Hrvati imaju sve kraći fitilj i često u posve banalnim sukobima reagiraju eksplozijama nasilja. S 1. kolovozom ubijeno je više ljudi nego u čitavoj lanjskoj godini. U perjanicama domaćeg turizma Braču, Dubrovniku i Splitu odgrizaju se uši turistima zbog “pogrešnog” naglaska, ili bez nekog posebnog razloga, prebijaju se sezonci i turisti... Bešćutni tatovi sve češće napadaju stare, nemoćne i slijepe te ih brutalno ozljeđuju.

Godinama je broj kaznenih djela, pogotovo onih najtežih, drastično padao, da bismo lani zabilježili najmanji broj ubojstava do sada - 22. No policijska statistika, koja nije uvijek posve točna, priznao je to u siječnju ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, pokazuje značajan porast najnasilnijih kaznenih djela. Od početka godine ubijeno je 23 ljudi (prema podacima policije 21). Prema statističkim podacima, MUP je u lipnju registrirao jedno ubojstvo, premda su mediji izvještavali o ubojstvu u Maslenici i Splitu. U srpnju su registrirali tri, iako je u Puli ubijen njemački turist, u Đakovu u Centru za socijalni rad dvoje, te u Vinkovcima mladić. Podatke za kolovoz još nemaju, no u zagrebačkom kvartu Kajzerica je Igor Nađ ubio šestero ljudi. 

Razotkriveno Cjenik balkanske mafije: Koliko naplaćuju za ubojstvo

Prema podacima MUP-a, u prvih sedam mjeseci zabilježeno je 24.114 kaznenih djela koja se proganjaju po službenoj dužnosti. Lani ih je bilo 22.670. Građani su do kolovoza u 62 slučaja posegli za oružjem i pokušali nekoga ubiti. U lanjskih sedam mjeseci 52. I razbojnici su ubacili u “petu”. Dok su lani u prvih sedam mjeseci izveli 387 prepada, do kraja srpnja ove godine bilo ih je 415. U odnosu na lani, povećan je i broj silovanja, a ne miruju ni kradljivci automobila. Do kraja srpnja prijavljene su 534 krađe, dok ih je u istom razdoblju prošle godine bilo 484. S obzirom na znatan porast kaznenih djela s elementima nasilja u odnosu na prošlu godinu, pitali smo MUP kako policija procjenjuje sigurnosnu situaciju u zemlji. 

Na upit smatraju li da je situacija alarmantna, zabrinjavajuća ili je riječ o kratkoročnom pogoršanju, odgovorili su nam: - Potrebno je istaknuti kako kaznena djela ubojstva predstavljaju najteži oblik nasilnih kaznenih djela i da je u petogodišnjem razdoblju prosječno izvršeno 37 kaznenih djela po godini. Od svih počinjenih kaznenih djela ubojstava u zadnjih pet godina, nerazriješeno je ubojstvo počinjeno 2015. (op. a., likvidacija Vinka Žuljevića Klice). S obzirom na navedeno, možemo istaknuti da je opće stanje sigurnosti na razini RH na visokoj razini.

Iz prve ruke Pola života u samici: Zadnji put sam nekog dodirnuo 1996.

No građani, koje su posebno šokirala i uznemirila dva višestruka ubojstva - u Đakovu i na zagrebačkoj Kajzerici - te ubojstvo njemačkog turista u Puli, kao i niz napada u Dalmaciji, imaju drugačiji osjećaj sigurnosti. Kad se govori o stanju sigurnosti, bitne su, naime, dvije stvari - statistika i percepcija. 

Primjerice, građani se mogu osjećati sigurno, no statistika može pokazivati da je situacija loša. Također se građani mogu osjećati nesigurno, naime, jedan ružan napad podiže osjećaj nesigurnosti iako situacija možda i nije takva. No porast broja najtežih kaznenih djela i nasilnih napada koji su kulminirali tijekom ljeta te osjećaji nesigurnosti kod građana koincidiraju. Kaznenih djela je sve više, a građani se osjećaju nesigurnije. 

Sinj je godinama, prema statističkim pokazateljima, bio najsigurniji grad u zemlji, no niz nasilnih incidenata skrenuo je pozornost građana na taj gradić široj javnosti poznat uglavnom po Alci te su se pitali što se to tamo događa. Početkom kolovoza mladić (18) nožem je ubo u vrat redara noćnog kluba koji ga je ranije tukao. Ispred istog kluba pretučen je nogometni sudac Ivan Bebek. Pet mladića koji su upali u pekarnicu i napravili nered tužiteljstvo je prijavilo zbog netrpeljivosti prema osobama albanske nacionalnosti. 

