Pulski Sa(n)jam knjige ove godine slavi 25. rođendan. Ako nekome broj od 25 godina kontinuiranog rada jedne manifestacije u našim diskontinuiranim i fragmentiranim vremenima ne zvuči moćno, možda može pomoći kažemo li da se radi o četvrt stoljeća.

Kad bismo se, dakle, sad vratili u nultu godinu Sajma, 1995., kad je u rujnu Boško Obradović na sastanku u Županiji rekao da knjižara Castropola (osnovana 1990. godine, protojezgra Sajma), može organizirati prvi Sajam knjiga u Istri, ne biste na tom sastanku sreli ni mobitel, ni Windowse, Hrvatska iz tri dijela tek bi ponovno nakon Oluje postala cijela, još se nije znalo za točne razmjere zločina u Srebrenici, a Daytonski sporazum je tek bio postignut.

Svečano Otvoren obljetnički 25. Sa(n)jam knjige u Istri

U međuvremenu Sajam je rastao i stasao, dosegnuo punoljetnost i, eto, punih četvrt stoljeća, a sve pod brižnim okom i rukom Magdalene Vodopije i njezina tima, koji su uspjeli napraviti Sa(n)jam kakav ne postoji nadaleko.

Mjerite to kako hoćete, po programu koji se svojom dugogodišnjom razgranatošću i opsegom, preciznom uredničkom logikom, bogatstvom i izvedbenom kvalitetom ni opisati, ni prebrojiti, ni navesti ne da, ili pak po atmosferi, u kojoj se i prije i poslije onoga što se na scenama Sajma događa samo krčkaju nove ideje, ili po brizi za goste, koja ide od ljubaznosti, preko gastronomije, do švicarske tik-tak organizacije, za koju su zaslužni mnogi suradnici Sajma, profesionalci, volonteri, građani.

No ono što se vidi je tek vrh sante, intenzivan program koji traje 10-ak dana, ove godine od 5. do 15. prosinca, najlakši i najslađi dio posla, to znaju svi koji su ikad pokušali nešto organizirati. Sa(n)jamski posao zapravo se odvija tijekom cijele godine. Nitko nije pozvaniji od Magdalene Obradović, u svijetu Sajma znanom kao Magda, da to kaže: “Godinu dana pripremamo Sajam i u 11 mjeseci uvijek bude razmirica, durenja, povišenih glasova, laganih nervoza.

Onoga trenutka kad Sajam počne, iz nas krene neko veselje - zaigranost koja nas istinski ujedinjuje. Svi smo pod povišenom temperaturom i tada dajemo najbolje od sebe. Kakvi smo u vrijeme Sajma, najbolje je opisao Mauro Ferlin svojim anagramima ‘Nomadi smo nismo doma’ i ‘Grije nas mistik unija’”, kako je to rekla za Tportal.

Slavenski đardin Novi program Sajma knjige i Foruma slavenskih kultura

Sajamska ekipa, s njom načelu, koja je, kao i svaka ekipa, živ i složen organizam, sa svojim boljim i lošijim danima, s drhtavicama i euforijama, napadima samopouzdanja i malodušnosti koji se smjenjuju u nepredvidljivim intervalima, kako se to već zbiva u kreativnim procesima, radi i de facto živi zajedno, ako već ne fizički, onda virtualno.

Sa(n)jam ima svoje uvodne događaje koji su ove godine bili posebno intenzivni i razgranati. Naime, akcija “Dajte mi libar” protegnula se preko Istre i pet puta se u njenom sklopu obilazilo oštarije u Kanfanaru, Žminju, Sv. Petru u Šumi, Tinjanu… puno njih, kako bi se opskrbile važnim mentalnim i intelektualnim streljivom, knjigama, a potom se one pročitale i vratile na isto mjesto. Uz put se distribuirao i veliki “Leksikon pulskog sna” – novinski podlistak od A do Ž o povijesti pulskog Sajma.

Nulti dan Sajma, pak, već je tradicionalno rezerviran za knjižničare. U uvodni dio Sajma spadaju i već otvorene izložbe, poput one Igora Zirojevića “Trilogija, Pula, grad-interval”, koje najavljuju ovogodišnje programe, posebno središnji “Gradovi u tijeku”, u kojemu se obljetnički osvrće i obraća vlastitom gradu i poručuje da je grad – tijek, stalna mijena i živost, svijest o tome i sudjelovanje.

Poseban status ovaj Sa(n)jam je izborio brigom o izvedbi i prezentaciji programa, ne zazirući pritom ni od eksperimentalnih i multimedijskih formi, događaja po sebi. U programu “Poezija je pitanje srca” knjigu “Jezik ptica”, baštinu sufijske književnosti iz 12. stoljeća, nastalu u prijevodnoj radionici Sande Hržić, glazbom će popratiti Darko Rundek i Dražen Franolić.

Izložba slika Ivana Obrovca “Pantoskopije” bit će prezentirana uz glazbeno-vizualnu izvedbu “Obrovac²” Tamare Obrovac i Transhistria quarteta te videoprojekciju umjetničkih radova Ivana Obrovca u režiji Matije Debeljuha!

Sa(n)jam knjige Nagrađivana tatarska spisateljica dolazi u Pulu

Iz obilja programa nije lako odabrati, pa samo spominjemo programe usmjerene budućnosti, mlađim sudionicima, od kojih se uspješno stvara publika - Pop lektiru nezamjenjive Slavice Ćurković, koja srednjoškolcima predstavlja suvremena autorice, ove godine pjesnikinje, i Hop lektiru u okviru, ili bolje kadru koje, Vladimir Šagadin sa svojim gostima približava mlađima čudesa svijeta i stripa.

Na te programe nastavlja se novi program PUlikulArna reforma, koji je osmislio i vodi Emir Imamović Pirke. Fokus programa je na srednjoškolsku publiku i naslove kojih se ona nerijetko užasava. 

Zamišljen je kao sukob voditelja i sudionika – voditelja kao glasa onih što vjeruju da se bez klasika može, te sudionika, koji, bez obzira na profesije, korijen zanimanja za knjige vuku iz klasične literature koja im je promijenila život.

Novi program je i Slavenski đardin, koji u fokusu ima rusku književnost i jezik i troje sjajnih sudionika, Jevgenija Vodolazkina, Guzel Jahinu i Sergeja Lebedeva, koji će, uz mnoge druge, donijeti dah književnosti u dijalogu s vlastitom prošlošću i polemici sa sadašnjošću, selektorice Ivane Peruško Vindakijević.Ukratko, treba li još išta reći o Sajmu u tekstu o kojemu se tek na njegovu kraju, nakon premnogih ispuštanja dijelova programa i imena sudionika, nađe prostora da se kaže kako na Sa(n)jam stiže, ne prvi put, a da bi čak tri puta nastupio, Orhan Pamuk, nobelovac? Osim da je taj program 100% pamuk.