Jučerašnje potonuće Filo Jeta kod Cipra ponovno je pokazalo koliko se obična plovidba može u nekoliko minuta pretvoriti u borbu za život. No neke pomorske katastrofe posljednjih 50 godina odnijele su stotine, pa čak i tisuće života. Najgora među njima bila je gotovo tri puta smrtonosnija od Titanica.
Putnički katamaran Filo Jet krenuo je u nedjelju, 30. kolovoza, iz Kyrenije, odnosno Girnea na sjeveru Cipra prema turskoj luci Taşucu. Nedugo nakon isplovljavanja nešto je pošlo po zlu. Brod se nagnuo, prevrnuo i na kraju potpuno potonuo u duboko more. Prema podacima dostupnima u ponedjeljak ujutro, poginulo je najmanje osam ljudi, dok se za još 17 do 18 osoba traga. Oko 240 ljudi uspjelo je preživjeti. Kapetan i članovi posade uhićeni su, a istraga treba utvrditi zašto je 26 godina star brzi putnički brod potonuo tako brzo. Pojedini preživjeli tvrde da su još vrlo brzo nakon isplovljavanja primijetili prodor vode te da su upozoravali posadu. Konačan uzrok nesreće zasad nije poznat.
U posljednjih pola stoljeća bilo je katastrofa čije razmjere danas gotovo nije moguće zamisliti.
Doña Paz, 1987. - more je gorjelo, poginulo je više od 4300 ljudi
Kada se govori o najvećim mirnodopskim pomorskim katastrofama, nijedna nije ni blizu filipinskom trajektu Doña Paz. Bilo je predbožićno vrijeme, 20. prosinca 1987., a trajekt je plovio prema Manili. Brod je bio krcat ljudima koji su putovali kućama za blagdane. Koliko ih je zapravo bilo na njemu, dugo se nije znalo jer velik broj putnika uopće nije bio evidentiran na službenom popisu.
Oko 22.30 sati Doña Paz sudarila se u tjesnacu Tablas s tankerom Vector, koji je prevozio više od tisuću tona benzina i drugih naftnih derivata. Uslijedila je eksplozija. Gorivo se izlilo u more, a plamen je zahvatio oba broda. Ljudi na Doñi Paz našli su se pred gotovo nezamislivim izborom - ostati na zapaljenom trajektu ili skočiti u more koje je također gorjelo. Preživjeli su kasnije govorili da nije bilo organizirane evakuacije i da nisu mogli pronaći prsluke za spašavanje. Struja je nestala, brod je utonuo u mrak, a požar se širio nevjerojatnom brzinom.
Kasnije procjene govore o približno 4385 poginulih na oba broda. Preživjelo je samo nekoliko desetaka ljudi. Doña Paz zbog toga se i danas smatra najsmrtonosnijom mirnodopskom pomorskom katastrofom u povijesti. Titanic je, za usporedbu, odnio oko 1500 života.
Le Joola, 2002. - prenakrcan brod
Dvadeset i šestog rujna 2002. godine, senegalski državni trajekt Le Joola isplovio je na svoje posljednje putovanje. Brod, dizajniran za prijevoz oko 550 putnika, bio je krcat s gotovo dvije tisuće ljudi, od kojih mnogi nisu imali ni kartu. Dok je plovio uz obalu Gambije, brod je zahvatila snažna oluja.
Zbog preopterećenosti i visokih valova, Le Joola se u samo pet minuta prevrnuo, zarobivši stotine putnika u svojoj utrobi. Spasilačka akcija kasnila je satima, a kad su prvi spasitelji stigli na mjesto nesreće, mogli su samo svjedočiti razmjerima užasa. Preživjele su samo 64 osobe, dok je poginulo najmanje 1863 ljudi, što ovu nesreću čini drugom najgorom mirnodopskom pomorskom katastrofom, odmah iza Doña Paza. Tragedija je razotkrila duboko ukorijenjenu kulturu zanemarivanja sigurnosti i korupcije.
MS Estonia, 1994. - hladni grob Baltičkog mora
Za razliku od mnogih tragedija uzrokovanih preopterećenošću u siromašnijim zemljama, potonuće trajekta MS Estonia 28. rujna 1994. godine šokiralo je Europu i svijet. Moderni ro-ro trajekt plovio je na redovitoj liniji između Tallinna i Stockholma kada su u olujnoj noći popustile brave na pramčanom viziru. Voda je velikom brzinom prodrla na palubu za automobile, ključni dio dizajna ro-ro brodova koji im, u slučaju prodora vode, postaje i najveća slabost.
