Poslovna priča obitelji Perenčević proteže se od velikih ruskih energetskih projekata do luksuznog turizma na Lošinju. Danas se njihov poslovni krug u Hrvatskoj vidi kroz kompanije koje godišnje ostvaruju desetke milijuna eura prihoda, dok holding-društva i povezana poduzeća raspolažu imovinom vrijednom stotinama milijuna eura. No još je zanimljivija mreža ljudi koja povezuje Perenčeviće s Moskvom, Velesstroyem, Fortenovom, energetikom i hrvatskim turizmom.

Kad se govori o obitelji Perenčević, poslovna priča počinje u Rusiji. U njezinu su središtu Mihajlo Perenčević, svojevremeno je bio i njegov brat Predrag Perenčević, danas pokojni, te Mihajlov sin Nikola Perenčević. Njihova su se imena tijekom godina pojavljivala uz velike ruske građevinske i energetske poslove, offshore i trustovske strukture, a potom i uz kompanije u Hrvatskoj.

GOST - ZLATAN IBRAHIMOVIĆ Tko su Perenčevići? Njihova je cijela ruska enklava na Jadranu

Danas je najvidljiviji hrvatski dio poslovnog kruga povezan s lošinjskom Jadrankom, turističkim sustavom kroz koji godišnje prolaze deseci milijuna eura. No kada se uz današnje vlasničke i upravljačke funkcije dodaju stare poslovne veze, pojavljuje se mnogo šira mreža. U njoj su Krešimir Filipović, čovjek koji je u poslovni svijet Perenčevićevih ušao preko prijateljstva s Nikolom Perenčevićem; Miodrag Borojević, koji ih povezuje s Moskvom, Sberbankom i Fortenovom; Mario Petrović, koji se pojavljuje u trustovskoj strukturi i danas nadzire Jadranku; te Krešimir Čemerika i Marko Lukičić, ljudi koji povezuju različite razine današnjeg poslovnog sustava.

Od Mihajla Perenčevića počinje ruska priča

Mihajlo Perenčević godinama je bio jedan od hrvatskih poslovnih ljudi koji su izgradili snažne poslovne veze u Rusiji. Najvažnija kompanija u toj priči bio je Velesstroy, građevinska tvrtka koja je sudjelovala u velikim infrastrukturnim i energetskim projektima. Prema istraživanjima OCCRP-a, Velesstroy je izrastao u velikog izvođača radova za ruski državni naftovodni monopol Transneft. OCCRP navodi i da je Perenčević prije Velesstroya vodio britanski Amerco International, koji je također dobivao poslove od Transnefta. Upravo kroz tu kompaniju počinje jedna od najvažnijih veza koja će kasnije povezati obitelj Perenčević s nizom drugih ljudi. To je veza s Krešimirom Filipovićem.

NINSKI POTOP 2017. 'Nin je u nekoliko sati nestao pod vodom. U solani se vidio samo krov'

Filipović je rođen u Zagrebu, gdje je diplomirao strojarstvo. Prema informacijama koje je Express objavio 2022., njegov odlazak u Moskvu i ulazak u Velesstroy bili su povezani s prijateljstvom sa studentskim kolegom Nikolom Perenčevićem, sinom Mihajla Perenčevića. Nikola je, prema tada objavljenim informacijama, Filipovića preporučio ocu. Filipović je potom brzo napredovao u Velesstroyu, došao do vrha kompanije, a kasnije je od Mihajla Perenčevića otkupio vlasničke udjele i postao većinski vlasnik. Tako je čovjek koji je u poslovni svijet obitelji Perenčević ušao preko prijateljstva s Nikolom Perenčevićem kasnije preuzeo vlasnički udio u kompaniji koja je bila jedan od temelja ruskog poslovnog uspona Mihajla Perenčevića. Ovaj slijed događaja ranije je opisao Express, dok OCCRP potvrđuje da je Filipović bio potpredsjednik Velesstroya i da je kasnije postao njegov većinski vlasnik. Perenčević i Filipović dobili su i ruska državna priznanja. OCCRP navodi da je Mihajlo Perenčević primio priznanja bivšeg predsjednika Dmitrija Medvedeva i Vladimira Putina, a da je Vladimir Putin 2017. osobno uručio Perenčeviću i njegovu potpredsjedniku Krešimiru Filipoviću počasne potvrde za njihov rad i doprinos gospodarskoj suradnji Rusije i Hrvatske.

