Slaba je to utjeha što su na tom velikom skupu medicinara u Glasgowu Hrvatsku strpali među razvijene zemlje. Istraživanje je pokazalo da je od 18 zemalja čije su se statistike pratile od 1985. do danas, u osam zemalja učestalost smrti od raka kože kod muškaraca povećana za 50 posto ili više. Svjetski prvaci u tom groznom takmičenju su, kazala je Dorothy Yang, Irska i Hrvatska s dvostruko češćim umiranjem muškaraca od raka kože, od melanoma, danas nego 1985.
![Dubrovnik: Preuređena glavna plaža Sunset beach u uvali Lapad | Author: Grgo Jelavic (PIXSELL)](/media/img/da/7a/f54ad2c83128ef8d478d.jpeg)
Britanski Nacionalni institut za istraživanje raka ugostio je niz stručnjaka, među kojima se istaknulo izlaganje Yang, liječnice iz bolnice Royal Free London. Njene podatke prenio je Medical Press, čak i Guardian na naslovnici, tako da je Republika Hrvatska dobila publicitet kakav bi najradije da nema potrebe za njim. Što je dovelo do takvog rasta smrtnosti melanoma kod muškaraca u Hrvatskoj, može se između redova iščitati iz iznesenih podataka.
Ako je i bilo nekakvih dvojbi oko toga u kolikoj mjeri na pojavu melanoma utječe UV zračenje sunca ili drugih izvora, stvari su prelomljene onog trenutka kad je utvrđeno da je to 90 posto i više, tako da taj postotak uzročnosti melanoma danas kao činjenicu uzima i Centar za kontrolu bolesti SAD-a. Sljedeće zemlje s najgorim povećanjem raka kože kod muškaraca u posljednjih 30 godina, iza Irske i Hrvatske, su Španjolska i Velika Britanija po 70 posto, Nizozemska sa 60 posto, te potom Francuska i Belgija sa po 50 posto.
SAD nije bio dio istraživanja, ali statistike pokazuju da je tamo rast melanoma kod muškaraca bio oko 25 posto. Riječ je o paklenom razdoblju ozonske rupe, što ju je čovječanstvo prouzročilo ispuštanjem određenih plinova iz hladnjaka i klima uređaja u atmosferu. Ozonska rupa u stratosferi Zemlje više se ne širi, dijelom je "pokrpana", no stanje je dandanas najgore iznad Australije i iznad Antarktike.
Australija je zato bila i jedna od prvih zemalja čije su javnozdravstvene službe po medijima krenule alarmirati građane na oprez, još od 70-ih.
"Vlasti Australije su bile među prvima... Promovirale su pametno ponašanje sa sunčanjem", kazala je Yang u Glasgowu.
Službeni podaci za Hrvatsku su takvi da melanom kod nas i dalje raste, da je godišnje povećanje do čak deset posto, da obolijevaju češće muškarci nego žene, kao i drugdje u svijetu. Rak kože danas je među muškarcima u Hrvatskoj deveti najčešći zloćudni tumor i raste, a kod žena deseti najčešći i također raste, u konkretnim brojkama: 2015. godine od njega su kod nas oboljela 362 muškarca i 287 žena. Također, sve češće u Hrvatskoj obolijevaju djeca i tinejdžeri.
Hrvatska je danas još uvijek daleko od toga da postane najopasnije mjesto na svijetu za razvoj raka kože; to su još uvijek Australija, Finska, slične zemlje. Ali je vrlo zanimljivo da Hrvatska spada među one zemlje kod kojih se od druge polovice 80-ih učestalost raka kože, posebno kod muškaraca, svjetski rekordno povećao. Indikativno je da od raka kože sve češće obolijevaju i žene po Nizozemskoj, Irskoj, Španjolskoj i Belgiji, točno je takav redoslijed po zemljama s povećanjem broja oboljelih žena, ali nigdje iznad 50 posto.
![Solarij | Author: maxpixel.freegreatpicture.com](/media/img/f7/54/891152a90c8e29dd6b7e.jpeg)
U slučaju Hrvatske tako se dolazi do slike rekordne diskrepancije ugroženosti između muškaraca i žena u doba ozonske rupe. Da li i klimatskih promjena? Zapravo da. Odvajkad je jasno da veća količina oblaka u atmosferi smanjuje razine izloženosti UV zrakama. U dobu klimatskih promjena, s rastom prosječnih temperatura, posebno u dijelovima svijeta kao što su, primjerice, Hrvatska ili Irska, potom Španjolska i Velika Britanija, odjednom je dulji dio godine u kojem je ugodno sunčati se na otvorenom.
Istraživanja su pokazala i to da izloženost miševa uvjetima u prirodi uz povećanje prosječne temperature dovodi do povećanja raka kože od 5,5 posto na svakih 1°C rasta prosječnih temperatura. Na to se sve nadovezuje i činjenica da je Hrvatska još uvijek uvelike balkanski mačistička zemlja u kojoj nije baš "muški" mazati se kremama, odakle bi se moglo naslutiti i zašto tolika razlika između dvostruko bržeg rasta umiranja muškaraca nego žena od raka kože u našoj zemlji. Koliko kulturni običaji mogu utjecati pokazuje primjer Japana s najnižom smrtnosti od raka kože među razvijenim zemljama.