Pulski Sa(n)jam knjige ove godine slavi 25. rođendan. Ako nekome broj od 25 godina kontinuiranog rada jedne manifestacije u našim diskontinuiranim i fragmentiranim vremenima ne zvuči moćno, možda može pomoći kažemo li da se radi o četvrt stoljeća.
Kad bismo se, dakle, sad vratili u nultu godinu Sajma, 1995., kad je u rujnu Boško Obradović na sastanku u Županiji rekao da knjižara Castropola (osnovana 1990. godine, protojezgra Sajma), može organizirati prvi Sajam knjiga u Istri, ne biste na tom sastanku sreli ni mobitel, ni Windowse, Hrvatska iz tri dijela tek bi ponovno nakon Oluje postala cijela, još se nije znalo za točne razmjere zločina u Srebrenici, a Daytonski sporazum je tek bio postignut.
U međuvremenu Sajam je rastao i stasao, dosegnuo punoljetnost i, eto, punih četvrt stoljeća, a sve pod brižnim okom i rukom Magdalene Vodopije i njezina tima, koji su uspjeli napraviti Sa(n)jam kakav ne postoji nadaleko.
Mjerite to kako hoćete, po programu koji se svojom dugogodišnjom razgranatošću i opsegom, preciznom uredničkom logikom, bogatstvom i izvedbenom kvalitetom ni opisati, ni prebrojiti, ni navesti ne da, ili pak po atmosferi, u kojoj se i prije i poslije onoga što se na scenama Sajma događa samo krčkaju nove ideje, ili po brizi za goste, koja ide od ljubaznosti, preko gastronomije, do švicarske tik-tak organizacije, za koju su zaslužni mnogi suradnici Sajma, profesionalci, volonteri, građani.
No ono što se vidi je tek vrh sante, intenzivan program koji traje 10-ak dana, ove godine od 5. do 15. prosinca, najlakši i najslađi dio posla, to znaju svi koji su ikad pokušali nešto organizirati. Sa(n)jamski posao zapravo se odvija tijekom cijele godine. Nitko nije pozvaniji od Magdalene Obradović, u svijetu Sajma znanom kao Magda, da to kaže: “Godinu dana pripremamo Sajam i u 11 mjeseci uvijek bude razmirica, durenja, povišenih glasova, laganih nervoza.
Onoga trenutka kad Sajam počne, iz nas krene neko veselje - zaigranost koja nas istinski ujedinjuje. Svi smo pod povišenom temperaturom i tada dajemo najbolje od sebe. Kakvi smo u vrijeme Sajma, najbolje je opisao Mauro Ferlin svojim anagramima ‘Nomadi smo nismo doma’ i ‘Grije nas mistik unija’”, kako je to rekla za Tportal.
Sajamska ekipa, s njom načelu, koja je, kao i svaka ekipa, živ i složen organizam, sa svojim boljim i lošijim danima, s drhtavicama i euforijama, napadima samopouzdanja i malodušnosti koji se smjenjuju u nepredvidljivim intervalima, kako se to već zbiva u kreativnim procesima, radi i de facto živi zajedno, ako već ne fizički, onda virtualno.
Sa(n)jam ima svoje uvodne događaje koji su ove godine bili posebno intenzivni i razgranati. Naime, akcija “Dajte mi libar” protegnula se preko Istre i pet puta se u njenom sklopu obilazilo oštarije u Kanfanaru, Žminju, Sv. Petru u Šumi, Tinjanu… puno njih, kako bi se opskrbile važnim mentalnim i intelektualnim streljivom, knjigama, a potom se one pročitale i vratile na isto mjesto. Uz put se distribuirao i veliki “Leksikon pulskog sna” – novinski podlistak od A do Ž o povijesti pulskog Sajma.
Nulti dan Sajma, pak, već je tradicionalno rezerviran za knjižničare. U uvodni dio Sajma spadaju i već otvorene izložbe, poput one Igora Zirojevića “Trilogija, Pula, grad-interval”, koje najavljuju ovogodišnje programe, posebno središnji “Gradovi u tijeku”, u kojemu se obljetnički osvrće i obraća vlastitom gradu i poručuje da je grad – tijek, stalna mijena i živost, svijest o tome i sudjelovanje.
Izložba slika Ivana Obrovca “Pantoskopije” bit će prezentirana uz glazbeno-vizualnu izvedbu “Obrovac²” Tamare Obrovac i Transhistria quarteta te videoprojekciju umjetničkih radova Ivana Obrovca u režiji Matije Debeljuha!
Iz obilja programa nije lako odabrati, pa samo spominjemo programe usmjerene budućnosti, mlađim sudionicima, od kojih se uspješno stvara publika - Pop lektiru nezamjenjive Slavice Ćurković, koja srednjoškolcima predstavlja suvremena autorice, ove godine pjesnikinje, i Hop lektiru u okviru, ili bolje kadru koje, Vladimir Šagadin sa svojim gostima približava mlađima čudesa svijeta i stripa.
Na te programe nastavlja se novi program PUlikulArna reforma, koji je osmislio i vodi Emir Imamović Pirke. Fokus programa je na srednjoškolsku publiku i naslove kojih se ona nerijetko užasava.
Novi program je i Slavenski đardin, koji u fokusu ima rusku književnost i jezik i troje sjajnih sudionika, Jevgenija Vodolazkina, Guzel Jahinu i Sergeja Lebedeva, koji će, uz mnoge druge, donijeti dah književnosti u dijalogu s vlastitom prošlošću i polemici sa sadašnjošću, selektorice Ivane Peruško Vindakijević.Ukratko, treba li još išta reći o Sajmu u tekstu o kojemu se tek na njegovu kraju, nakon premnogih ispuštanja dijelova programa i imena sudionika, nađe prostora da se kaže kako na Sa(n)jam stiže, ne prvi put, a da bi čak tri puta nastupio, Orhan Pamuk, nobelovac? Osim da je taj program 100% pamuk.
