnost "tagiranja" prijatelja na fotografijama, što je dodatno potaknulo interakciju. Ipak, najvažnija godina u ranoj povijesti bila je 2006. Tada je predstavljen News Feed, algoritamski generiran sažetak aktivnosti prijatelja koji je u početku izazvao revolt korisnika zbog narušavanja privatnosti. No, Zuckerberg je ostao ustrajan, a News Feed je postao srce platforme. Iste godine, Facebook se otvorio svima starijima od 13 godina s važećom e-mail adresom, čime je započeo njegov globalni pohod. Tri godine kasnije, u veljači 2009., uveden je gumb "Like" (Sviđa mi se), jednostavna, ali genijalna inovacija koja je zauvijek promijenila digitalnu komunikaciju i postala univerzalni simbol društvenog odobravanja.
Carstvo izgrađeno na akvizicijama
Jedan od temelja Facebookove dominacije bila je Zuckerbergova nemilosrdna, ali vizionarska strategija kupovine konkurencije prije nego što postane prijetnja. Godine 2012., samo nekoliko tjedana prije izlaska na burzu, Facebook je za tada nevjerojatnih milijardu dolara kupio Instagram, popularnu aplikaciju za dijeljenje fotografija s tek 13 zaposlenih. Mnogi su taj potez smatrali preplaćenim, no danas je Instagram jedan od najprofitabilnijih dijelova Metinog carstva.
Dvije godine kasnije uslijedio je još veći šok. Za vrtoglavih 19 milijardi dolara kupljen je WhatsApp, vodeća aplikacija za razmjenu poruka s golemom globalnom bazom korisnika, posebno na tržištima u razvoju. Iste godine, za dvije milijarde dolara, kupljen je Oculus VR, čime je postavljen temelj za budući ulazak u svijet virtualne stvarnosti i ono što će kasnije postati metaverzum.
Skandali i tamna strana uspjeha
Paralelno s nevjerojatnim rastom, Facebook su pratile i brojne kontroverze. Kruna svih skandala dogodila se 2018. godine s aferom Cambridge Analytica, kada je otkriveno da su podaci desetaka milijuna korisnika prikupljeni bez njihovog pristanka i korišteni za političko profiliranje i oglašavanje, između ostalog i u američkoj predsjedničkoj kampanji 2016. godine. Skandal je doveo do Zuckerbergovog svjedočenja pred američkim Kongresom i kazne od pet milijardi dolara, narušivši povjerenje javnosti u platformu.
Godine 2021. zviždačica i bivša zaposlenica Frances Haugen objavila je interne dokumente koji su pokazali da je kompanija bila svjesna negativnog utjecaja Instagrama na mentalno zdravlje tinejdžera, ali je svjesno gurala profit ispred sigurnosti korisnika. Ovi događaji trajno su obilježili percepciju Facebooka kao kompanije koja se bori s etičkim izazovima vlastite moći.
Budućnost je Meta i umjetna inteligencija
U listopadu 2021. Zuckerberg je najavio da krovna kompanija mijenja ime u Meta Platforms, Inc., signalizirajući strateški zaokret prema izgradnji metaverzuma - imerzivnog digitalnog svijeta. U taj je projekt, kroz odjel Reality Labs, uloženo preko 70 milijardi dolara, no uz goleme gubitke i bez značajnijeg proboja na tržištu. Suočen s kritikama i sporim napretkom, Zuckerberg je posljednjih godina preusmjerio fokus na područje koje se pokazalo plodonosnijim: generativnu umjetnu inteligenciju.
Danas Meta, s gotovo četiri milijarde korisnika na svojim platformama (Facebook, Instagram, WhatsApp, Threads), ostvaruje rekordan prihod od preko 164 milijarde dolara godišnje. Iako se suočava s izazovima starenja korisničke baze na samom Facebooku i žestokom konkurencijom, kompanija ostaje digitalni suveren koji, sada kroz razvoj naprednih AI modela poput Llama, nastavlja oblikovati tehnološku budućnost. Plava boja, odabrana jer je Zuckerberg daltonist i najbolje je vidi, postala je simbolom ere koja je započela u jednoj studentskoj sobi.
Zašto mu plaća iznosi samo jedan dolar?
Mark Zuckerberg trenutačno vrijedi oko 249 milijardi dolara, prema podacima Bloomberg Billionaires Indexa od 3. veljače 2026. godine. Forbesova lista milijardera u stvarnom vremenu procjenjuje njegovo bogatstvo u rasponu od 242 do 251,7 milijardi dolara, što ga svrstava među četiri ili pet najbogatijih ljudi na svijetu.
Iako vodi jednu od najutjecajnijih tehnoloških kompanija na planetu, Zuckerbergova službena plaća godinama iznosi - simboličan jedan dolar godišnje. No ta brojka skriva pravu sliku njegove zarade. Naime, gotovo cijelo njegovo bogatstvo vezano je uz dionice Mete.
Vrijednost tog udjela može dramatično rasti ili padati iz dana u dan. Tako je krajem siječnja 2026. Zuckerberg u samo jednom danu 'zaradio' nevjerojatne 22 milijarde dolara, nakon što je Meta objavila snažno financijsko izvješće i izazvala skok cijene dionica.
Analize pokazuju da je tijekom 2024. godine njegovo bogatstvo raslo prosječnim tempom od oko 230 milijuna dolara dnevno. Važno je pritom naglasiti da se ne radi o gotovini na bankovnom računu, već o tržišnoj vrijednosti njegovih dionica, koja neprestano oscilira ovisno o stanju na burzi. Drugim riječima, dok većina ljudi dnevnu zaradu mjeri u satima rada, Mark Zuckerberg je mjeri u kretanju burzovnih grafova.
