Katalonci ne odustaju od rušenja EU, žele ambasadu u ZG
Autonomna vlada Katalonije najavila je ponovno otvaranje svog "veleposlanstva", odnosno delegacije u Hrvatskoj, prisilno zatvorene prije godinu dana odlukom Španjolske. Iz ureda u Zagrebu želi uspostaviti direktne političke, kulturne i gospodarske odnose sa zemljama jugoistočne Europe, u trenutku dok se nastoji odcijepiti od Madrida. Nova vlada Katalonije, pokrajine sa 7,5 milijuna stanovnika, inzistira i na otvaranju delegacija u drugim dijelovima svijeta, čemu se protivi središnja vlada u Madridu tvrdeći da Kataloniju već predstavljaju španjolska veleposlanstva ondje.
Taj pokušaj mogao bi dovesti do novog zatezanja odnosa Barcelone i Madrida, u trenutku u kojem počinje suđenje bivšim katalonskim liderima optuženima za pobunu protiv Španjolske. Ernest Maragall, ministar (conseller) vanjskih poslova katalonske vlade, idući tjedan namjerava ponovno otvoriti delegaciju u Washingtonu, a zatim dodatnih šest ureda, uključujući onaj u Hrvatskoj.
Španjolski ministar vanjskih poslova Josep Borrell potvrdio je kako ga je katalonska vlada 17. listopada obavijestila o otvaranju delegacija u Zagrebu, Beču, Talinnu, Lisabonu, Stockholmu i Bejrutu. Katalonska delegacija u Hrvatskoj, odnosno "veleposlanstvo", kako se neslužbeno naziva, bilo je otvoreno 11. rujna 2017. godine na nacionalni dan Katalonije.
Mjesec dana kasnije održan je referendum o nezavisnosti, suprotan španjolskom ustavu, a 27. listopada katalonski parlament je izglasao samostalnu Republiku Kataloniju. Njenih 13 "veleposlanstava" trebalo je u svijetu objasniti to proglašenje i poziciju suprotnu onoj španjolskih veleposlanstava. To je trebao biti zadatak Erica Haucka, bivšeg novinara, u uredu u Ulici Andrije Hebranga u centru Zagreba.
No 28. listopada, dan nakon proglašenja nezavisnosti, španjolska vlada je aktivirala izvanredne mjere za suzbijanje pokušaja odcjepljenja. Španjolski parlament je odobrio vladi aktiviranje članka ustava prema kojem španjolska ministarstva privremeno preuzimaju kontrolu nad katalonskom administracijom. To je značilo raspuštanje "pobunjeničke" katalonske vlade te otkaze za oko 150 njenih dužnosnika. Među njima se našao i Hauck.
Kao delegat otpušten je primjenom članka 155. ustava te se 2. studenog vratio u Barcelonu. Jedna od mjera španjolske vlade bilo je, naime, zatvaranje katalonskih "veleposlanstava" u Njemačkoj (Berlin), Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj (London), Francuskoj (Pariz), Italiji (Rim), Austriji (Beč), Portugalu (Lisabon), Danskoj (Kopenhagen), odakle se pokrivaju nordijske zemlje, Švicarskoj (Ženeva) te Poljskoj (Varšava), odakle se pokrivaju baltičke zemlje. Također u Washingtonu te New Yorku.
Ostavljena je jedino delegacija u Bruxellesu. S obzirom na to da je Madrid preuzeo upravljanje financijama Katalonije, uredi su prestali primati novac za najam prostora, plaće i aktivnosti. Svim tim "veleposlanstvima" upravljao je Ured za institucionalne i vanjske poslove te odnose i transparentnost sa sjedištem u Barceloni. Taj ured, dio katalonske vlade, zapravo je "katalonsko ministarstvo vanjskih poslova". Na čelu mu je bio Raül Romeva, smatran ondje "ministrom vanjskih poslova Katalonije".
