Znanost
6621 prikaza

Najavili prošle godine: Hrvatsku će gutati požari

Požari u Dalmaciji
Ivo Cagalj (PIXSELL)
Već se događa "budućnost" u kojoj će i naša zemlja stradavati od klimatskih promjena, a ništa ne ukazuje da neće biti i gore

Cijelo brdo je u plamenu, tako je glasio početak jedne od brojnih subotnjih vijesti o velikom požaru kod Šibenika. Puhalo je vrlo jako jugo, ljude su morali evakuirati iz kuća, jer je vatra poharala skoro 1000 hektara šume i makije i tek ujutro pala je kiša. Skoro 200 vatrogasaca, čak četiri kanadera i tri air-traktora, 50 ljudi iz HV-a, a opet su unatoč svemu u jednom trenutku morali tražiti pomoć i izvan Dalmacije.

Nije to samo Hrvatska priča. Istodobno u Portugalu divlja kataklizmički požar koji je progutao 10.000 hektara šume, u Kataloniji u Španjolskoj jedan od požara progutao je 5000 hektara. Na Pirinejskom poluotoku posebno je pakleno zato što su temperature u mnogim gradovima iznad 40°C, u Francuskoj i ovog vikenda sve do 45°C.

Smeće na plaži Drastični potezi Znanost Nije dobro: Ovako će izgledati život na Zemlji za sto godina

Kao i u Hrvatskoj, posvuda gdje gori sve češće ima ozlijeđenih, a u onom prošlogodišnjem "smaku svijeta u Grčkoj" bilo je i puno mrtvih. Posljednjih godina, odmah nakon Mediterana i američke zapadne obale, prvo sljedeće najgore pogođeno područje je sjeverni pol, Arktik, gdje se u kataklizmičkim požarima sprema novo užasno poglavlje propasti svijeta od klimatskih promjena.

U ljeto 2017. gorjelo je pak "pola Dalmacije", od kojih je najgori bio onaj iz srpnja kod Splita, jedan od najgorih u povijesti ove zemlje, kad je vatra prodrla i u sam grad. Express je ranijih godina u nekoliko navrata citirao predviđanja stručnjaka da će i Hrvatska u vrlo skoroj budućnosti doslovno gorjeti u svijetu klimatskih promjena. Ta budućnost očito se već događa.

Pripremite se na najgore užase

Hrvatski stručnjaci za klimu uvjereni su i sve češće upozoravaju da će velikih, fatalnih požara, pa čak i poput onog iz Splita 2017., ubuduće biti sve više. Express je pisao i o upozorenjima stručnjaka da će u budućnosti biti takvih požara koje čovjek neće više biti u stanju ugasiti. Razlog su, između ostalog, velike klimatske promjene i globalno zatopljenje.

Ono što stručnjaci najavljuju opisuje svijet u kojem Hrvatsku očekuje borba s požarima koji bi mogli biti još razorniji i pogubniji od onih dosad, koliko god se to sada teško može i zamisliti. Dr. sc. Višnja Vučetić, voditeljica Službe za agrometeorologiju DHMZ-a u kazala je u razgovoru za Express prije dvije godine da analize opasnosti od požara raslinja pokazuju da bismo požare poput onih oko Splita, zbog klimatskih promjena mogli očekivati sve češće.

1/11

"Šumske požare ne možemo potpuno suzbiti, stoga je vrlo važno provoditi preventivne mjere posebice obrazovati mladi naraštaj jer odrasle je teško preodgojiti. Predviđanje opasnosti od šumskih požara DHMZ daje više od 30 godina vatrogasnim postrojbama, ali potrebno bi bilo upozoravati i javnost kada se očekuje pojačana opasnost. Velika opasnost od požara javlja se ako vlada dugo, sušno razdoblje. Upravo zbog globalnog zatopljenja, koje je povezano i s onečišćenjem okoliša, javljaju se sve češće dulja sušna razdoblja. Dalmacija je naše najugroženije područje, no posljednjih godina pokazuje se da su vremenski uvjeti takvi da je s obzirom na njih sve veća opasnost od požara u unutrašnjosti, primjerice u dalmatinskom zaleđu i Lici te se širi prema sjevernom Jadranu i istočnoj Hrvatskoj", objasnila je Vučetić.

