Znanost
50106 prikaza

Katastrofe koje čekaju Zemlju: Evo gdje će biti najgore

Potres u Nepalu
Doug Seeburg/News Syndication/PIXSELL
Prikupljajući geografske podatke i uzorke vjerojatnosti, znanstvenici su dali precizan kalendar tsunamija, potresa i erupcija koje će nas pogoditi vrlo brzo

Razorni potres koji je prošle godine pogodio unutrašnjost Italije sa brojnim žrtvama podsjetio nas je koliko smo ranjivi, odnosno nepripremljeni za katastrofe koje nam priroda donosi. 

Povijest Zemlje je oduvijek oblikovana prirodnim katastrofama, na koje, bez obzira na svoj tehnološki napredak, ne možemo utjecati. Neka su područja svijeta znatno češće pogođena takvim događajima, a neka od njih mogu usmrtiti na tisuće ljudi... 

Znanstvenici na temelju raznih  geoloških, meteoroloških i drugih mjerenja za Listverse predviđaju koje bi prirodne katastrofe mogle pogoditi Zemlju u bliskoj budućnosti, kao i područja koja su posebno ugrožena,

Najnesigurnija zemlja na svijetu je Vanuatu, pacifička otočna državica, kojoj prijete prirodne katastrofe. Čak više od trećine njezina stanovništva  je od opasnosti od nepredvidive naravi prirode, a prijete im potresi, vulkanske erupcije i ciklone.

Rizik katastrofe za pojedina mjesta u svijetu | Author: Twitter/ Die Welt Twitter/ Die Welt

Zbog svega toga Vanuatu je zauzeo prvo mjesto na listi World Risk Reporta s indeksom od 36,72 posto. Slijede Tonga, Filipini, Salomonski otoci i Gvatemala.  Zemlje s velikim rizikom također su Karibi, Srednja Amerika i južni dijelovi afričkih država. 

U Europi je najnesigurnija Albanija

Na području Europe narizičnije je na području Albanije koja je prema opasnosti od prirodnih katastrofa na 37. mjestu, a u vrhu je i Nizozemska. Hrvatska je po pitanju prirodnih katastrifa prilično sigurna te se nalazi na 122. mjestu. 
Izvještaj tvrdi kako je najsigurnije živjeti u Kataru kojemu je indeks tek 0,08 posto, a siguran je i Island zbog jakih kapaciteta u borbi s prirodnim katastrofama. 

Do 2025. će Zemlju pogoditi velika solarna oluja

Najveća prirodna katastrofa koja će vrlo vjerojatno pogoditi Zemlju ne potječe s našeg planeta, već sa Sunca. Ono ima svoj ciklus aktivnosti - odnosno razdoblja smanjene i pojačane aktivnosti poput solarnih baklji i Sunčevih pjega, ovisno o samom ciklusu. Najveći nedavni izboj aktivnosti zabilježen je u srpnju 2012., nakon masovnog koronarnog izboja (CME-a) koji je prošao kroz Zemljinu orbitu i pogodio STEREO-A svemirsku stanicu.

Tijekom tog izboja, izbacuju se oblaci magnetizirane plazme teški milijardu tona, a ona se ponaša kao elektromagnetski puls koji djeluje na elektroniku na Zemlji.

Solarna oluja sadrži solarnu baklju, visoke razine UV zračenja, energetske čestice koje uništavaju ključne dijelove satelita i brojne masovne koronarne izboje. Zemlja je izbjegla katastrofu 2012., no znanstvenik Pete Riley nakon analize zapisa solarnih oluja iz proteklih 50 godina, smatra kako drugi put nećemo biti te sreće. 

Prema njegovoj analizi, postoji 12 posto šanse da će velika solarna oluja pogoditi Zemlju u sljedećih 50 godina, a vjerojatno je kako će se to dogoditi do 2025. To će omesti radije, GPS, satelitsku komunikaciju i milijune elektroničkih uređaja diljem planeta, kao i uzrokovati štetu od 1 do 2 trilijuna dolara u prvoj godini nakon udara, a za potpunu sanaciju bit će potrebno čitavo desetljeće. 

Ogroman potres Kaliforniju očekuje do 2045.

