Molekularni biolog James Watson vjerojatno je najjače ime u svom polju u drugoj polovici 20 stoljeća. Nobelovac koji je s kolegom Francisom Crickom 1953. otkrio strukturu DNK, i čija je knjiga "Molekularna biologija gena" temelj svakog fakultetskog programa i svojevrsna Biblija znanosti.
James Watson je uz to, na žalost, i otvoreni rasist koji širi neznanstvene i neutemeljene tvrdnje. Osudio se na svojevrsni intelektualni samoegzil prije više od desetljeća kada je rekao da su crnci "naprosto manje inteligentni od bijelaca, Židovi su inteligentni, Azijati inteligentni ali ne kreativni, a Indijci servilni".
"Nisam optimističan oko Afrike jer, iako nam društvo nameće drugačije nazore, testiranja kažu kako njihova inteligencija nije ista kao naša", rekao je u intervjuu 2007. i napomenuo kako svi koji "rade s crncima to znaju".
Nakon toga radi pritiska javnosti morao je prestati predavati, a posipao se i s pepelom tvrdeći malo da je bio namjerno provokativan, a onda rekavši da nije znao da će njegovi komentari biti objavljeni.
Od tada je danas 90-godišnji znanstvenik izopćenik i jedini živući Nobelovac koji je radi "nedostatka prihoda" morao prodati svoju Nobelovu nagradu, a sada su mu formalno oduzete i njegove počasne titule, dok su laboratoriji i fakulteti s kojima je tijekom godina radio rekli kako se "u potpunosti distanciraju od Watsona".
Watsonu je nedavno, u P.B.S.-ovom dokumentarcu "American Masters: Decoding Watson" dana rijetka prilika da osvjetla obraz i pojasni što je on to točno mislio.
"Koliko god bih to volio, nisam promijenio mišljenje. Volio bih reći da je odgoj i obrazovanje jače od prirode, no nisam za to vidio dokaze. No postoje dokazi da u prosjeku ima razlike između bijelaca i crnaca u inteligenciji i oni su, po meni, genetski. Ja bih rado da tih razlika nema, grozno je to, kao što je grozno za šizofreničare. Trebamo se zapitati kako to poboljšati", rekao je Watson i šokirao svijet, a posebice znanstvenu zajednicu koja je zato tako eksplozivno i reagirala.
"Njegove su izjave odvratne, nisu podržane u znanosti i niti na koji način ne predstavljaju stavove CSHL laboratorija, dapače distanciramo se od takvih predrasuda i zloupotrebe znanosti", kažu iz Cold Spring Harbor Laboratory (CSHL) kojeg je Watson godinama vodio.
Kako čovjek koji je transformirao, da ne kažemo, stvorio temelje jedne znanosti može "valjati ovakve neargumentirane gluposti".
Većina se genetičara i biologa slaže da ako i postoje neke razlike u inteligenciji one su plod "okoliša, a ne genetike". Također ističu da Watson niti u jednom trenutku ne nudi istraživanja ili izvore koji bi potkrijepili njegove tvrdnje.
Watson je u međuvremenu, od prošlog ljeta i spomenutog intervjua, imao prometnu nesreću radi koje je hospitaliziran i ne daje više izjava.
Neki kažu kako su njegovi stavovi važni jer ukazuju na važnost toga da se temama rase, inteligencije i genetike, posebno napretkom znanosti, bavi odgovorno, argumentirano i nimalo populistički.
Recimo genetičar David Reich, sa Harvarda, kaže kako nove tehnike istraživanja DNK pokazuju kako su neke populacije ljudi bile izolirane dovoljno dugo da su, možda, razvile razlike u ponašanju i kogniciji, no tvrdi kako su Watsonove tvrdnje simplificirane, nedokazane i potječu iz starih stereotipa.
Čak i Robert Plomin, poznati bihevioralni genetičar koji između odgoja/okoliša i prirode uvijek "novac stavlja" na prirodu (ili genetiku) odbacuje takve spekulacije o razlikama inteligencije između "rasa" (što je termin koji, uzgred rečeno, moderna antropologija odbacuje).
"Može se istraživati razlike u inteligenciji između individualaca, gledati gene i odgoj/obrazovanje te okoliš, ali ne za velike grupacije", kaže Plomin u svojoj knjizi “Blueprint: How DNA Makes Us Who We Are".
Pitanje je je li ostarjeli znanstvenik svjestan svih tih radova, knjiga i zaključaka. On u intervjuu sentimentalno piše koliko mu nedostaje kolega Francis Crick, koji je preminuo 2004. godine.
"Jako smo se voljeli i dobro slagali. Intelektualno smo se dopunjavali", kaže Watson.
Njihovo je otkriće pedesetih (za koje su koristili X-ray fotografiju DNK molekule koju je napravila Rosalind Franklin, bez njezinog dopuštenja, a nije spomenuta u istraživanju ili tijekom dodjele Nobela) otključalo je more znanosti koje inače ne bi bilo - od CRISPR tehnike za editiranje gena, preko terapija koje spašavaju živote, do dokumentiranja ljudske prethistorije i našeg povijesnog puta, seljenja itd...
"Bio je kao bure baruta", kaže povjesničar znanosti Nathaniel Comfort, a genetičarka Mary-Claire King kaže kako je rasno homogena kultura u kojoj se kretao utjecala na njegove stavove, ali da to nije izgovor za znanstvenika.
"Ja sam proizvod Rooseveltove ere, i uvijek sam vjerovao u važnost gena, ako sam koga povrijedio, žao mi je", rekao je Watson u intervjuu.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
glede gena teško je pobiti mišljenje najvećeg genetičara na svijetu