On se, međutim, od ožujka nalazi u pritvoru optužen za pobunu protiv španjolske države, neposluh i korištenje javnog novca za "organiziranje nezakonitog referenduma". Državno odvjetništvo zatražilo je zatvorsku kaznu od 16 godina. Pred sucem će ga ispitati početkom iduće godine. Nakon što je Madrid raspustio katalonsku vladu, održani su prije 11 mjeseci prijevremeni parlamentarni izbori u Kataloniji, na kojima su većinu mjesta opet osvojili zagovornici nezavisnosti.
Nakon višemjesečnih teških pregovora i natezanja uspostavili su novu vladu. Na mjesto Romeve došao je u lipnju Maragall. A u lipnju je Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE) preuzela vlast u Španjolskoj, prvi put nakon 2011. godine, kad je u parlamentu izglasano nepovjerenje konzervativnoj Narodnoj stranci (PP), osuđenoj za korupciju.
Prilikom toga glasovanja je Pedro Sánchez, kao lider oporbe, automatski postao premijer zahvaljujući podršci stranaka koje se zalažu za nezavisnost Katalonije i Baskije, druge pokrajine sa snažnim pokretom za odcjepljenje. Nakon toga je Kataloniji vraćena potpuna autonomija, prvenstveno samostalno odlučivanje o upravljanju javnim novcem. Manjinska vlada PSOE-a i sad ovisi o glasovima tih stranaka.
One su joj prošli tjedan uskratile podršku prilikom donošenja proračuna jer je vlada zatražila višegodišnje zatvorske kazne za bivše katalonske lidere. PSOE je, osim toga, odbio zahtjev za dogovornim i međunarodno priznatima referendumom o nezavisnosti Katalonije. Španjolsko ministarstvo vanjskih poslova, na čelu kojeg je Borrell, Katalonac koji se protivi nezavisnosti, objavilo je dokument protivan otvaranju delegacija u svijetu.
U njemu se navodi kako su te delegacije ključni instrument internacionalizacije procesa odcjepljenja i da se njima nagrđuje imidž Španjolske u svijetu. Borrell je zatim najavio sudsku tužbu protiv otvaranja katalonskih delegacija. Napomenuo je da one mogu promicati kulturu, turizam i trgovinu, ali ni u kojem slučaju nemaju nadležnost za vanjske poslove.
"Aktivnosti koje se odvijaju u njima nisu zakonite", rekao je.
Nastavak na sljedećoj stranici...
Unatoč negativnome mišljenju iz Madrida, u Barceloni ne odustaju od otvaranja. Već su pokrenuli njihova otvaranja u Berlinu, Londonu i Parizu.
"Španjolska vlada može pokrenuti tužbu tek kada dođe do odvijanja nezakonitih djelatnosti. No u ovom trenutku, dok te delegacije nisu otvorene, ne možemo učiniti ništa kako bismo spriječili njihovo otvaranje", dodao je Borrell.
Oporbeni konzervativci tvrde da može i pozivaju ministra da intervenira. Ernest Maragall otputovat će u ponedjeljak, 29. studenog, u Rim kako bi ondje opet otvorio delegaciju. Za delegata, odnosno "veleposlanika", vraćen je Luca Bellizzini, koji je bio na tome mjestu prije intervencije španjolske vlade i raspuštanja delegacije. Erick Hauck, koji je tu dužnost obnašao u Zagrebu dva mjeseca, bit će također vraćen na svoje prijašnje mjesto.
Zasad nije poznat točan datum otvaranja ureda. Nakon što se Hauck bio vratio u Barcelonu, ured delegacije u Hebrangovoj ulici preuzela je agencija Catalonia Trade & Investment. Javna katalonska agencija za trgovinu i ulaganja ima 40 ureda diljem svijeta, navedeno je na njenoj internetskoj stranici. U agenciji sa sjedištem u Barceloni, pod upravljanjem katalonske vlade, kažu da rade više od 20 godina. Ta se agencija zatim premjestila na drugu lokaciju u Zagrebu, u Petračićevu ulicu.