Velika američka geološka studija pokazala je kako postoji velika vjerojatnost od potresa magnitude veće od osam stupnjeva po Richteru, koji radi štetu u krugu od nekoliko tisuća kilometara od epicentra te nastaje jednom u 30 godina. Tog se potresa Amerikanci dugo pribojavaju i nazivaju ga "The big one". Najvjerojatnije će potres krenuti iz rasjeda San Andreas te uništiti sve od juga Kalifornije do unutrašnjosti Los Angelesa. Više od 300 svjetskih znanstvenika napravilo je "realan scenarij krize" kroz računalne projekcije. Predviđaju kako će potres izazvati popratne valove koji će putovati brzinom od 11.600 km/h te uzrokovati ogromnu štetu na cestama, kućama, mostovima i zgradama. Vlada je uložila preko pet milijuna dolara u razvoj sustava za rano upozorenje od potresa, a on je danas u stanju izdati upozorenje tek 10 sekundi prije samog potresa.

Tsunami | Author: Screenshot Youtube Screenshot Youtube

Najveći tsunami ikad izazvat će erupcija na Kanarima

Znanstvenici sa Sveučilišta London u suradnji s onima na Sveučilištu Kalifornija, a na čelu s dr. Stevenom Wardom predviđaju kako će vulkan Cumbre Vieja na Kanarima eruptirati te tako stvoriti najveći tsunami u povijesti Zemlje. Tvrde kako je tijekom zadnjeg potresa na tom području došlo do pucanja strukture vulkana, zbog čega je njegova lijeva strana potpuno nestabilna. Ako do erupcije dođe, uzrokovat će ogromne valove koji će putovati brzinom od 800 km/h te će unutar nekoliko sati doći do obale SAD-a, Engleske, Kariba...

Do 2100. istočna obala SAD-a će biti potopljena

Uragan Sandy koji je 2012. pogodio SAD vrsta je oluje koja pogađa jednom u 500 godina, a prava opasnost ne leži u takvim olujama, već u postupnom povećanju razine mora, tvrde znanstvenici s Instituta Virginija. Prema opsežnoj studiji, razina mora duž istočne obale SAD-a do od floridskog Key Westa do kanadskog Newfoundlanda u stalnom je povećanju od 1987. Svake godine more se podiže za oko 0,3 milimetra, što je puno više nego i do četiri puta brže nego bilo gdje drugdje na Zemlji. Pretpostavlja se da će u New Yorku razina mora narasti za 79 cm do 2050., zbog čega će trećina grada biti potopljena, a poplave će osim gradova uništiti i gospodarstvo...

Neminovna je erupcija Fujija

Nakon što je potres Tohoku pomaknuo kopnenu masu Japana, 20 od ukupno 110 aktivnih vulkana u Japanu pokazali su povećanu seizmičku aktivnost. Tamošnji vodeći stručnjaci vjeruju kako do erupcije može doći svakog dana, a prema kalkulacijama Japan će imati jednu masovnu erupciju svakih 37 godina. Na listi aktivnih vulkana je planina Fuji, najviši vulkan Japana na 3773 metara nadmorske visine. Francuski i japanski znanstvenici su objavili izvješće prema kojem je Fuji jedan od nekolicine vulkana za koje su najveće šanse da će eruptirati. Budući da je udaljen tek oko 100 kilometara od Tokija. Grad će najvjerojatnije pokriti tone pepela, a bit će potrebno evakuirati preko 750 tisuća ljudi

  • nerminius 05:54 02.Svibanj 2017.

    Mislim da se previše oko toga diže prašina. Puno senzacionalizma i apokaliptičnih najava vjerojatno bez stvarne osnove. Uvijek se kod takvih predviđanja iskazuje procjena štete u nekoj valuti i koliko će ljudi biti òštećeno ili ubijeno. Nikad i nigdje što ... prikaži još! potencijalna katastrofa znači za ostali živi svijet koji ne pripada homo sapiensu, uključujući i biljni, te kolika je obnovljivost nakon katastrofe. Kad bi potonuo npr. Madagaskar, bi li mainstream i tada izbacio besmisao cifre u nekoj valuti?!

  • bijelavilaljtmm 14:00 29.Travanj 2017.

    šta reći , nego Bože sačuvaj narod od zla