Njegova srednja udaljenost od Sunca triput je veća od Plutonove, a ime mu je krajnje maštovito - "(225088) 2007 OR10". Ovaj patuljasti planet sa svojih je 1600 kilometara u promjeru treće najveće svemirsko tijelo u Sunčevom sustavu iza Neptunove orbite. Pa ako je sićušni Pluton s 1190 kilometara u promjeru bio kadar zadržati u orbitama oko sebe čak pet prirodnih satelita, zašto onda to ne bi mogao i (225088) 2007 OR10, iako mu je promjer samo pola Mjesečevog?
Znanstvenici oko Csabe Kissa s Opservatorija Konkoly u Budimpešti otkrili su da i ovaj patuljasti planet ima svog malog pratitelja, i to čak 300 kilometara u promjeru, objavio je znanstveni časopis Astronomical Journal Letters. Za ovaj patuljasti planet vezan je niz zanimljivosti. Oko Sunca kruži po tako ekscentričnoj orbiti da je u najbližoj točki Suncu od naše matične zvijezde udaljen 33 puta koliko je Zemlja udaljena od Sunca, a u najdaljoj čak 101 udaljenost Zemlje od Sunca.
Na površini mu je temperatura, procjenjuje se, samo oko 31 Kelvin (-242°C), što je bitno hladnije čak i od Plutona, kojem se površina može "zagrijati" do 55 Kelvina. Neki normalniji naziv od ovoga do sada nije dobio unatoč tome što je to i deset godina od otkrića još uvijek daleko najveći bezimeni objekt u Sunčevom sustavu. A nije moralo biti tako. 2007. ga je u Kuiperoovom pojasu otkrio tada još student Michael E. Brown, koji ga je, zbog izrazite bijele boje, kako se Brownu činilo, nazvao "Snjeguljica".
Samo, ispostavilo se da je riječ o prividu, da je "Snjeguljica" zapravo jedan od najcrvenijih objekta u Kuiperovom pojasu, širokom pojasu nalik onom asteroidnom, samo neusporedivo većem, daleko iza posljednjih planeta našeg sustava. Pa kad je ispalo da je "Snjeguljica" tako crvena, moguće od metanskog mraza, možda je nekome palo na pamet da bi ih tko u svijetu astronomije mogao zafrkavati.
Nadalje, dan na Snjeguljici traje čak 45 sati, što je bilo vrlo neobično i što je znanstvenike uputilo na mogućnost da se tamo daleko iza Neptuna i Plutona u orbiti oko Snjeguljice vrti i snjeguljičin satelit koji usporava planetoid. To se pokazalo točnim. Inače je riječ o prostoru Sunčevog sustava koji se tek nazire u svoj svojoj zanimljivosti. Procjenjuje se da iza Neptunove orbite postoji toliko mnoštvo kojekakvih objekata koji kruže oko Sunca da ih čak oko 70.000 većih od 100 kilometara u promjeru presiječe Neptunovu orbitu svake godine.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Treba novi Galileo, odnosno ljudi opet ne zele prihvatiti nova otkrica? Ni jedan planet se ne okrece oko sunca, nego ga svi slijede u spriralnim putanjama na putu prema rubu galaksije...