Rusi za šeficu Agrokora guraju Karamarkovu prijateljicu
Oni koji su dovoljno entuzijastični da misle kako mogu promijeniti svijet, to zaista i naprave... Ovaj upečatljivi credo dominira stranicama Zaklade Nova pokoljenja, koju vodi Oksana Dvinskykh. Dodamo li tome da za ostvarenje ambicioznog cilja na raspolaganju imaju i dovoljno novca, zaista će promijeniti svijet. A i hrvatsku gospodarsku i političku sliku. Radi se, naravno, o ruskom ulazu u Hrvatsku. On se, neočekivano, odvija na velika vrata, kroz koncern Agrokor, koji je činio i još čini kralježnicu našega gospodarstva.
Još prije godinu dana činilo se da je politika zatvorila vrata Rusima. Umjesto da oni sami s Ivicom Todorićem kroje sudbinu posrnulog regionalnog diva, donesen je "lex Agrokor", kojim je država putem izvanrednog Vladina povjerenika preuzela upravljanje nad prezaduženim Todorićevim carstvom. Kredit "spasa" dali su američki i zapadni fondovi, a ruske banke Sberbank i VTB, koje su ulupale čak 1,4 milijarde eura kredita, odlučile su tužiti odgovorne i boriti se po Europi na sudovima.
"Situacija se u zadnje vrijeme dramatično promijenila", rekao je Maksim Poletajev, drugi čovjek Sberbanka, nakon posjeta Vladi. I jest. Dvije ruske banke će nakon nagodbe, koja se uskoro očekuje, imati oko 45 posto Agrokora i definitivno glavnu riječ. Dovoljno će biti da na početku otkupe šest posto od dobavljača ili domaćih banaka pa da steknu potpunu kontrolu nad koncernom koji ima presudan utjecaj na poljoprivredu, prehrambenu proizvodnju i trgovinu u Hrvatskoj.
Ivica Todorić je crpio i dio svoje moći iz toga da je uvijek mogao reći da o njemu ovisi 60.000 radnih mjesta u Hrvatskoj i regiji, te da bi svako nanošenje štete njemu štetilo i Hrvatskoj. I u tome je uspijevao. A tko će biti glavna ruska operativka u Hrvatskoj kojoj će biti povjereno vođenje tako kompleksnog posla? Kako saznajemo, upravo Oksana Dvinskykh, koja bi trebala preuzeti ili mjesto u novoj upravi Agrokora, koja će se formirati sljedeće godine, ili čak, manje vjerojatno, mjesto predsjednice uprave.
Nju iz ne tako davne prošlosti pamtimo kao crvenokosu poduzetnicu dobro povezanu s obitelji Karamarko, Tomislavom i njegovom suprugom Anom. Ona je godinama bila i jedna od financijaša HDZ-a, dobra je prijateljica i s obitelji Karamarko.
Nemalo je iznenađenje i HDZ-ovoj vladi i javnosti bilo kad je objavljena fotografija posjeta delegacije Sberbanka hrvatskom vrhu. U Vladi su u posjet Plenkoviću došli drugi čovjek Sberbanka Maksim Poletajev i Sergej Volk, koji u Hrvatskoj vodi sve poslove oko nagodbe. Međutim, u Uredu predsjednice na fotografiji je osvanula i Oksana Dvinskykh, a za 24sata je potvrđeno da je ona tamo bila kao prva savjetnica Poletajeva.
Na toj funkciji je već dvije godine. Promijenila je imidž, obojila kosu, ali ipak je ostala prepoznatljiva. Zašto je ova osoba od povjerenja Maksima Poletajeva bila samo kod predsjednice, ali ne i u Vladi, može se samo nagađati. Jedna teorija kaže da su baš Andrej Plenković i njegov tada bliski suradnik Davor Ivo Stier rušili Karamarka upravo i zbog sumnjivih veza i financiranja ruskim kapitalom. No kako je sve počelo?
U Hrvatskoj je šira javnost za Dvinski prvi put čula kad je kroz tvrtku Migrit, koju vodi, preko Hrvatske pokušala ući u gradnju finske nuklearke sa 158 milijuna eura. Bila je to neobična priča, koja je pobudila sumnju. Kako mala, tek osnovana tvrtka s minimalnim temeljnim kapitalom može podnijeti toliku i takvu investiciju? Finska ih je na kraju odbila, sumnjajući da ruski div Rosatom stoji iza njih, a prema regulama EU, Rusi nisu mogli imati više od 40 posto udjela u takvim strateškim projektima.
