O sebi volimo misliti kako smo "uspravna vrsta", jer nas je evolucija odvela daleko od naših predaka koji su se kretali na sve četiri. No, gdje se god moderan čovjek kreće, razne mu inovacije omogućuju da ono što je nekoć obavljao stojeći, sada čini u sjedećem položaju. No, činjenica je kako naša tijela nisu predviđena za dugotrajno sjedenje, a brojni dokazi pokazuju da ono ima toliko štetan učinak za zdravlje koji se može izjednačiti sa štetom nastalom od pušenja.
Čak i uz redovito vježbanje, sjedenje dulje od osam sati na dan povećava rizik od različitih zdravstvenih problema. Tjelesna neaktivnost povezuje se sa 160.000 slučajeva raka dojke, debelog crijeva, prostate i pluća svake godine. To odgovara dvije trećini slučajeva koje izazove pušenje, potvrdila je studija kanadskog Centra za rak Alberta.
U prosjeku sjedimo devet sati na dan, odnosno 67 sati tjedno. U prosjeku šest sati spavamo, a sedam sati smo u nekakvom pokretu, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Clinical Journal of the American Society of Nephrology. Zbog dugotrajnog sjedenja trošimo oko 100 kalorija manje u odnosu na generacije otprije 50 godina.
Studije posljednjih desetljeća otkrivaju vezu između sjedilačkog ponašanja i lošijeg zdravlja, uključujući srčane bolesti, dijabetes i visok krvni tlak, a neke su zdravstvene organizacije poput one američke napravile cijele kampanje s ciljem upozoravanja javnosti na štetu nastalu sjedenjem pod sloganom "Let's Move" (Ajmo se kretati). No, ni sama tjelovježba nije spas, jer nedavna istraživanja pokazuju da postoji velika razlika između premalo tjelovježbe i previše sjedenja, jer tijelo koje stoji koristi energiju već za samo stajanje, što je posve različito od tijela koje sjedi i onog koje vježba. Ne samo da se kalorije troše na drugačiji način, već čak i mozak radi drugačije - pa je tako eksperiment u srednjim školama pokazao da djeca koje ispite pišu stojeći u prosjeku imaju 20 posto bolje rezultate.
- Ono kako nam danas stajanje izgleda čudno, takvo bi zapravo trebalo biti sjedenje, koje je posve neprirodno za naša tijela - rekao je dr. James Levine, direktor Mayo klinike na Sveučilištu Arizona.
Ovo je vaše tijelo dok sjedite
Šteta uzrokovana sjedenjem nije u potpunosti naša. Nakon što smo kao vrsta prešli iz aktivnog u poljoprivredni način života pa sve do naših modernih ureda i automatiziranog prijevoza, svaki apsekt našeg dana - od naših obroka do posla i zabave, postao je prilagodba s jednom misli na umu - naša udobnost. Dok su naši preci proveli većinu svojih budnih sati krećući se, suvremeni život podrazumijeva provođenje barem polovice budnog dana sjedeći.
Pozorniji pogled na studije povezane sa sjedenjem otkrivaju da nam se svaki sat proveden na kauču naplaćuje. Tako analiza čak 43 odvojena istraživanja otkriva da ljudi koji sjede više sati na dan imaju 24 posto veći rizik od nastanka raka debelog crijeva, 32 posto veći rizik od raka endometrija te 21 posto veći rizik od raka pluća. Također, svaki dodatni sat koji ljudi provode sjedeći proporcionalno smanjuje razinu njihove fizičke kondicije.
To je važna spoznaja, jer ljudsko tijelo dizajnirano za kretanje, a čak i ako se ne krećemo, važno je kako tijelo troši energiju za svoje održavanje - a cijeli se metabolizam i stanični procesi usporavaju sjedenjem.
Povećana kilaža i sjedenje su smrt za kralježnicu
Svaki kilogram viška opterećuje kralježnicu za čak deset kilograma više. Konkretno, pretilim pacijentima prijeti veći rizik od pojave problema u donjem dijelu leđa nego u pacijenata s uravnoteženom težinom. To posebno vrijedi za ljude koji imaju višak oko struka i na području trbuha koji vuče u inklinaciju, odnosno izaziva nagnutost prema naprijed jer opterećuje donji dio leđa i stvara bol u istom.
Disk pritom trpi velika opterećenja te lako može doći do diskus hernije koja pritišće živac i pacijent se može suočiti s tzv. išijasom. Zato stručnjaci savjetuju da se krećete više, a sjedite manje te da pripazite na prehranu.
Pate kosti i zglobovi
Dgotrajnim sjedenjem narušava se postura čitavog trupa. Pregibači zgloba kuka postaju funkcionalno kratki, dolazi do slabljenja glutealnih i abdominalnih mišića te kompenzatornog pretjeranog naprezanja muskulature donjeg dijela leđa. Disbalans mišića dovodi do naglašene lumbalne lordoze (prednjeg nagiba zdjelice), a to za posljedicu ima kroničnu bol u donjem dijelu leđa.
Naposljetku, to sve vodi i do poremećaja funkcije kukova te poremećaja stabilnosti kod stajanja na nogama, odupiranja i čvrstog koraka. Idealno bi bilo sjediti 20 minuta, a zatim stajati osam minuta i nakon toga se dvije minute kretati ili istezati. Stajanjem dulje od 10 minuta ljudi obično imaju tendenciju nasloniti se, a to može dovesti do bolova u leđima.
