Tri najsiromašnije članice Europske unije imaju konkretnu želju za preuzimanje eura kao zajedničke valute, piše ugledni Bloomberg. Posljednja koja je izrazila takvu želju je Rumunjska nakon što su prošlog tjedna najavili predstavljanje strategije za uvođenje eura do kraja godine. Prije nekoliko godina, točnije 2015., su odustali od iste te ideje da bi se ovih dana predomislili. Hrvatska i Bugarska već neko vrijeme razmatraju uvođenje nove valute, a sve tri države su sada pod još većim pritiskom zato što se ovih dana vode velike rasprave o distribuciji novca iz EU fondova.

"Nakon Brexita će biti neobično za članice da nemaju euro kao valutu", kazao je Juraj Kotian, analitičar Erste Banke, za Bloomberg. "Kad pogledate novi proračun Europske unije vidjet ćete da je puno veći naglasak stavljen na zemlje eurozone. Europska komisija želi uspostaviti mehanizme zbližavanja nakon uvođenja eura i države to moraju iskoristiti".

Ekonomija i društvo EK o Hrvatskoj: Zašto političke uši ne čuju?

Planovi triju zemalja, kako napominje Bloomberg, znatno se razlikuju od planova bogatijih dijelova nekadašnjeg istočnog bloka kontinenta. Slovenija, Slovačka i pribaltičke zemlje već koriste euro kao valutu, Poljska, Češka i Mađarska nemaju nikakve čvrste planove za uvođenje zajedničke valute. Grčki primjer im stvarno nije pomogao u odluci o promjeni valute. Međutim, siromašnijim dijelovima Unije trebaju razvojni fondovi EU i vjerojatno će u nadolazećim godinama trebati. 

Bugarske pripreme su najviše odmakle i najsiromašnija država Unije je već privezala svoju valutu, lev, uz euro i na ljeto želi se pridružiti Europskom tečajnom mehanizmu što je jedan od uvjeta za uvođenja eura kao valute. Hrvatska ima planove za uvođenje eura u idućih 5-7 godina, a Rumunjska nije čak ni najavila neki točan datum.

Rumunji žele dosegnuti 70% prosječnog BDP-a per capita eurozone do 2020., sada su na 60%, objavljeno je u četvrtak.

Dolina suza Gazda i Vlada su kamen oko vrata - vode Hrvatsku na dno

Pustim željama usprkos, pitanje je kako će ostale članice prihvatiti takve planove. Bugarska ispunjava kriterije, a Njemačka i Francuska ih podupiru u tim naporima. Europska centralna banka i nije tako zagrijana za širenje eura, pogotovo nakon određenih financijskih skandala koji su potresli istočnu Europu.

Hrvatska i Rumunjska imaju nešto slabije ekonomske argumente i iduća godina bi mogla biti prijelomna. Iduće godine, u proljeće, održat će se sastanak vrhuške Unije o budućnosti čitavog projekta nakon Brexita. Očekuje se da će biti velike rasprave i o širenju eurozone.

"Izgleda da postoji veća želja članica eurozone da prošire svoj klub, uzevši u obzir populističke pokrete koji su poljuljali geopolitiku u stavili europski projekt pod znak upitnika", izjavio je Phoenix Kalen, strateg Societe Generale.