Finci su posebno osjetljivi na Ruse zbog povijesnih sukoba, a hrvatsku tvrtku koju je vodila Dvinskykh vidjeli su samo kao paravan za ruski novac. Na kraju se Rostom ipak morao prilagoditi finskim pravilima. A već tad su finski mediji otkrili da je u Finsku putovala na pregovore u društvu s tadašnjim šefom oporbe i predsjednikom HDZ-a Tomislavom Karamarkom i njegovom suprugom Anom. Karamarko je tvrdio da su se slučajno sreli, a da je išao drugim poslom. U jeku natječaja Oksana Dvinskykh je opovrgavala da je iza njih ruski kapital.
"To su smiješne priče koje nemaju veze s istinom. Ponosna sam što sam Hrvatica i želim pomoći svom narodu. Ovim projektom bi Hrvatska podigla svoj energetski rejting. Uključit ćemo više hrvatskih kompanija", tvrdila je pozivajući se na to da su ih pozvali finski partneri.
Dvinskykh ima ukrajinske korijene, ali je Ruskinja. Udana je u Hrvatsku i tu živi već 18 godina. Vodi nekoliko tvrtki i spomenutu zakladu Nova pokoljenja. I tu opet dolazimo do veze s HDZ-om u vrijeme Karamarka. Ona je u to vrijeme bila i na saborima HDZ-a, Zaklada je pomogla kampanju HDZ-a sa 100.000 kuna, ali tek naknadno se otkrilo da su donirali još 2,6 milijuna kuna, ali ne direktno nego preko HDZ-ove Zaklade državnog zavjeta. I tu je ispao veliki skandal. Davor Ivo Stier odbio je potpisati izvješća jer su ugovori o donacijama bili proglašeni tajnom, a Karamarko je odbio skinuti klauzulu tajnosti.
"Sve je bilo zakonito, ali smatrao sam, i to iz političkih razloga, da nam ne treba suradnja s takvom zakladom. No već kad je ona uspostavljena, a mi smo u zakladnoj upravi tek naknadno izviješteni, tražio sam da se sporazum izmijeni te ukine odredba o poslovnoj tajni", odgovorio je tad pisanim putem Stier Nacionalu, koji je istraživao donaciju.
Zanimljiv je i drugi dio odgovora, koji možda i opravdava zašto žena koja će imati ključnu ulogu u Agrokoru nije bila kod premijera.
"Uvjeren sam da s Andrejem Plenkovićem počinje nova faza potpune transparentnosti, i to ne samo u HDZ-u. Varaju se oni koji misle da je ovo pitanje vezano samo za unutarstranačke prilike jedne stranke. Naš je cilj slomiti klijentelizam koji kontaminira veliki dio političke i društvene scene te uspostaviti novu razvojnu paradigmu za Hrvatsku", prije dvije godine je u kontekstu sumnjivih donacija pisao Stier.
Danas su se Plenković i Stier razišli. Plenković ga je smijenio, a Rusi su se na velika vrata vratili u igru u Hrvatskoj zahvaljujući kreditima koje su dali Todoriću. Plenkovićeva se vlada na početku opirala sporazumu Todorića i Sberbanka, ali na kraju je popustila. No sugovornici koji brane Plenkovića kažu da se ne radi ni o kakvom popuštanju, nego o čistoj taktici.
"Da prije više od godinu dana nije donesen ‘lex Agrokor’, Rusi bi preuzeli potpunu kontrolu nad Agrokorom. Dok bi se dočekali krajevi stečaja, propadala bi mala obiteljska gospodarstva, a i veći dobavljači bi pretrpjeli udar. Sad oni ulaze u skladu s iznosima koji su posudili, ali nemaju potpuno kontrolu, a gospodarstvo je dobilo predah i tvrtke su spašene", rezonira naš sugovornik iz HDZ-a.
Nakon što je otkrivena priča s čudnim donacijama preko zaklade Nova pokoljenja te pozajmice stranci PPD-a, moćnog hrvatskog trgovca plinom koji je naslonjen na ruski Gazprom, a Karamarko otišao zbog sukoba interesa oko Ine, Dvinskykh je nestala iz javnosti. Posljednje priopćenje koje je poslala bilo je preko odvjetničkog ureda. Ono danas izgleda neuvjerljivo nakon što je postala prva savjetnica Poletajeva iz Sberbanka i s njim posjećuje predsjednicu Republike.
