Znanost
3193 prikaza

Naši 'glupi' preci: Dijelili su lijekove, brinuli o bolesnima...

Neandertalci okupljeni oko vatre u špilji
Thinkstock
Naši davni preci su se slikovno izražavali još prije 60.000 godina i to jako uspješno

Donedavno smo neandertalce zamišljali kao "krnje" ljude (Homo sapiens) - glupe, kanibale, bez empatije - koji su radi toga svega i izumrli. Onda su se zaredala istraživanja koja su pokazala kako je vrsta roda Homo, koja je živjela prije 400.000 i 35.000 godina zapravo bila vrlo slična onome kako zamišljamo 'prave' ljude.

Onda smo saznali da su se naši preci čak i miješali s neandertalcima, te da dva posto genoma mnogih "današnjih" ljudi zapravo čine geni neandertalaca. Njihovi su geni pronađeni svugdje, osim kod naroda sub-saharske Afrike, što je logično jer je miješanje nastupilo poslije izlaska iz Afrike. Takozvani Ust’-Ishim sa zapada Sibira otprije 45.000 godina ima jednaki postotak DNA neandertalaca kao i današnji stanovnici Eurazije, piše New Scientist.

Kostur neandertalca i replika osobe | Author: Photaro Photaro

Osim što smo shvatili da je Krapinski pračovjek onda doslovno praotac Hrvata, šokirala su otkrića o tome kako su "ne-ljudi" neandertalci pokapali svoje mrtve, i to ne da su ih samo pokapali već da su ih pokapali uz svojevrsne rituale. Neandertalci su također oslikavali špilje, dakle imali su neke primitivne forme umjetnosti.

Neandertalci su se likovno izražavali prije 60.000 godina, i to tako uspješno da se sada neki znanstvenici pitaju jesu li neke špilje, za koje su bili sigurni da su ih oslikali Homo sapiensi, zapravo djelo naše izumrle "polubraće".

Sada je pak objavljeno istraživanje sveučilišta York u kojem tvrde kako su neandertalci brinuli i liječili bolesne članove svog društva ne očekujući ništa zauzvrat, te time pokazali da su empatični. Također je dokazano da su koristili lijekove kako bi si olakšali određena stanja i boljke.

Istraživanja se temelje na nekoliko ostataka na kojima je razvidno kako su neki imali ozbiljne traume koje su zacijelile. Svoje ranjene neandertalci nisu, kažu znanstvenici, vidjeli kao teret, već su trošili vrijeme i energiju na brigu o njima.

Jedan primjer je neandertalac u dobi između 25 i 40 godina, a njegov kostur pokazuje kako je bolovao od neke vrste degenerativne bolesti kralješnice i ramena u doba smrti. Radi stanja u kojem je bio jasno je kako ni u kojem slučaju nije riječ o članu društva koji na bilo koji način može doprinijeti, već se o njemu treba brinuti - a ostao je živ. Kada je preminuo, članovi njegove zajednice su ga pažljivo pokopali.

Pronađeni su i kosturi djece koja gotovo sigurno nisu mogla hodati no ipak su poživjela do nekih godina.

Empatija koju su neandertalci jedni prema drugima pokazivali i razvili, tvrdi tim antropologa, arheologa i paleontologa, pomogla im je da prežive žestoke i hladne uvjete europskih stepa na kojima su lovili.

Neandertalac | Author: Thinkstock Thinkstock
Svoje su probleme rješavali lijekovima - neki su konzumirali biljke koje su prepune acetilsalicilne kiseline (najvažniji aktivni sastojak aspirina), a na zubnim naslagama neandertalaca pronađeni su i ostaci gljivice Penicillium - izvora penicilina.

Različite su se zajednice jako različito prehranjivale, što je uvelike utjecalo na njihov razvoj. Dok su se na prostoru današnje Belgije hranili mesom, na sjeveru Španjolske imali su izrazito vegetarijansku prehranu. Neke su zajednice, čini se, prakticirale kanibalizam. Još nije do kraja jasno je li bila riječ o (proto)religijskom ceremonijalnom konzumiranju, ili zaista kompenzaciji nedostatka mesa.

Dokazano je i kako su usne šupljine neandertalaca sadržavale iste bakterije kao i Homo sapiensa. Ostaci kostura na kojima su izolirane te bakterije star je 110.000 godina, baš u doba kada su se neandertalci i Homo sapiensi počeli miješati - što ukazuje da je možda riječ o ljubljenju.

Znanost je pokazala da smo radi neandertalaca i njihovih gena danas izloženi i ranjiviji na neke bolesti - od dijabetesa, preko Crohnove bolesti do depresije, lupusa i autoimune bolesti jetre. S druge strane neandertalci su se prije prilagodili uvjetima života izvan Afrike u smislu ojačanja kože i svojstava koja omogućuju da se "upije" što više sunca, kao i da se keratinskim zadebljanjima zaštite od hladnoće - što smo također naslijedili.

"Mi" smo bili prikazivani kao spretni, prilagodljivi i pametni, a "oni" kao praljudi iz crtića, spori, nespretni i tupavi. Onda smo shvatili da ne samo da dijelimo pretke i da nismo tako razdvojeni kao što se čini, već i da su naši najbliži srodnici bili ljudi u pravom smislu te riječi, kao i da, s obzirom da prenosimo njihove gene, nikada nisu zaista izumrli.

  • vjaceslav 04:56 29.Ožujak 2018.

    vidimo da su bili vrlo uspješan evolucijski "produkt" pa me zanima, ne kako, nego zašto su ovi čovjeku bliski rođaci, koji su poznavali vatru, imali znanje o izradi oružja i oruđa, liječili oboljele, slikali itd., izumrli, a gibboni, mali bezrepi ... prikaži još! majmuni, naši daleki, daleki, daleki srodnici, koji su se od čovjekova stabla velikih majmuna odvojili prije 16,8 milijuna godina, postoje i danas?