Golema količina vode brzo je destabilizirala brod, koji se nagnuo i potonuo za manje od sat vremena u hladne vode Baltika. Od 989 putnika i članova posade, život je izgubilo 852 ljudi. Preživjelo je samo 137 onih koji su se uspjeli izvući na palubu i izdržati ledene valove do dolaska pomoći. Ova je katastrofa dovela do temeljitih promjena u međunarodnim sigurnosnim propisima za putničke trajekte, posebno u pogledu dizajna pramčanih vrata i procedura u izvanrednim situacijama.
Sewol, 2014. - tragedija koja je razotkrila trulež sustava
Šesnaestog travnja 2014. godine, Južna Koreja je zanijemila. Putnički trajekt Sewol, na putu prema otoku Jeju, prevrnuo se i potonuo, odnijevši 304 života, većinom srednjoškolaca na školskom izletu. Nesreću je uzrokovala kombinacija faktora: brod je bio ilegalno preinačen kako bi primio više tereta, bio je preopterećen, a teret nije bio pravilno osiguran. Prilikom oštrog skretanja, teret se pomaknuo, brod se opasno nagnuo i više se nije mogao ispraviti.
No ono što je uslijedilo pretvorilo je nesreću u nacionalnu sramotu. Dok je brod tonuo, posada je putem razglasa putnicima, uglavnom djeci, naredila da ostanu u svojim kabinama i čekaju daljnje upute. Istovremeno, kapetan i većina članova posade među prvima su napustili brod. Ova kukavička izdaja zapečatila je sudbinu stotina putnika. Tragedija trajekta Sewol izazvala je masovni bijes u Južnoj Koreji, dovela do ostavke premijera i pokrenula opsežne istrage koje su razotkrile duboku korupciju i regulatorne propuste.
Princess of the Stars, 2008. - trajekt usred tajfuna
Filipini su 21 godinu nakon Doñe Paz doživjeli novu veliku pomorsku tragediju. Princess of the Stars, veliki putnički trajekt kompanije Sulpicio Lines, plovio je u lipnju 2008. dok se Filipinima približavao tajfun Fengshen. Brod je kod otoka Sibuyan zahvatilo izrazito teško more. Počeo se snažno naginjati, a zatim se prevrnuo.
Na brodu je prema konačnim podacima bilo oko 870 ljudi. Poznato je samo 56 preživjelih, dok je 814 ljudi poginulo ili ostalo nestalo. Katastrofa je ponovno otvorila pitanje zašto je putničkom brodu uopće bilo dopušteno ploviti rutom kojom se približavao snažan tajfun.
Admiral Nakhimov, 1986. - 423 mrtvih u samo nekoliko minuta
Jedna od najvećih pomorskih katastrofa u povijesti Sovjetskog Saveza dogodila se gotovo točno prije 40 godina - 31. kolovoza 1986. Putnički brod Admiral Nakhimov isplovio je iz Novorosijska prema Sočiju s 1234 ljudi. Nedaleko od luke približavao mu se veliki teretni brod Pyotr Vasev. Opasnost od sudara bila je poznata. S brodova se komuniciralo, a posada Nakhimova dobila je uvjeravanja da će se teretnjak maknuti s kursa. Nije se maknuo na vrijeme. Pyotr Vasev udario je u bok putničkog broda i otvorio golemu rupu u trupu. Admiral Nakhimov potonuo je toliko brzo da nije bilo vremena za normalno spuštanje čamaca za spašavanje. Poginule su 423 osobe.
Costa Concorida, 2012. - ljudska pogreška na luksuznom kruzeru
Za razliku od starih i pretrpanih trajekata, nasukavanje luksuznog kruzera Costa Concordia 13. siječnja 2012. godine bilo je isključivo posljedica ljudske bahatosti i nevjerojatnog nemara. Kapetan Francesco Schettino, u želji da "pozdravi" stanovnike otoka Giglio, izveo je opasan manevar preblizu obali. Brod je udario u podvodnu stijenu koja mu je rasparala trup.
U kaotičnoj evakuaciji život su izgubile 32 osobe. Incident je postao globalni simbol neodgovornosti, a kapetan Schettino, koji je napustio brod dok su stotine putnika još bile na njemu, osuđen je na 16 godina zatvora. Iako broj žrtava nije usporediv s velikim azijskim i afričkim tragedijama, slučaj Concordije pokazao je da ni najmodernija tehnologija ne može spriječiti katastrofu kada zakaže onaj najvažniji faktor - ljudski.
*Uz pomoć AI