"Naša stranka nije ruska poduzetnica nego državljanka Republike Hrvatske, zbog čega je razvidno da ste je kao rusku poduzetnicu okarakterizirali isključivo radi stvaranja konteksta povezanosti s ruskim kapitalom, s kojim su, zahvaljujući medijskim objavama u posljednje vrijeme, povezane isključivo negativne konotacije te ga se u javnosti percipira kao sumnjivi ili nezakonit. Također, odbacujemo navode da bi djelovanje zaklade Nova pokoljenja i na koji način bilo povezano s poslovanjem trgovačkih društava Migrit energija, Migrit solarna energija, Titan građenje i Titan nekretnine, kao i to da bi iza navedenih trgovačkih društava stajao ruski kapital. Naime, sva su navedena trgovačka društva registrirana u Republici Hrvatskoj na čijem teritoriju posluju u skladu sa svim pozitivnim propisima te ne postoji osnova temeljem koje bi iste bilo moguće dovesti u vezu s ruskim kapitalom", stoji u reagiranju tportalu, a slično priopćenje je poslano i ostalim redakcijama koje su pisale o slučaju.
Preko Migrita je napravljena elektrana pored Orahovice prije sedam godina, a preko Titan nekretnina preuzet je stambeni kompleks u Zagrebu koji je napravio Kamgrad. Sad su na Zagrebačkoj cesti 192, unutar te stambene zgrade, sjedišta svih tvrtki, ali i zaklade Nova pokoljenja.
Inače, tvrtke koje vodi ili je vodila Dvinskykh završile su u gubicima. Titan energija, prema posljednjim objavljenim podacima, natukla je više od 50 milijuna kuna gubitaka u pet godina. Migrit energija oko četiri milijuna kuna u istom razdoblju, Titan nekretnine više od 20 milijuna, a Titan građenje 11 milijuna kuna gubitaka. Titan Marine imaju kumulativni gubitak od 300.000 kuna. Zanimljivo je da je i zaklada u vrijeme financiranja HDZ-a 2015. godine imala prihod od gotovo sedam milijuna kuna i skoro sve je potrošeno na donacije.
Već sljedeće godine su pali na 380.000 kuna prihoda, od kojih su većinu donirali. Ti poslovni rezultati ne čine se kao referencija za nekog tko bi trebao imati ključnu ulogu u Agrokoru i koji savjetuje Sberbank, ali očito se radi o nešto drukčijoj strategiji investicija. Naš sugovornik koji je poznaje kaže da je njen utjecaj u Sberbanku velik.
"Ona je nevjerojatno sposobna žena i u jako je dobrim odnosima s Poletajevim, ali i predsjednikom uprave Hermanom Grefom. Osim što je specijalna savjetnica Poletajeva, neformalno je kao savjetnica imala utjecaje i na nadzorne odbore Sberbanka u ostalim državama, od Austrije, preko Slovenije, do BiH", kaže nam taj sugovornik.
Nastavak na sljedećoj stranici...
Drugi sugovornik upućen u geopolitiku i energetiku, pak, nema dobro mišljenje o njoj jer je uvjeren da je tek isturena osoba ruskih interesa, a da je preko veze s Karamarkom pokušala osigurati njihov utjecaj u Hrvatskoj.
"Kad sam vidio da se njeno ime opet spominje u kontekstu razgovora sa samim državnim vrhom Republike Hrvatske o tako velikim tvrtkama i poslovima, duša mi se smrznula. I to zato što je ta žena bila ona ista koja je s Tomislavom Karamarkom i njegovom suprugom istog dana, istim avionskim letom putovala u Finsku, očito nimalo slučajno u isto vrijeme kad je u Finskoj ruski Rosatom pokušavao progurati svoju nuklearnu elektranu na mala vrata. Da je to tada uspjelo, bio bi to skandal kontinentalnog razmjera. A sad je evo opet", kaže nam taj sugovornik.
I među dobavljačima Agrokora ima onih koji nam tvrde da je Dvinskykh bila ključna osoba Sberbanka i za lobiranje i puštanje izuzetno negativnih teza u javnosti o samoj nagodbi dok joj se nije ponovno priključio Sberbank. On vjeruje da nije slučajno što je dio napada na američke fondove u hrvatskoj javnosti prestao kad se Sberbank vratio za stol.
U svakom slučaju, Oksana Dvinskykh je osoba iz sjene koja ne voli previše javno istupati iako je po svemu viđenom izuzetno moćna. Nema sumnje da će njenim povratkom, kroz Agrokor, ponovno jačati i politički utjecaj Karamarka, kojeg u sadašnjem, Plenkovićevu HDZ-u, žele ne samo ograničiti nego i potpuno prebrisati. Agrokor zbog svoje veličine ima i utjecaj na ostatak gospodarstva, politiku, ali i na medije zbog milijuna koje daje za oglase.
