Dosadašnje političke i marketinške kampanje uglavnom su se temeljile na propagandnim porukama namijenjenima specifičnim podskupinama, kao što su žene, homoseksualci, konzervativci, liberali, nacionalne ili vjerske manjine i slično.
Novi trendovi u istraživanjima, koji omogućuju mikrotargetiranje potencijalnih glasača ili kupaca, ne prema demografskoj skupini kojoj pripadaju, nego prema njima samima – imenu i prezimenu, profilu ličnosti i ponašanju, počeli su se pojavljivati tijekom proteklih desetak godina, no u široj javnosti popularizirani su tek nakon posljednjih američkih izbora, kad je navodno upravo navedeni pristup, u suprotnosti sa svim prediktivnim modelima i očekivanjima, odigrao presudnu ulogu u konačnoj prevagi Donalda Trumpa nad protukandidatkinjom Hilary Clinton.
Ideja u pozadini ovoga pristupa je jednostavna – iskoristiti gomile podataka dostupnih na Facebooku kako bi se kreirao jedinstveni profil neke osobe i ponudili joj se mikrotargetirani oglasi, točnije oglasi koji su u velikoj mjeri personalizirani i rezoniraju s njezinim psihološkim profilom. No iza ove relativno pojednostavljene ideje krije se iznimno kompleksan sustav te godine truda uloženih u istraživanje i kreiranje modela koji omogućuje da samo jednim klikom marketinške kompanije saznaju o nama više nego što naša obitelj i prijatelji, a možda čak i mi sami znamo o sebi.
Vjerujemo da bi i neka politička stranka u Hrvatskoj htjela iskoristiti modele koji su pomogli političarima u inozemstvu ili usavršiti postojeći model ostvarivanja odličnih rezultata na izborima.
Sjetimo se samo nevjerojatnog i neočekivanog uspjeha Mosta na redovitim izborima 2015. godine. Još se jako dobro sjećamo slavlja mostovaca, još dok je Drago Prgomet bio jedno od glavnih lica Mosta, u izbornoj noći. Sjećamo se i očajnog Ivana Pernara kojem je trebala šačica glasova za ulazak u Sabor na tim izborima.
Iza Mostova uspjeha stoji Ivica Relković, javnosti relativno nepoznat ideolog Mosta. U jeku rata, 1991. godine, taj je fanatični vjernik, laik, asket, pješice krenuo na hodočašće od Zagreba do Međugorja, ravno preko predjela pod okupacijom. Tu ga je logika jedini put iznenadila - Relkovića su pobunjeni Srbi uhitili i strpali u logor, gdje je proveo 113 dana. Onda je razmijenjen.
U razgovoru za Express jedan jako povjerljivi izvor rekao je: "Prije nekoliko godina slušao sam ga na jednom sastanku u predgrađu Zagreba. Bio sam u šoku, kao i cijelo društvo koje se ondje okupilo. On je uvjeren u to da na političke orijentacije šire skupine ljudi, koja je svjetonazorski smještena unutar određenih koordinata, može utjecati, da ih može usmjeravati, programirati prema procjenama, metodama i tehnikama koje samo on zna. Ovaj čovjek inače sate i sate provodi zadubljen u kompjutorske analize izbornih trendova i ponašanja birača. Ima gibak, fleksibilan um. Nastoji vladati trendovima, a ne im robovati".
Slične stavove iskazao je i Robert Mercer, britanski bogataš koji vlastitim novcem podržava Donalda Trumpa, podržavao je izlazak Velike Britanije iz Europske unije, a golemi novac ulaže i u Breitbart, kao glavnu medijsku kompaniju nove američke desnice. Osim toga, Relkoviću i Merceru zajednički su ultrakonzervativni stavovi. Relković je sudjelovao u projektima Željke Markić, a Mercer sudjeluje u brojnim konzervativnim kampanjama s obje strane Atlantskog oceana.
Hrvatske stranke ovih dana podižu svaki kamen kako bi izvukli dodatni glas koji će im dati neku poziciju. Oglašavanje na društvenim mrežama zakonski je slabo definirano. Takvo oglašavanje rijetko se pojavljuje u financijskim izvještajima. Kad razmislimo da čak ni porez ne ostaje u Hrvatskoj, shvatimo kakav je to teatar apsurda da se iz crnih stranačkih fondova plaćaju porezi Ircima.
Facebook je najpopularnija socijalna mreža koju na svakodnevnoj bazi koriste milijuni ljudi i kao takav predstavlja idealni alat za provođenje istraživanja ljudskog ponašanja.
Na Facebooku su pohranjene goleme količine podataka o svakom korisniku – demografski profil (dob, spol, seksualna orijentacija, nacionalnost i slično), sadržaj koji korisnici sami generiraju (fotografije, statusi, komentari, bilješke), struktura socijalne mreže korisnika (lista i broj prijatelja, članovi obitelji, pratitelji), podaci o našim preferencijama i aktivnostima (lajkovi, članstvo u grupama, aplikacije koje smo instalirali), ali i podaci o našim prijateljima i njihovim aktivnostima.
Uz pristanak korisnika, ovi podaci predstavljaju jednostavan, jeftin, brz i relativno točan izvor informacija o korisniku pa nije ni čudno da su marketinške kompanije i političke stranke objeručke prihvatile ideju korištenja Facebooka u mikrotargetiranju potencijalnih korisnika.
Alati za oglašavanje na društvenim mrežama sve su moćniji pa je moguće prikazivati određene oglase ljudima koji su nedavno razvedeni ili su prekinuli dugogodišnju vezu. Možda su takvi ljudi emotivno labilniji pa im plasirate oglase za psihološko savjetovanje. Možda takvi ljudi žele ponovno početi izlaziti pa im plasirate oglase za zubne paste jer svjež dah i bijeli zubi su prednost u vezi.