Znanstvenici s američkog sveučilišta Harvarda objavili su kako je proces oživljavanja nekadašnjeg diva ledenog doba, mamuta, značajno napredovao, nakon što su DNK izumrlog mamuta stavili u genetski kod današnjeg slona, eksperiment je ostvario pozitivne rezultate.
George Church, profesor na Harvardu, i njegovi suradnici nisu uspjeli iz ostataka mamuta sintetizirati cijeli genom.
Umjesto toga odabrali su 14 gena odgovornih za najvažnije mamutske karakteristike kao što su, primjerice, tkivo koje štiti od hladnoće, veličina ušiju, krzno i sl.
- Dali smo prioritet genima povezanim s otpornošću na hladnoću uključujući dlakavost, veličinu ušiju, potkožne masnoće i posebno hemoglobin - rekao je Church.
Znanstvenici smatraju da su upravo zahvaljujući hemoglobinu, mamuti uspjeli preživjeti u hladnoj klimi kakva je bila na Zemlji prije nekoliko tisuća godina. Zahvaljujući CRISPR tehnici spojeni su DNK mamuta s genom slona.
Inače se dosad ta tehnika koristila za stvaranje transgenskih organizama, a sada je prvi put upotrijebljena za rekreiranje izumrlih organizama.
Ipak dio stručnjaka smatra da nema smisla vraćati mamute u život koji su živjeli prije 30.000 godina, dok istodobno prijeti izumiranje afričkim i azijskim slonovima.
- Kvalitetnije je utrošiti novac na očuvanje onoga što imamo nego trošiti ga na životinje koje su davno izumrle - kazao je profesor Alex Greenwood s Instituta za očuvanje divljih životinja u Leibnizu.
Trenutačno u svijetu na kloniranju mamuta rade tri tima genetičara.