Dvojica od petorice dobit će i kaznenu prijavu jer su oskvrnuli zastavu Hrvatske, koju su usput mazali hranom, kao i izlog prodavaonice te staklenu vitrinu. Na blagdan Velike Gospe pripadnik (29) Hells Angelsa, osuđivan zbog dilanja, premlatio je muškarca (51). Kad se tome doda i napad na policijske službenike u Brnazima, ljudi se pitaju zar je to najsigurniji grad? Lista sigurnosti kroji se, naime, po koeficijentu kaznenih prijava po glavi stanovnika. Sinjski političar je za Slobodnu Dalmaciju ustvrdio  da je javna tajna da se u službenim statistikama namjerno pokazuje manje prekršajnih i kaznenih djela kako bi se stvorila lažna slika o javnoj sigurnosti. 

Opasni dečko Nestao: Gubi se svaki trag ubojice balkanskog narkobosa

- Osim što nam je to donijelo nezasluženu titulu ‘najsigurnijega grada’, odnijelo nam je puno više. Zbog toga Sinj sad ima policijsku postaju najniže, 3. kategorije! - ogorčeno je rekao. Kad govori o “postaji treće kategorije”, pritom misli na sistematizaciju prema kojoj se uzimaju u obzir tri kriterija: broj kaznenih djela, broj prekršaja i postojeći broj djelatnika. 

Postaje koje su prijavljivale i prikazivale pravo stanje dobile su više kategorije, dok su oni koji su radili da im bude bolja statistika dobili niže kategorije - treću i četvrtu. Sinj je tako, objavila je Slobodna Dalmacija, dobio treću kategoriju kao Trogir, Solin i Omiš. Prema realnim kriterijima - broj stanovnika, područje koje pokriva, događaji od javnog interesa i broj kaznenih djela - trebao bi svakako biti viša kategorija od dobivene, tj. druga kategorija, kao što su postaje Kaštela, Makarska i Imotski. 

Stvar je u tome što viša kategorija sa sobom donosi veći broj djelatnika i više koeficijente za plaću. Tako u postaji treće kategorije samo načelnik treba imati VSS i zvanje inspektora. U postajama druge kategorije sva ta važnija mjesta odmah u startu imaju bolji koeficijent plaće. Što se tiče policajaca koji rade na ulici, imaju iste koeficijente u kojoj god kategoriji bili, ali o kategoriji ovisi njihov broj. Primjerice, što u Trogiru rade dva policajca, u Kaštelima rade njih četvorica. Manji broj djelatnika automatski znači i manje otkrivenih prekršaja i kaznenih djela.

Upravo stoga su policajci u postajama nižih kategorija manje plaćeni ili imaju veći opseg posla, a to su razlozi zašto bježe iz njih u postaje viših kategorija. Ili ostaju i zanemaruju policijski posao te rade dodatne poslove, kao u Sinju, u kojemu neki rade u ugostiteljstvu i građevini

Mještani tvrde da pojedini policajci idu tako daleko da ih odvraćaju od prijava kaznenih djela koja se procesuiraju na prijedlog građana, a ne po službenoj dužnosti, kao prijetnje, oštećenja tuđe stvari i krađe. Samo da bi imali što manje posla. Ako baš moraju, događaj samo evidentiraju, a ne naprave ništa da ga i istraže te podnesu prijavu. 

žena iz Isdala Misterij ubojstva na sjeveru - već 50 godina traže dokaze

- To je dovelo do toga da mi više ništa što se dogodi i ne prijavljujemo jer vidimo da nema smisla - ustvrdio je Sinjanin za Slobodnu Dalmaciju. Drugi je dodao kako se uglavnom sve negativno događa na četiri lokacije u gradu jer tamo ima i najviše alkohola. Međutim, tvrdi, policija čuva političare i alkarske dvore, a ne pazi na sigurnost građana. 

- Područje o kojem govorim nije veliko i ne treba ih puno da ga kontroliraju, ali njih nema - govori građanin. I u drugim gradovima rijetko primjećuju policajce. Stručnjak za sigurnost i kriminalist Željko Cvrtila kaže kako policajaca ima dovoljno, no problem je što se ne nalaze tamo gdje bi trebalo - na ulici. 

- U sustavu nedostaje pozornika koji obilaze kafiće, parkove, koji znaju kako se zove žena koja radi u kiosku. Treba kombinirati pješačke službenike s ophodnom djelatnošću. Morate imati policajce na cesti, a ‘Policija u zajednici’ je promašen projekt. Policajaca ima dovoljno, no ako su svi angažirani na granici, nema ih dovoljno za ostale djelatnosti. Sad zna proći i sat vremena od obavijesti do njihova dolaska na teren, a tijekom rata to je bilo 15 minuta. Dojam je da je policija neučinkovita. Uvjeti su im loši, plaće male, promjene zakonskog okvira u kojem djeluju išle su u korist počinitelja... Sve to demotivira policajce - tvrdi Cvrtila. 