Oksani Dvinskykh smo poslali i upit za komentar o planovima za Agrokor, ali nismo dobili odgovore. Pred samo zaključenje broja dobili smo odgovor preko tvrtke Migrit energija da za buduću suradnju pitanja šaljemo glasnogovornici Sberbanka u Hrvatskoj. Njen šef Maksim Poletajev je u intervjuu Večernjem listu poslao i nekoliko važnih poruka. Obećao je ulaganje u Slavoniju, bolju suradnju s dobavljačima, ostanak u Hrvatskoj i jačanje kompanije. U roku tri-četiri godine ipak će prodavati Agrokor, i to kao cjelinu.
"Mi nemamo nikakve političke ciljeve nego isključivo poslovne interese", rekao je Poletajev. No Poletajev tako govori zato što tako mora govoriti. Jasno je da će dvije ruske banke, obje državne, promovirati ruske strateške ciljeve - samo je pitanje kakvi su oni. Hrvatska strepi od prodora "ruskog medvjeda", ali možda se taj strah ne pokaže opravdan.
"Rusi će nastojati u Agrokoru voditi politiku koja će se Hrvatskoj svidjeti", kaže naš sugovornik, dobro upućen u poslovanje Sberbanka i VTB-a.
Rusi će se sigurno pokušati ovdje poslovno konsolidirati. To im je od početka nakana, ali ne treba očekivati nikakve ucjenjivačke pristupe ili neku brutalnu politiku. Konačno, oni su Todoriću već na početku priče nudili onih 300 milijuna koji su bili neophodni za konsolidaciju poslovanja u krizom razdoblju, ali tu opciju hrvatska strana tad, pod utjecajem Vlade, očito nije htjela. Da je Konzum otišao u predstečajnu nagodbu, oni bi to nivelirali i sve bi dalje išlo po ‘pe-esu’. Todorić bi dobio ono što su mu Rusi ponudili, lovu, manjinski udio, automobil, ured, vozača, i ne bi došlo ni do kakvoga kraha ili kaskadnog sloma gospodarstva, kako su plašili ljude...
"Imate", nastavlja naš sugovornik, "jedan mail borgovaca u kojemu Martina obavještava sve ostale da je jutros bila s Rusima i da im nije rekla sve što zna, no tamo piše jedan dio na koji nitko nije obratio pažnju. Na tom je sastanku bio i Poletajev, bio je predstavnik uprave VTB-a, mislim da je bila i Oksana, i Rusi su onda rekli Martini da su spremni dati 300 milijuna!"
"No to se ignoriralo. Oni su dali 100 milijuna i dali bi potrebnu lovu da zaustave lanac stečajeva, kaskadni efekt. No tad nisu bili politički prihvatljivi."
"A sad ću vam", kaže naš sugovornik, "reći još dvije stvari koje mogu djelovati šokantno. Privremena uprava Agrokora uzela je roll up kredit od 300 milijuna eura, a od tog novca još 200 milijuna je i danas na računu. S druge strane, bankarski stručnjaci tvrde mi da će roll up, kad se podvuče crta, koštati 60 posto!" Jedan naš sugovornik iz HDZ-a uvjeren je da će ulazak Rusa u Agrokor biti plaćen odgovarajućim političkim ustupcima. Ne želi, ipak, potvrditi da je imenovanje Darka Horvata jedan takav ustupak.
"Nemam dokaza kojima bih to potkrijepio. Mislim, ipak, da će Rusi nakon svega imati priličan utjecaj na našu unutarnju dinamiku, jer kad govorimo o nekim, pa i financijskim institucijama, ne treba izgubiti iz vida da su to državne institucije", kaže on.
Pritom misli na Sberbank i VTB. Doista, zašto bi Rusi ulazili u financiranje koncerna koji su sve zapadne banke otpisale ako ne zbog geopolitičkih razloga? Ako je Todorić preko Agrokora bio zaštićen kao lički medvjed od svake vrste odstrela, neće li takvima postati i novi vlasnici, to prije ako će doista financirati obnovu poljoprivrede u Slavoniji i Baranji?
Rusko gospodarenje srpskom naftnom industrijom pokazalo se vrlo racionalnim - preuzevši tog megagubitaša, Rusi su isprva otpustili nekoliko tisuća suvišnih radnika. ali su nakon restrukturiranja od NIS-a napravili najprofitabilniju tvrtku. Profit je, doduše, ruski - ali tko je kriv regionalnim poduzećima što su ih lokalne politike uništile i time predale na upravljanje u sposobnije ruke?
