Rusija bi mogla pripremati novu fazu hibridnog rata protiv Europe - napade malim i relativno jeftinim dronovima lansiranima s trgovačkih brodova u Sredozemlju. Meta više ne bi bile samo države na istočnom krilu NATO-a, nego Francuska, Italija ili čak Španjolska. Takav scenarij, pozivajući se na podatke američkih obavještajnih službi i izvore bliske litavskom Ministarstvu obrane, objavio je španjolski El Mundo. Prema tim navodima, američke službe prikupile su podatke o mogućim planovima Moskve za novu eskalaciju te ih podijelile s nekoliko europskih vlada. Informacije nisu javno potvrđene ni od CIA-e ni od vlada država koje se navode kao moguće mete. Scenarij je, međutim, dovoljno konkretan da izaziva nervozu: Rusija bi male bespilotne letjelice mogla sakriti u kontejnerima na civilnim brodovima, približiti se nekoliko stotina kilometara europskoj obali i potom ih katapultirati prema zračnim lukama, lukama, energetskim postrojenjima ili drugoj osjetljivoj infrastrukturi.

NAJGORI SCENARIJ Litva već ima planove za evakuaciju: 'Ako nas Rusi napadnu, borit ćemo se!'

Vjeruje se da je u pitanju Gerbera, pojednostavljena ruska verzija iranskog drona-kamikaze Shahed-136, koji je u redovima ruske vojske puno poznatiji kao Geran-2. Dug je oko dva metra, raspon krila mu je približno 2,5 metara, maksimalna masa oko 18 kilograma, a brzina do približno 160 kilometara na sat. Deklarirani domet iznosi do 600 kilometara. Upravo je u tome njegova vrijednost. Gerbera je mala, jednostavna i jeftina. Trup joj se izrađuje od materijala poput pjene i šperploče, a izvorno je zamišljena ponajprije kao mamac. Rusi takve dronove šalju zajedno s drugim bespilotnim letjelicama kako bi zatrpali radare lažnim ciljevima i natjerali protuzračnu obranu da troši skupe projektile na metu koja sama po sebi vrijedi višestruko manje. No Gerbera više nije samo mamac. Tijekom rata u Ukrajini pojavile su se izvedbe s izviđačkom opremom, kamerama i eksplozivnim punjenjem. Američka vojna baza podataka ODIN navodi da dron može nositi teret do približno 10 kilograma, dok je ukrajinska vojna obavještajna služba kod pojedinih inačica navodila mogućnost bojeve glave do 15 kilograma.

Prema izvorima koje prenosi El Mundo, u mogućem napadu na zapadnu ili južnu Europu Gerbera vjerojatno ne bi mogla uništiti velike armirano-betonske strukture, ali je apsolutno više nego dovoljna za izazivanje velikih požara u lučkim skladištima, trajno oštećivanje izložene osjetljive opreme u energetskim postrojenjima ili pak privremeno zatvaranje najprometnijih međunarodnih zračnih luka i trajektnih luka. Let od pozicije lansiranja na otvorenom moru pa sve do zadanog cilja na samoj obali trajao bi između sat i petnaest minuta do najviše dva sata, što vojsci ostavlja iznimno malo vremena za pravovremenu reakciju ako letjelica nekim čudom nije ranije precizno detektirana na radarima.

Odabir Španjolske, Francuske i Italije kao primarnih ciljeva za ove prikrivene vojne operacije nikako nije slučajan splet okolnosti. Prema iznimno detaljnim geostrateškim analizama, sve tri spomenute države trenutačno se suočavaju s vrlo osjetljivim unutarnjopolitičkim razdobljem jer ih očekuju važne izborne kampanje i presudni nacionalni izbori predviđeni za 2027. godinu. U tim europskim zemljama djeluju poprilično snažne radikalne političke opcije koje bi nesumnjivo mogle iskoristiti veliki strah građana, rastuću ekonomsku nesigurnost i sve primjetniji umor javnosti od dugotrajnog rata u Ukrajini za značajno jačanje svojih vlastitih pozicija na vlasti. Napad na ključnu infrastrukturu, čak i s vrlo ograničenom materijalnom štetom, poslužio bi kao nevjerojatno snažan psihološki alat za masovno sijanje panike i sumnje u stvarnu sposobnost vlada da učinkovito zaštite svoje građane od vanjskih neprijatelja. Pravi cilj takvih udara jest testirati krajnje granice zapadne europske tolerancije i precizno procijeniti brzinu, jedinstvo te odlučnost cjelokupnog odgovora Europske unije.

