Zahvaljujući tražilicama poput Googlea i Yahooa, mnogi ljudi sami sebe smatraju sve pametnijima, jer im se sve znanje svijeta krije ispod prstiju, tj. doslovno nadovat ruke. U nizu eksperimenata dokazano je da su osobe koje su informacije tražile na internetu vjerovale da imaju puno veće znanje o određenoj temi od onih koji su stvari učili na starinski način: čitajući knjige ili slušajući predavanja.
"Internet je tako moćno okruženje. Možete postaviti pitanje i pod prstima imate svo znanje svijeta", izjavio je autor istraživanja provedenog na Yaleu, Matthew Fisher.
"Postaje sve lakše vlastito znanje nadopuniti s vanjskim izvorom. Ali, to je dovelo do toga da su ljudi u sve većoj zabludi o tome koliko sami znaju, a koliko njihovo znanje ovisi o internetu", napominje Fisher.
Više od 1.000 studenata sudjelovalo je u istraživanju koje je dokazalo da su 'ovisnici o internetskom znanju' samouvjereni o kojoj god temi da se priča. Primjerice, dvije skupine trebale su saznati kako funkcionira poštanski broj. Jedna grupa je podatke trebala pronaći online, a druga je dobila isprintani tekst. Kad im je nešto kasnije postavljeno potpuno nepovezano pitanje (zašto su oblačne noći toplije), grupa koja je prije smjela koristiti internet bila je uvjerena da zna točan odgovor, iako ovaj put nisu imali pristup internetu. Nisu ga znali, ali su zbog ranijeg uspjeha bili uvjereni da je njihov odgovor ispravan.
Profesor psihologije Frank Keil, također s Yalea, smatra da ovaj osjećaj nadmoći nimalo ne pomaže novim generacijama. Uz pomoć interneta, postaje naime nejasno što točno znate i što mislite da znate, a to u nekim situacijama može biti izrazito opasno. Recimo u politici ili drugim područjima u kojima se donose važne odluke koje utječu na više ljudi.
"U slučajevima kad odluke imaju velike posljedice, jako je važno da ljudi mogu razlikovati što točno znaju i da ne pretpostavljaju da znaju nešto za što nisu kompetentni".