"Ja ne kažem", nastavlja naš sugovornik, "da se oni neće baviti ni tržištem i nekim ekonomskim logikama, ali mi ne možemo zanemariti ni političku logiku. Sigurno da će sad biti pokušaja utjecanja na same političke strukture i procese ovdje, ali kad i kako, to je teško procjenjivati. Uostalom, već je u pozadini danas vladajuće koalicije plinarski biznis, koji je spojio ključne ljude HDZ-a i HNS-a, a spajao ih je kako u vrijeme Karamarka tako i danas."
To je istina. Najvažnije razdjelnice hrvatske politike danas su energetske, dijelom i financijske, a ne ideološke. Gazprom, PPD, Ina, MOL, plutajući ili kopneni LNG terminal - to su termini koji stoje u pozadini svih vidljivih politika, to su razdjelnice frakcija, stranaka, koterija. Oni imaju novac, oni odlučuju. Lani je Prvo plinarsko društvo imalo milijardu eura prometa u Hrvatskoj. Tko god ima toliki novac, važan je politički faktor, a koliko su Gazprom ili Rosneft jaki i utjecajni, dovoljno govori činjenica da bivši njemački kancelar Schroeder danas radi u Gazpromu.
Angela Merkel, pak, u zadnje se vrijeme tri puta susrela s Putinom. Plin vrti gdje burgija neće, kaže se odnedavno... No na dan kad je Masksim Poletajev dao obećavajući intervju Večernjaku, odmah se oglasio američki ambasador Robert Kohorst. Ambasador tvrdi da, "iako se čini da će se nagodba postići, nijedna pojedina grupacija ne bi smjela imati više od 10 posto glasačkih prava u Agrokoru".
Rusi će - podsjetimo - imati od 40 do 45 posto, ne budu li kupovali nove udjele. Što je Kohorst imao na umu, nije poznato. Hoće li neka američka tvrtka, banka ili investicijski fond, platiti udjele i preuzeti Agrokor? Kojim instrumentima to misle postići? Mogu li - ako imaju instrumenata za to - riskirati propast nagodbe?
Kohorst tvrdi "da bi se Vlada trebala usredotočiti upravo na preveniranje i smanjivanje rizika oko koncentracije vlasništva i glasačkih prava, a to se može učiniti i putem ograničavanja glasačkih prava vlasnika udjela, složeno strukturiranim upravnim odborima ili drugim procedurama koje omogućavaju da kompanija uspije, a ne da postane predmet određenog riskantnog ponašanja".
"Kad imate velike konglomerate koji kontroliraju velike dijelove gospodarstva, bez obzira bili u državnom ili privatnom vlasništvu, oni mogu spriječiti dinamičan rast koji je Hrvatskoj potreban", rekao je Kohorst. Na pitanje novinara "misli li tu na rastući utjecaj kapitala kompanija iz istočne i jugoistočne Europe u Hrvatskoj" Kohorst je - prenosi portal direktno.hr - kazao da ruski Sberbank ima "značajan utjecaj" te da će očito biti "jedan od najvećih dioničara u Agrokoru", no "iako ne raspolaže brojkama, ne bi se iznenadio da ulagači iz SAD-a ipak prednjače na ovom području".
Ambasador jedne tako ozbiljne države trebao bi davati ozbiljnije izjave - što znači da se on "ne bi iznenadio"? Pa valjda su mu stručne službe pripremile, prije davanja izjave, podatke o američkim interesima u Agrokoru. No u zadnjih puno godina mi s Amerikancima imamo uvijek istu priču: oni kažu, narede: "Stop baćuškama, njet", ali ne daju nikakvu alternativu, novac, ponudu. Oni kažu: "Ne Rosneft", ali ne kažu: "Ulazi Shell".
Oni ne kažu: "Mi ćemo kupiti Agrokor" nego vele: "Ne bi bilo dobro da itko ima više od deset posto". To je jako zgodna sugestija. Kad bi američki ambasador naredio da sila gravitacije u Hrvatskoj ne bude tako snažna kao na ostatku planeta nego da bude kao na Mjesecu, ljudi bi lebdjeli - ali kako savladati gravitaciju? Čime? Non paperom iz američke ambasade? Dok ne nađu odgovore na ta pitanja, Amerikanci će, možda i namjerno, kao dio Trumpove politike, trpjeti da im Rusi u regiji uzimaju komad po komad utjecaja.