Prelog: Vodostaj akumulacijskog jezera Dubrava smanjen za 2,5 metra Nespremni za sutra Znanost Klimatski izvještaj: Slavonija i Baranja postat će pustinje

Dodala je da su stručnjaci u DHMZ-u istraživali velike požare posljednjih tridesetak godina. Pokazalo se da je nakon dugog razdoblja suše najkritičnije kada dođe do promjene vremena jer je to povezano s pojačanim vjetrom. Upravo takvo stanje bilo je sada kod Šibenika, a ako se samo malo pregledaju vijesti iz prošlih godina, čak i laik može uočiti točno ovakav obrazac.

Šumski se požari tada vrlo brzo šire i teško ih je kontrolirati.

"Tijekom 2017., posebice u ožujku bilo je mnogo požara na kontinentalnom području, u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Zbog suhe zime, u proljeće tlo nije bilo dovoljno vlažno. Lišće i trava bili su presuhi. Ljudi su palili korov i požari su se zbog velike suhoće tla rapidno širili", rekla je Vučetić.

Uništili klimu, sve se raspada

Analize DHMZ-a pokazuju da je u razdoblju od 2001. do 2016. Dalmacija imala čak dvanaest ekstremno toplih godina. Usporedbe radi, u cijelom 20. stoljeću bile su svega dvije tako tople godine. Svakako da takvi vremenski uvjeti utječu povoljno na nastanak i širenje požara raslinja.

"Duga, vruća i sušna razdoblja u kombinaciji s burom, pogodni su uvjeti za nastanak požara. Može se reći da požari kreću od klimatskih uvjeta. Vidi se to iz godine u godinu po cijelom svijetu, pa tako i kod nas. Povećava se temperatura i smanjuju se oborine, pa se tako i povećava mogućnost uvjeta za nastanak požara. To je očita korelacija. Stručnjaci na svim područjima pokušavaju utvrditi povezanost globalnog zatopljenja i klimatskih promjena s požarima", kazao je tada Zvonimir Katušin, meteorolog s 40 godina dugim stažom rada u DHMZ-u.

Rekao je da DHMZ svakodnevno računa indeks opasnosti od požara, na koji način se kreće užarenost, pojačava li se brzina, koliko i na koji način, no smatra da se tim podacima ne pridaje dovoljno pažnje. Dodaje i da bi se na temelju meteoroloških izračuna, unaprijed trebalo intervenirati i spriječiti moguće požare.

S njim su se složili i u Hrvatskoj udruzi za zaštitu od požara gdje tvrde da klimatske promjene imaju direktan utjecaj na stvaranje požara. Upravo zbog duljih sušnih razdoblja i većih klimatskih oscilacija, danas su požari jači, razorniji i češći nego prije, no iz HUZOP-a napominju da službeni izračuni i podaci još uvijek ne postoje.

Kornati: 30.8.2007. u kornatskoj tragediji život izgubilo 12 vatrogasaca 11 godina Life Kornati: 'Ne šaljite dicu u pakao, znate da je doli jugo'

Stručnjaci u području klimatskih promjena slažu se da je najbolja preventiva za budućnost edukacija ljudi. Naime, čak 80 posto požara nastaje zbog nemara, znači ljudski faktor.

"Nikada nećemo doći do faze da živimo u svijetu gdje nema požara, ali najbitnije je educirati ljude, od vrtičke dobi, srednjoškolaca do starijih osoba, neprestano ih upozoravati kolika je to opasnost", zaključila je agrometeorologinja Vučetić.

  • crazy.dictator 13:19 28.Srpanj 2019.

    kaj god, pak je najpametnjesi covek na svetu (trump) lepo rekel da so se to lazi a eto i monster_...@ se slaze. ak njih dvojica frulaju dok"rim" gori kaj ima ko drugi pripovedati :-)

  • Avatar monster_from_id
    monster_from_id 11:26 28.Srpanj 2019.

    Kakvi požari, pa svaki drugi dan je kiša. Ali činjenice za sljedbenike kulta globalnog zatupljivanja nikad nisu figurirale kao ni za pripadnike drugih vjera .Jer oni znaju bolje šta je stvarno istina.