Veza s moskovskim političkim krugom

Express je ranije pisao i o Filipovićevoj vezi s Anastasijom Rakovom, dugogodišnjom visokom dužnosnicom moskovske gradske uprave. OCCRP također navodi da je Rakova bila zamjenica gradonačelnika Moskve i da je bila partnerica Krešimira Filipovića. Rakova je profesionalno desetljećima povezana sa Sergejem Sobjaninom, dugogodišnjim gradonačelnikom Moskve. U moskovskoj gradskoj upravi bila je jedna od visokih dužnosnica zaduženih za socijalna pitanja. No poslovni uspon Velesstroya nesporno se odvijao u svijetu velikih ruskih energetskih i infrastrukturnih poslova. Tvrtka je dobivala velike poslove od ruskih državnih kompanija, među njima Transnefta. Filipović je bio jedan od njezinih ključnih ljudi. OCCRP pritom dokumentira njegove veze s Perenčevićem i Velesstroyem, kao i njegovu povezanost s Rakovom.

PNP Trust: poslovna mreža izvan formalnih kompanija

Poslovna mreža Perenčevićevih nije se gradila samo kroz operativne kompanije. Dokumenti iz međunarodnog novinarskog istraživanja Pandora Papers pokazali su i postojanje PNP Trusta, strukture u kojoj se ponovno pojavljuju članovi obitelji i njihovi dugogodišnji poslovni suradnici. Prema dokumentima koje su analizirali OCCRP, Oštro i partneri u projektu Pandora Papers, PNP Trust osnovan je 2015. godine. U dokumentima se pojavljuju Predrag Perenčević, Nikola Perenčević, Mario Petrović i Krešimir Filipović. Nikola Perenčević bio je investicijski direktor trusta, dok je Mario Petrović bio protector, odnosno zaštitnik trusta. Filipović je bio njegov zamjenik. OCCRP navodi da je trust do 2019. kontrolirao najmanje 650 milijuna eura imovine. Dokumenti su pokazali i da je Jadranka 2015. uključena u strukturu PNP Trusta. OCCRP je objavio da su članovi obitelji Mihajla Perenčevića i njihovi suradnici preko offshore struktura preuzeli kontrolu nad Jadrankom te da su sredstva povezana s Velesstroyem ulazila u tu strukturu. Ta je struktura važna jer pokazuje da se ljudi koji su danas povezani s hrvatskim poslovnim kompanijama pojavljuju zajedno i izvan njihovih formalnih upravljačkih funkcija. Jedan od njih, Mario Petrović, danas je član Nadzornog odbora Jadranke.

Nikola Perenčević danas je u središtu hrvatskog dijela mreže

Ako je Mihajlo Perenčević simbol ruske poslovne faze obitelji, Nikola Perenčević danas je jedno od ključnih imena hrvatskog dijela sustava. Od 2025. član je Uprave Jadranke. To potvrđuje i aktualni zapis Fine, prema kojem je Nikola Perenčević član Uprave Jadranke d.o.o. Njegovo se ime pojavljuje i uz energetsku kompaniju CTT-Cryo Trans Tech, ranije poznatu kao Rektor LNG. Nikola Perenčević bio je predsjednik Nadzornog odbora tog društva, dok je Marko Lukičić bio član istog tijela. Njihovi su mandati u Nadzornom odboru završili 26. travnja 2025. CTT-Cryo Trans Tech danas ima složeniju vlasničku strukturu. Prema aktualnim podacima Fine, članovi društva su Nikola Perenčević, Strojopromet i Josip Peranić, dok je direktor Damir Kutić. Društvo je u 2025. ostvarilo oko 990,5 tisuća eura prihoda i oko 33,6 tisuća eura dobiti. Marko Lukičić danas je zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Jadranke. Tako se poslovna veza Nikole Perenčevića i Lukičića iz energetskog sektora nastavila i u turističkom sustavu.

'Najjači' dio poslovnog carstva Perenčevićevih nalazi se na Lošinju

U njegovu središtu je Jadranka d.o.o., dok najveći operativni dio turističkog poslovanja nosi Jadranka turizam. Formalni vlasnički lanac danas vodi preko Beta ulaganja. Prema aktualnim podacima Fine, Beta ulaganja jedini je član Jadranke d.o.o., dok je jedini član Beta ulaganja ciparska kompanija Adriatic HH Investments Ltd., a direktor Beta ulaganja je Krešimir Čemerika. To je važno razlikovati od povijesne vlasničke strukture. Dokumenti Pandora Papersa pokazali su da su članovi obitelji Perenčević i Krešimir Filipović u ranijem razdoblju bili povezani sa stvarnim vlasništvom i kontrolom Jadranke preko offshore struktura i PNP Trusta. Kada se pogledaju brojke, vidi se jasna podjela. Jedne kompanije stvaraju novac kroz svakodnevno poslovanje. Druge drže imovinu i vlasničke udjele.

