Veliki, mali, široki, uski, kratak, orlovski... Istraživanje sa Georgeijskog instituta za tehnologiju otkrilo je na koji način klima u kojoj ljudi žive, utječe na to kakav će oblik nosa ti ljudi razviti evolucijom. Do onoga što su objavili u "PLoS Genetics" znanstvenici su došli nakon što su već prošli procese koji evolucijski dovode do boje kože i kose. Na red je potom došao nos. Okupili su nešto više od 450 ispitanika prevladavajućih crta lica iz zapadne Afrike, južne Azije, istočne Azije i sjeverne Europe.
Nije bila nikakva mudrolija kad su već na prvi pogled utvrdili da se svim tim ljudima jako razlikuju nosovi. Uz pomoć trodimenzionalnih slika uspoređivali su širinu nosova, širinu nosnica, njihov razmak, dužinu nosa, visinu, da bi na kraju uspostavili uzročno posljedične veze u odnosu na klimu. Ispalo je da je široki nos pogodan za vlažnu i vruću klimu, a da je primjerice mali nos primjeren hladnoj i suhoj klimi.
Oblik nosa krajnje je bitan za zagrijavanje zraka koji udišemo, pa tako osobe s uskim i blisko smještenim nosnicama imaju puno bolje šanse za preživljavanje, i to u zdravlju i snazi, u hladnim područjima. Posljedično takve osobe imaju bolje šanse za razmnožavanje, što dovodi do prirodne selekcije.
Funkcija nosa je također i da vlaži zrak koji udišemo, kao i da štiti dišne organe od prašine i mikroorganizama koji mogu dovesti do oboljenja, što u konačnici znači da male razlike različitih klimatskih područja mogu dovesti do bitnih razlika u obliku i veličini nosa. Klima, navode autori, jest glavni, ali nije i jedini faktor koji utječe na veličinu i oblik nosa. Izrazito niži dominantni tipovi ljudi na nekom području najčešće imaju i izrazito manji nos, što vrijedi i vezu izrazito visoke populacije s većim nosom.
Tek potom na red dolazi estetska atraktivnost nekog oblika ili veličine nosa po ukusu populacije ljudi na nekom području kao način prirodne selekcije. Ovakva istraživanja utjecaja prilagodbe ljudskog organizma uvjetima iz okoline jako su važna za razumijevanje teritorijalne učestalosti oboljenja poput anemije srpastih stanica, nepodnošenja laktoze ili raka kože. Sljedeći korak nakon ovog istraživanja znanstvenicima će biti utvrđivanje rizika obolijevanja dišnih putova kod ljudi koji, prilagođeni jednoj klimi, odu živjeti u drugu klimu kojoj su potpuno neprilagođeni porijeklom.