Rusija je i ranije provodila vrlo slične testove izdržljivosti kroz razne sitne sabotaže diljem istočne Europe, a opasni incidenti poput iznenadnog ulaska bespilotnih letjelica u poljski zračni prostor ili nedavnog sumnjivog incidenta na aerodromu u njemačkom Leipzigu jasni su pokazatelji te prokušane strategije straha. Prema Reutersu, upravo su te jeftine platforme 2025. završile na teritoriju članice NATO-a - Poljske.

PLAĆAJU IH RUSI?! TRAG VODI U BEOGRAD Srbi su saboteri iz Leipziga. Bacaju svinjske glave u džamije

Francuski predsjednik Emmanuel Macron izuzetno je ozbiljno shvatio ova novopristigla saveznička upozorenja. Nakon hitnog primitka detaljnih obavještajnih podataka, sazvao je Vijeće obrane te je bez oklijevanja u Elizejsku palaču na razgovor pozvao čelnike apsolutno svih relevantnih političkih stranaka kako bi ih potpuno otvoreno upoznao s cjelokupnom zabrinjavajućom sigurnosnom situacijom u državi. Ovo nesumnjivo ukazuje na to da su dostavljena obavještajna izvješća iznimno detaljna i da sadrže vrlo konkretne dokaze o stvarnim pripremama za teroristički napad.

CIA je već upozoravala Moskvu

Novi navodi dolaze samo mjesec dana nakon neuobičajenog i nenajavljenog puta direktora CIA-e Johna Ratcliffea u Moskvu. Ratcliffe je 25. kolovoza stigao u rusku prijestolnicu američkim vojnim transportnim zrakoplovom i sastao se s predstavnicima ruskih obavještajnih službi. Kremlj je potvrdio sastanke, ali ne i njihov sadržaj. Vladimir Putin nije se sastao s Ratcliffeom, nobio je izviješten o rezultatima razgovora. Naknadno su CBS News i drugi američki mediji, pozivajući se na izvore upoznate sa sastancima, objavili da je direktor CIA-e ruskoj strani prenio upozorenje da ne napada države NATO-a. Američke službe već tada su razmatrale mogućnost da bi Moskva mogla pokušati testirati odlučnost Saveza nekom ograničenom provokacijom. Sada El Mundo tvrdi da europske diplomacije raspolažu još konkretnijim informacijama o mogućem scenariju napada na zemlje Mediterana.

TAJNA MISIJA Zašto je šef CIA-e tajno posjetio Moskvu? Izgleda da se sprema nešto veliko

Rusija u međuvremenu ponovno pojačava zračni rat protiv Ukrajine. U noći na 24. rujna izveli su novi veliki napad koristeći balističke projektile, protubrodske rakete i stotine dronova. Prema ukrajinskim podacima, lansirane su ukupno 282 bespilotne letjelice, među njima Shahedi, Gerbere i druge vrste dronova. Glavne mete bile su regije Kijeva i Odese. Ukrajinska protuzračna obrana objavila je da je oborila ili elektronički omela 227 ciljeva. Poginule su najmanje dvije osobe, a više ih je ranjeno. Krhotine su padale na nekoliko gradskih četvrti, oštećena je i zgrada rodilišta, a automobili u blizini medicinske ustanove zahvaćeni su vatrom.

Sve se događalo dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski bio u New Yorku na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda. Zelenski je ruskog predsjednika Vladimira Putina otvoreno nazvao takozvanim nultim pacijentom od kojeg se ubrzano širi opasna zaraza rata, a koja sa sobom donosi golemu bol, potpuno uništenje gradova i globalnu političku nestabilnost. Njegov vrlo nadahnut govor bio je izravan apel svim onim zemljama koje još uvijek snažno oklijevaju u pružanju pune vojne podrške službenom Kijevu. Posebno je naglasio da baš svako popuštanje brutalnom agresoru samo dodatno povećava opasnost za cijeli ostatak slobodnog svijeta, izravno se referirajući upravo na sve češće hibridne sigurnosne prijetnje te razne sabotaže koje ruska strana redovito provodi ili pak potajno planira provesti na suverenom teritoriju europskih zemalja saveznica.

- Zato nulti pacijent mora biti zaustavljen. Mora mu se uskratiti prostor za djelovanje i prostor za daljnje širenje ovog zla - rekao je ukrajinski predsjednik.

Njegova temeljna politička poruka bila je posve jasna svima prisutnima: braniti Ukrajinu i njene građane doslovno znači braniti cijelu Europu. Ako ruska vojska slučajno uspije u svojim osvajačkim namjerama i naposljetku slomi nevjerojatno uporan ukrajinski vojni otpor, snažno ohrabrena takvim velikim uspjehom sigurno će nastaviti s agresivnim vojnim djelovanjem protiv brojnih drugih demokratskih država u okruženju.