Jadranka turizam: gotovo 68 milijuna eura prihoda

Najveći operativni generator prihoda među kompanijama obuhvaćenima ovom poslovnom kartom je Jadranka turizam. Prema podacima Fine, u 2025. godini ostvarila je 67,90 milijuna eura ukupnih prihoda i 5,14 milijuna eura neto dobiti. Imala je 702 zaposlenih prema satima rada, a imovina joj je iznosila oko 196,6 milijuna eura. To znači da je upravo turistički biznis glavni operativni motor sustava. Samo kroz tu kompaniju godišnje prođe gotovo 68 milijuna eura prihoda.

Matična Jadranka: mali prihod, no više od 200 milijuna eura imovine

Posve drukčiju sliku pokazuje Jadranka d.o.o. Prema podacima Fine za 2025., ostvarila je oko 1,1 milijun eura prihoda, dok su rashodi iznosili oko 3,33 milijuna eura, uz neto gubitak od oko 2,23 milijuna eura. Istodobno, njezina bilančna imovina vrijedi više od 200 milijuna eura.

UMRO ŠNAJDER 'Naša je povijest zasuta krečom. Gdje god kopaš, proviri kost'

Dakle, kompanija s tek nešto više od milijun eura godišnjih prihoda drži bilančnu imovinu vrijednu više od 200 milijuna eura. To objašnjava i zašto godišnji prihod nije dovoljan da bi se razumjela stvarna financijska snaga ovakvog sustava. Operativni novac stvara se u turističkim društvima, dok se vrijednost nekretnina, udjela i druge imovine koncentrira na razini holdinga i matičnih društava.

Beta ulaganja: gotovo bez prometa, ali s velikom imovinom

Isti obrazac još je izraženiji kod Beta ulaganja, društva u vlasničkom lancu Jadranke. Prema podacima Fine, tvrtka je 2025. ostvarila oko 146 tisuća eura prihoda, dok joj temeljni kapital iznosi 168,03 milijuna eura. Jedini član društva je Adriatic HH Investments Ltd., a direktor je Krešimir Čemerika. Nije imala zaposlenih. No njezina je važnost u vlasničkoj strukturi mnogo veća od njezina godišnjeg prihoda. Čemerika je istodobno predsjednik Nadzornog odbora Jadranke. Njegova uloga zato povezuje formalni vlasnički lanac s nadzorom nad kompanijom koja upravlja velikim turističkim sustavom.

MISTERIJI TRAGEDIJE Mercedes smrti i ukleta veza: 'Meni noću dolaziš u krevet, a preko dana zavodiš Dianu'

Mario Petrović: veza trusta i Jadranke

Jedna od zanimljivijih osoba u mreži je Mario Petrović. Njegovo se ime pojavljuje u dokumentima PNP Trusta, zajedno s Predragom i Nikolom Perenčevićem te Krešimirom Filipovićem. Prema dokumentima Pandora Papersa koje su objavili OCCRP i Oštro, Petrović je imao funkciju protectora, odnosno zaštitnika trusta, a Krešimir Filipović bio je njegov zamjenik. Danas je Petrović član Nadzornog odbora Jadranke. To znači da se ista osoba pojavljuje u međunarodnoj trustovskoj strukturi povezanoj s poslovnim interesima obitelji Perenčević, a potom i u nadzoru jednog od njihovih najvažnijih hrvatskih poslovnih sustava.

PAKAO NA MORU Gorjelo je more: Brodovi su postali grobnice, ljudi se nisu mogli spasiti

Nikola Perenčević i CTT-Cryo Trans Tech

Nikola Perenčević povezan je i s kompanijom CTT-Cryo Trans Tech, nekadašnjim Rektor LNG-om. U 2025. društvo je ostvarilo oko 991 tisuću eura prihoda i oko 33,6 tisuća eura dobiti, prema podacima Fine. Nikola Perenčević bio je predsjednik Nadzornog odbora, a Marko Lukičić član tog tijela do travnja 2025. Danas je Perenčević ponovno član društva, dok su među ostalim članovima Strojopromet i Josip Peranić, a direktor je Damir Kutić.

Krešimir Filipović danas

Krešimir Filipović danas je u Hrvatskoj javno vidljiv kroz kompaniju HB Services. Prema podacima Fine, odnosno poslovnim podacima koji se temelje na Fini, ta je kompanija 2025. ostvarila 427.435 eura prihoda i 112.128 eura dobiti. Imala je jednog zaposlenog, a vlasnik i direktor je Krešimir Filipović. To je neusporedivo manji poslovni volumen od poslova s kojima je Filipović bio povezan tijekom ruskog razdoblja. No njegova je važnost za priču o Perenčevićima upravo u kontinuitetu. Preko Nikole Perenčevića ulazi u poslovni svijet Mihajla Perenčevića, zatim preuzima vlasničke udjele u Velesstroyu, pojavljuje se u PNP Trustu, a kasnije ponovno u velikoj hrvatskoj poslovnoj priči – Fortenovi.

