To da je invazija Mongola na Europu u 13. stoljeću, predvođena Džingis kanovim unukom Batuom, bila moguća zbog kratkog toplijeg i vlažnijeg klimatskog razdoblja, poznato je odavno. New Scientist sad, međutim, donosi i članak po kojem je invazija, nakon Rusije, Poljske i Mađarske, zapela u Hrvatskoj i zbog naglog zahlađenja klime.
Povijesna je činjenica da je ugarsko-hrvatski kralj Bela IV živu glavu spasio krijući se po utvrdama u Klisu, Splitu i Trogiru, te na dalmatinskim otocima, nakon što su Mongoli 1242. doznali da je Batu kan u međuvremenu umro, pa se najveći dio vojske povukao sve do Mongolije kako bi prisustvovao kanovom sprovodu.
Mongolska konjanica imala je, zahvaljujući toploj i vlažnoj klimi, izdašne paše diljem stepa po Euroaziji, rekao je za New Scientist Nicola di Cosmo sa Sveučilišta Princeton, koji je vodio klimatsko istraživanje kojim je otkriveno da su Mađarska i Hrvatska 1241/42. imale izrazito hladnu zimu.
To je, pak, prostranstva po Mađarskoj, i dandanas sklona poplavama, pretvorilo u nepregledne i teško prohodne močvare. Ništa bolje nije bilo ni po Hrvatskoj, a to je onda značilo da je mongolsko konjaništvo neusporedivo teže napredovalo nego u dotadašnjim osvajanjima, pa je i Beli IV bilo lakše spasiti živu glavu. Tijekom bijega po Hrvatskoj, umrle su, doduše, dvije njegove male kćeri, čija su tijela i danas u sarkofagu u Katedrali Sv. Dujma u Splitu.
Di Cosmo je do utvrđivanja naglog zahlađenja tijekom ključne zime u našim krajevima došao proučavajući godova u deblima stabala iz tog doba. Michael Mann s Državnog sveučilišta Pennsylvania nije sklon vjerovato toliko dalekosežnim povijesnim posljedicama "klimatskog determinizma".
Ipak, Aaron Putnam sa Sveučilišta u Maineu istraživanjem je oduševljen. "Mislim da je to uvjerljivo. Ranija objašnjenja povlačenja Mongola nisu se sasvim uklapala. Njihova konjska logistika ih je ograničila kad su došli u područje na kojem se konji nisu najbolje snalazili", kazao je on i dodao da se iz godova stabala da iščitati mnoštvo dragocjenih podataka koji pomažu u razumijevanju povijesti premodernih civilizacija koje su potpuno ovisile o klimi.
