Niz stvari utječe na naše zdravlje te posebno na stanje našeg srca. Među njima, kažu znanstvenici, je i broj sklekova koje možemo napraviti ili izvesti, bez da padnemo u stanje šoka opasnog po život.
Studija JAMA Network Open pokazuje kako muškarci koji lako mogu napraviti 40 sklekova imaju manju mogućnost razvoja kardiovaskularnih problema ili srčanog udara u starijim godinama, od primjerice onih muškaraca koji ih mogu napraviti samo 10. Zaključak se nameće gotovo sam po sebi, pa tako možemo reći da se tajna dobrog zdravlja srca nalazi u vašem domu, tj. vašim rukama i tim sklekovima koje (ne)radite, piše The New York Times.
Srčani problemi najčešći su uzrok smrti u svijetu. Njihovo sprječavanje ovisi o mogućnosti prepoznavanja kada bi mogli početi. Većina medicinskih testova jako su skupi i kompleksni a mnogo je njih teško protumačiti bez pomoći liječnika. Većina će ih ipak bolest prepoznati na samom početku, no ne može predvidjeti kako bi se mogla razviti. Podaci koji bi mogli pokazati koliki nam je rizik oboljenja od takvih bolesti uključuju podatke o težini, stanju kolesterola, pušimo li ili ne i ostalim zdravstvenim podacima koji su na neki način široki, apstraktni i neosobni.
Upravo taj nedostatak informacija istraživači sa Harvarda pokušali su riješiti poučavajući zdravlje i fizičko stanje više do 1500 vatrogasaca u Indiani. Oni su se svake godine javljali u bolnicu na sistematski pregled gdje je procijenjeno njihovo stanje, težina, kolesterola u krvi, šećer i ostalo. Testirana je i njihova izdržljivost.
Upravo posljednja mjerna stavka najviše ih je interesirala. Mnoge ranije studije povezivale su vježbanje sa smanjenjem razvoja rizika obolijevanja od srčanih bolesti. Prikupili su rezultate testova otpornosti na stres, većinom muškaraca s obzirom na mali broj žena među vatrogascima. Zabilježili su i bilo kakve srčane problem koje su vatrogasci imali u proteklih 10 godina (vatrogasci moraju proći fizičko testiranje kako bi se vratili na posao čak i nakon najmanjih problema sa srcem).
Plan je bio usporediti testove otpornosti na stres sa kasnijim kardiovaskularnim problemima da bi se saznalo je li moguće provesti testiranje na pokretnoj traci. Zatim su, sasvim slučajno, primijetili da je 1100 tih vatrogasaca nedavno obavilo testiranje sposobnost a među njima su bili i sklekovi. Bio je to logistički jednostavan test. Jedan je ispitivač brojao koliko sklekova mogu napraviti prije nego ih izdaju ruke, a kada bi došli do (ako bi došli do) broja 80 rekli bi im da se prestanu praviti važni i zaustavili mjerenje.
Zatim su ih podijelili u grupe, od 1-10, pa do 20, 30 i 40 i više.
Iznenadili su se kad su otkrili kako su se sklekovi pokazali boljim načinom predviđanja, statistički, budućih problema sa srcem od testiranja koje se provodi na pokretnoj traci. Otkrili su kako muškarci koji mogu napraviti najmanje 11 sklekova imaju manji rizik od razvoja srčanih problema u sljedećem desetljeću od onih koji ih mogu napraviti manje od 10.
Zaključili su kako se broj sklekova može povezati sa rizikom od razvoja kardiovaskularnih bolesti, posebno kod muškaraca koji su slični vatrogascima. Studija ima i svojih mana, pa tako može pokazati kako je veći broj sklekova povezan s manjim brojem srčanih problema, ili koliko je utjecajna snaga ruku i hoće li veći broj sklekova dovesti do smanjenja rizika razvoja bolesti. A ni kako su povezani.
No "mišićna snaga jedna je od komponenti dobre kondicije", kaže dr. Stefanos Kales, glavni autor studije sa Sveučilišta Harvard.
Mogućnost izvođenja sklekova također (u većini slučajeva) pokazuje i interes te osobe za zdrav način života, redovito vježbanje, normalnu težinu, smatra Kales, što sve doprinosi snažnijem srcu.
Zasada je ovo testiranje vrlo jednostavno i ne zahtjeva nikakve dodatne uređaje osim mogućnosti brojanja. Ako do broja 10 sklekova ne možete doći, možda bi trebali malo više raditi na svojoj kondiciji i snazi, a i na zdravlju srca.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Znači ja sam već par godina mrtav, jer broj sklekova koje mogu napravit je nula, a onih koje bih želio napravit je u debelom minusu. Bolje čvarci i masna krmetina nego sklekovi