Pojašnjava kako kriminalci biraju lake mete. Objekte ili ljude, nebitno. Provalnik će, primjerice, izbjegavati kuće ili stanove koji su pod videonadzorom ili imaju neke mjere tehničke zaštite. Također će u zgradi od deset stanova, u kojoj osam imaju protuprovalna vrata, a dva nemaju, izabrati ona koje nemaju protuprovalna vrata. 

- Isto je i s ljudima. Starije ljude, predatori, sve više vrebaju po kućama te su često meta drskih krađa i razbojstava - upozorava Cvrtila. Da takvi razbojnički prepadi često znaju završiti tragično upozorava i primjer Zagrepčanina Aleksandra Kurtovića (80). Trojica su ga u ožujku zaskočila u njegovu domu te brutalno pretukla i opljačkala. Od posljedica premlaćivanja preminuo je krajem lipnja. Policija je napadače prijavila za razbojništvo sa smrtnom posljedicom, no DORH je kasnije kaznenu prijavu preinačio u teško ubojstvo. Policija zna i “frizirati” statistiku. 

Primjerice, vlasnik vidi da su mu pokušali provaliti u stan i prijavi to policiji. Oni izađu na teren i uvedu to kao oštećenje tuđe stvari. Ili čovjek ostane bez novčanika. Uvjeren je da su mu ga ukrali u tramvaju, gdje ga je zadnji put imao, no nije sto posto siguran. Prijavi nestanak, no policija to ne vodi kao krađu. Naime, što je manje prijavljenih kaznenih djela, veći je postotak riješenosti. Nakon što su u Međimurju početkom godine građani prosvjedovali nezadovoljni radom policije i stanjem sigurnosti u Čakovcu i okolici, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović priznao je da statistički podaci nisu uvijek u skladu s realnošću. 

- Točno je da postoji raskorak između stvarnog stanja i statistike. No nije baš tri puta veći, nego je riječ o 55 posto kaznenih djela koja se ni ne prijavljuju. No svejedno, to je veliki problem. Prva vrsta problema je ona kad govorimo o prijavljivanju kaznenih djela gdje postoji činjenica da, po našem kaznenom zakonu, po službenoj dužnosti ne možete prijaviti djelo koje je ispod vrijednosti od 1000 kuna. Tu jednostavno policija ne može ići protiv zakona. S druge strane, postoji mnogo prigovora vezanih uz neovlašteni upad u dvorište ili recimo štagalj, što opet po zakonu nije kažnjivo. Kažnjivo je tek ako uđete u nečiji stan ili kuću - rekao je Božinović. 

Kako izgleda “friziranje”, javnost je vidjela na primjeru policijskog postupanja u slučaju premlaćivanja Vojne Jušić. Murterku je 25. srpnja u trgovini njezina oca napao i pretukao suprug njezine rođakinje. Slomio joj je zub, jagodičnu kost, vilicu i mišić na licu, a potom je prijetio i njezinu suprugu. Završio je u policijskoj postaji. 

Duboko ukorijenjeno Selanec: Užas na Kajzerici nije slučajan

Prijavljen je za remećenje javnog reda i mira te se mirno išetao. No 4. kolovoza na betinskoj regati, u kojoj je i Vojna redovito sudjelovala, sve veslačice koje su sudjelovale u regati odjenule su majice s natpisom “Sve smo mi Vojna”. Lokalni, a potom i nacionalni mediji krenuli su provjeravati o čemu je tu riječ. Iz PU šibensko–kninske prvo su im rekli da im događaj u kojem je stradala Vojna Jušić uopće nije poznat, no na kraju su potvrdili da je prijavljen kao remećenje javnog reda i mira, kao i da još provode izvide.

Pet dana nakon regate nasilnika su kazneno prijavili za nanošenje teških tjelesnih ozljeda Vojni Jušić i za prijetnje njezinu suprugu. O uzrocima vala nasilja u Dalmaciji ovoga ljeta razgovarali smo sa splitskim psihijatrom Boranom Uglešićem. 

- Postali smo turistička zemlja. Imamo drugačiju klijentelu nego prije 40 godina. Tu je najviše mladih koji dolaze na odmor i festivale. Imaju želju za provodom. Pije se alkohol i konzumira se droga te to nosi i takav obrazac ponašanja. Ako otvorite četiri nova disko kluba u kojima puštate tehno muziku, morate očekivati i da će porasti prodaja droga. Ako oni rade do 5 sati, ti ljudi izlaze na ulicu nakon konzumacije i možete očekivati problem - smatra Uglešić i ističe: - Agresivno ponašanje je reakcija na ugrožavanje opstanka ili hijerarhije. Živimo u društvu gdje nema odgovornosti, puno je ljubomore i srdžbe. Ljudi su frustrirani i kad im u takvu sredinu dođe puno stranaca, pogotovo onih koji dođu raditi, pitanje je kako će ih primiti nova sredina. Neki smatraju da stranci otimaju ono njihovo pa su agresivni, no pitanje je zašto je to netko doživio kao njegovo. Agresija je tu samo vrh sante leda.