Ona odande pokriva Hrvatsku, BiH, Albaniju, Sloveniju, Makedoniju, Crnu Goru, Srbiju, Rumunjsku, Bugarsku i Mađarsku. Hauck nije bio dostupan za komentar, a katalonski ured u Barceloni zadužen za pitanje delegacija bio je zatvoren u subotu. Delegacija u Zagrebu bila je posljednja koju je katalonska vlada otvorila prije prošlogodišnjeg referenduma. Na njenom otvorenju nisu bili bivši predsjednik katalonske vlade Carles Puigdemont i Romeva, kao u prijašnjim slučajevima, jer su tad bili zaokupljeni događanjima u Barceloni.
"U trenutku kad se nastojimo pretvoriti u zemlju sa svim svojim oruđem, kako bismo garantirali jednu pravedniju državu, vlastitu i slobodniju, projekti poput ovog čine nas snažnijima te korisnijima našim građanima", rekao je Romeva u rujnu 2016. prilikom otvaranja delegacije u Lisabonu.
"Cilj nam je uspostaviti direktne kanale komunikacije. Bez posrednika", napomenuo je godinu dana prije referenduma koji je zabranio španjolski ustavni sud a intervenirala je i policija.
Madrid je, pak, odgovarao da su jedino veleposlanstva Španjolske zakonske institucije za direktne odnose s vladama drugih država te da ona zastupaju i Kataloniju. No već neko vrijeme odvijao se diplomatski sukob u svijetu o tumačenju katalonskog pitanja. Romeva je htio otvoriti delegacije i u Maroku, Meksiku i Argentini, no nije stigao.
Ministri zemalja domaćina, u Europskoj uniji, bivali su pozivani na otvaranja, no nisu se odazivali. Nakon što je Europska komisija, izvršno tijelo EU, stala u obranu cjelovitosti Španjolske napomenuvši kako je katalonsko pitanje "unutarnje pitanje Španjolske", to je ponovila i Vlada Republike Hrvatske. Međunarodno uporište zagovornika nezavisnosti Katalonije nalazi se u mjestu Waterloo, pored Bruxellesa, gdje živi bivši lider Puigdemont, vodeći međunarodnu kampanju.
On je onamo otišao kad je Madrid bio preuzeo direktnu kontrolu nad Katalonijom. Belgija je njega i druge članove njegove vlade odbila izručiti jer ondje ne postoji optužba za pobunu. Puigdemontov bivši zamjenik, nekadašnji potpredsjednik vlade Oriol Junqueras, nalazi se godinu dana u pritvoru u Španjolskoj, gdje čeka početak suđenja. Španjolsko državno odvjetništvo zatražilo je zatvorsku kaznu od 25 godina.
Aktualni predsjednik katalonske vlade Quim Torra pozvao je prije nekoliko dana stanovnike na masovne prosvjede i opći štrajk budu li osuđeni Junqueras i ostali optuženi. Katalonija, na obali Sredozemnog mora, jedan je od turistički i industrijski najrazvijenijih dijelova Španjolske. Ondje nastane 19 posto svih roba i usluga proizvedenih u Španjolskoj. Prema španjolskom ustavu iz 1978., donesenom nakon uvođenja demokracije u zemlju, zabranjeni su referendumi u 17 autonomnih pokrajina, od koji je jedna postala Katalonija.
Tri od četiri najveće stranke u španjolskom parlamentu protive se promjeni ustava. Katalonija ima svoj parlament, vladu, policiju, jezik i škole, a premijer Sánchez ponudio je referendum o još većoj autonomiji. Katalonski premijer Torra to je odbio te inzistira na referendumu o punom suverenitetu.
Pri tome se poziva na želju građana iskazanu na biralištima prije godinu dana. Tad je većina glasača zatražila uspostavu samostalne republike Katalonije, no stanovnici koji žele ostati unutar Španjolske nisu izašli na referendum. Poslušali su španjolsku vladu i presudu ustavnog suda. Pobornici nezavisnosti Katalonije obilježili su 1. listopada godišnjicu glasovanja tijekom kojeg je španjolska policija pendrecima ozlijedila stanovnike na biralištima.