Prvu godišnjicu jednostrano proglašenog, zapravo ilegalnog referenduma za neovisnost Katalonije u Barceloni su obilježili tako što je na ulice u protest protiv vlade u Madridu izašlo 180.000 ljudi, koliko procjenjuje policija.
El Pais navodi da su neredi eksplodirali kada su "radikalni zagovornici neovisnosti" počeli upadati u parlament Katalonije u Barceloni, kada su počeli blokirati ceste i željeznice po gradu i njegovoj okolici. U Gironi su prosvjednici jurnuli na zgradu vladinog ureda, strgnuli su španjolsku nacionalnu zastavu i zamijenili je katalonskom.
"1. listopada, nema zaborava i nema oprosta!", skandirali su i u nasilnim i u mirnim dijelovima protesta.
Skandiranje se odnosi na činjenicu da je tadašnja konzervativna španjolska vlada Marianoa Rajoya na katalonski referendum reagirala besprimjernom silom, što je naišlo na osude svih poklonika neovisnosti Katalonije, ali i autonomije, pa i dobrog dijela ljevice i centra diljem Španjolske.
Sadašnja socijaldemokratska vlada Pedra Sancheza postupala je neusporedivo suzdržanije, ali su sukobi između najžešćih demonstranata i policije ipak izbili u trenutku kad su demonstranti zaprijetili prodrijeti u zgradu katalonskog parlamenta, te kad je došla u pitanje deblokada prometnica. S jedne strane su gorjele vatre i letjeli predmeti, s druge su letjeli gumeni meci.
Sadašnja vlada je i odustala od europskog uhidbenog naloga za bivšim, separatističkim katalonskim premijerom Carlesom Puigdemontom, koji do daljnjega ostaje živjeti u Belgiji u svojevrsnom egzilu iz Španjolske gdje mu još uvijek prijeti pravosudni progon zbog secesionizma.