Filipović i Borojević: veza iz Moskve

Krešimir Filipović i Miodrag Borojević poznaju se još iz Moskve, gdje je Borojević godinama radio. Borojević je potom postao član upravljačke strukture Fortenove i bio povezan sa Sberbankovim interesima. Filipovića i Borojevića povezuje i tvrtka Fil-Adria turist. Prema aktualnim podacima Fine, Tomo Filipović je jedini član društva, dok je Miodrag Borojević direktor. U 2025. godini Fil-Adria turist ostvarila je oko 1,65 milijuna eura prihoda i 40.145 eura dobiti. Tvrtka je imala četiri zaposlena.

Prema ranijim medijskim izvještajima koje je Express objavio 2022., kroz Fil-Adria turist između 2010. i 2016. prošao je iznos od nekoliko stotina milijuna nekadašnjih kuna povezan s novcem iz Rusije, a dio tog novca navodno je korišten za ulaganja u nekretnine u Malom Lošinju i Zagrebu. Riječ je o navodima iz tadašnjih medijskih istraživanja, a ne o pravomoćno utvrđenoj činjenici.

NOVA ERA Povratak supersoničnih zvijeri: Stiže nasljednik aviona bržeg od zvuka

Filipović i Borojević ponovno su se našli zajedno u javnosti tijekom priče o vlasništvu nad Fortenovom. Nakon ruske invazije na Ukrajinu, sankcije su problematizirale rusko vlasništvo u kompaniji. U toj se priči pojavio pokušaj promjene vlasničke strukture kroz investitora Saifa Alketbija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Europska unija kasnije je sankcionirala društvo SBK Art zbog zaključka da je, unatoč formalnim promjenama, ostalo pod učinkovitom kontrolom Sberbanka.

Fortenova je potom podnijela kaznenu prijavu protiv Krešimira Filipovića i Miodraga Borojevića zbog sumnje na kršenje međunarodnih mjera ograničavanja. Prema tekstu Nacionala o kaznenoj prijavi, Fortenova je sumnjala da su Filipović i Borojević financirali, pripremali i savjetovali Saifa Alketbija u transakciji povezanoj sa SBK Artom, odnosno da su mogli pomoći u pokušaju zaobilaženja sankcija. Borojevića je Fortenova povezivala s posredovanjem i pomaganjem u transakciji, a Filipovića s korištenjem poslovnih veza Velesstroya s Gazprombankom.

Riječ je o navodima iz kaznene prijave, a ne o pravomoćno utvrđenoj krivnji. U javno dostupnim informacijama nema podatka o pravomoćnoj osuđujućoj presudi protiv njih u tom predmetu. Također nije javno objavljena odluka DORH-a kojom bi ta kaznena prijava bila odbačena. Nacional je objavio i da je Fortenova 2024. od DORH-a tražila informaciju o odluci u predmetu, navodeći da su se izvidi odužili.

Koliko se novca okreće?

Kada se pogledaju samo godišnji prihodi kompanija obuhvaćenih ovom poslovnom kartom, dolazi se do više od 72 milijuna eura: Jadranka turizam – oko 67,9 milijuna eura; Jadranka d.o.o. – oko 1,1 milijun eura; Beta ulaganja – oko 146 tisuća eura; CTT-Cryo Trans Tech – oko 991 tisuću eura; Fil-Adria turist – oko 1,65 milijuna eura i HB Services – oko 427 tisuća eura.

Kroz kompanije obuhvaćene ovom poslovnom mrežom godišnje prolazi više od 70 milijuna eura prihoda. Gotovo 68 milijuna od toga ostvaruje turistički biznis na Lošinju, dok dodatne milijunske prihode stvaraju zasebne kompanije ljudi koji su poslovno povezani s obitelji Perenčević. Financijski podaci za navedena društva temelje se na podacima Fine za 2025. godinu.

Imovina krije stvarnu moć

Godišnji promet pokazuje koliko novca prođe kroz poslovanje, a imovina pokazuje kolika je vrijednost koja stoji iza njega.

Jadranka turizam iskazuje oko 196,6 milijuna eura imovine. Jadranka d.o.o. više od 200 milijuna eura. Beta ulaganja imaju temeljni kapital od 168 milijuna eura, dok CTT-Cryo Trans Tech i Fil-Adria turist dodatno povećavaju vrijednost imovine obuhvaćene ovom poslovnom kartom. Financijski podaci temelje se na izvještajima Fine za 2025. godinu.

Te se brojke ne mogu jednostavno zbrojiti jer su neke kompanije međusobno vlasnički povezane i dio iste vrijednosti može biti iskazan na više razina. Ali pokazuju razmjere poslovne konstrukcije. Na različitim razinama kompanija povezanih s ovom pričom pojavljuje se imovina mjerena stotinama milijuna eura.