Obrazovni sustav diljem zapadnog svijeta uči djecu da proljeće počinje na sjevernoj Zemljinoj hemisferi počinje 21. ožujka. Ove godine proljeće nam je počelo u nedjelju 20. ožujka u 5.30 sati po srednjoeuropskom vremenu, odnosno ranije nego ikad u posljednjih 120 godina, još od 1896.
Razlog tome je što se početak godišnjih doba, kao i smjene pojedinih godina, računa prema položaju Zemlje u odnosu na Sunce kao našu matičnu zvijezdu. Os koja prolazi kroz Zemljine polove i oko koje se Zemlja okreće, nagnuta je na ravninu elipse po kojoj Zemlja tijekom godine putuje oko Sunca. A to onda utječe i na to koliko će koja Zemljina polutka biti tijekom dana osvijetljena Sunčevim svjetlom tijekom pojedinih dijelova godine.
Proljetna i jesenja ravnodnevnica su tako jedini trenuci u kojima Sunce točno okomito obasjava Zemljin ekvator, odnosno jedini dani u kojima izlazi točno na istoku i zalazi točno na zapadu, kao i jedini dani u kojima dan i noć traju po 12 sati. Već krajem ožujka dan će nam trajati samo nešto kraće od 13 sati i produžavat će se sve do najdužeg dana u godini na sjevernoj hemisferi koji ćemo obilježiti kao prvi dan ljeta.
Za razliku od astronomskog fenomena, meteorolozima je bitan trenutak u kojem su dnevne temperature u sjeni stalno iznad pet stupnjeva Celzija, što je trenutak u kojem vegetacija masovno počinje bujati. U vremenima osvita ljudskih civilizacija, to je bio i izvorni motiv čovječanstvu da počinje promatrati nebo i bilježiti promjene kako bi znali kad mogu očekivati promjene u prirodi o kojima im je ovisio opstanak.
Zato je godina u antici često počinjala upravo proljećem; u Sumeru, Babilonu, iranskom Nevruzu, čak i u Rimu prije nego što su Rimljani početak godine prebacili u siječanj. Tradicionalni kineski kalendar i danas počinje proljećem, samo što kinesko proljeće ravnodnevnicu smješta usred proljeća, pa kalendarsko proljeće počinje zapravo 4. veljače i traje do 5. svibnja. Uglavnom. Kao što i naše kalendarsko proljeće zapravo može početi 21. ožujka, a može se zalomiti da počne već i 19. ožujka, ali krajnje rijetko.
Mnoge tradicije su smještale ravnodnevnicu otprilike usred proljeća, a odatle onda i prisutnost 1. svibnja kao svjetski rasprostranjene tradicije obilježavanja tog dana u konekstu različitih praznika. Keltima je tako 1. svibnja zapravo počinjalo ljeto. Pa ako netko smatra da je Praznik rada slučajno pao na taj datum, onda bi se trebao pitati kako to da je praznik kojim se obilježava obljetnica pokolja radnika koji su 4. svibnja 1890. štrajkali i prosvjedovali u Chicagu, kada ih je masakrirala policija, na kraju smještena tri dana ranije.
