Ovdje nitko nije čuo za ruske prehrambene brendove. Rusi nemaju Nestle niti Nutellu, nemaju mortadelu, eventualno znamo za njihov kavijar, votku i losos. No svi znaju za Gazprom, Rosneft i druge naftne i plinske kompanije koje čine kralježnicu ekonomske moći Putinove Rusije... Rusija već tri godine ponavlja: nas zanima Ina, nas zanima HEP. Rusi nikad nisu tvrdili da ih zanima Agrokor, bila je to samo poluga preko koje su htjeli natjerati Hrvatsku na kooperativnost - i to, čini se, još žele.
Ponuda čelnika Rosnefta Igora Sečina - čovjeka koji izgleda kao arhetipski ruski negativac iz filmova o Jamesu Bondu, a desna je ruka šefu ruske države - opak je izazov Andreju Plenkoviću. Herman Graf, šef Sberbanka, nazočio je razgovorima Kolinde Grabar Kitarović i Vladimira Putina, a dok je Moskvi trajao rusko-hrvatski gospodarski forum, Igor Sečin sudjelovao je na desetom Euroazijskom forumu u Veroni.
Baš iz Verone ponudio je da će kupiti Inu, modernizirati rafineriju u Sisku, nastaviti rad rafinerije u Rijeci... Tako primamljivu ponudu dosad nitko nije dao, osobito ne tako otvoreno. Plenković se smješka i kaže: ima još zainteresiranih kupaca, ali ne kaže kojih ni s kakvom platformom. Prihvaćanje mefistovske Selčinove ponude bilo bi suprotno svim aksiomima Plenkovićeve politike. Proda li dušu "vragu", on će prvom prilikom doći na naplatu. Uđu li Rusi u Inu, njihov će politički utjecaj u Hrvatskoj i regiji narasti do plafona.
Nedostaje im samo plinska trasa za Južni tok, ali netko tko u ovako korumpiranoj zemlji raspolaže milijardama dolara iz naftnog biznisa (Rosneft je najveća naftna tvrtka na svijetu) bez problema može pitati "pošto je Vlada RH". Jednu su, uostalom, već avansno kupili. No upitno je je li Rosneftova ponuda samo mamac: "Nije jasno zašto bi Rusi zadržavali obje rafinerije kad se to protivi ekonomskoj logici", kaže naš sugovornik upućen u naftni biznis.
"Oni mogu obećati održavanje obje rafinerije, ali hrvatske potrebe može pokrivati već jedna, ako čak nije dovoljna MOL-ova rafinerija u Mađarskoj. Pitanje je, dakle, je li to samo mamac. S druge strane, Amerika će učiniti sve da Rusima zapriječi ulaz u Hrvatsku. Oni već drže Srbiju, imaju velik utjecaj u Makedoniji i BiH, snažno su prisutni u Sloveniji, kao i Crnoj Gori, i sigurno je da će im se ovdje postaviti prepreke prilikom pokušaja ulaska u sve strateške grane..."
Rusija drži Europu u ovisnosti preko plina. Sjevernim tokom taj plin dolazi u sjeverozapadnu Europu. Južni tok je blokiran. Uspije li Rusija otvoriti pravac dobave na jugu, postići će višestruki uspjeh. Zaobići će neprijateljski raspoloženu Ukrajinu, koja bez ruskog novca za plinovod klizi u tešku krizu; pokorit će ostatak Europe i izbaciti Amerikance iz dobave plina preko LNG terminala. Hrvatska je u tom smislu vrlo važna. Zato Rusima cijena nije presudna: dobitak bi bio sudbonosan.
Rusija zato, čuje se iz diplomatskih krugova, može omekšati sa Sberbankom (Agrokor joj, kako rekosmo, nije presudan, a bez milijarde eura Rusi mogu preživjeti), no dobitak u energetici, Ina, plus možda HEP, bio bi Rusima pravi bingo! Bingo nije prejaka riječ, jer bi, kontrolirajući Hrvatsku, Rusi zapravo došli korak bliže osiguranju strateške dominacije nad starim kontinentom. Za njih je Agrokor u cijeloj toj priči više "pripetavanje", više sredstvo nego cilj.
Da je Sberbanka ušla u vlasništvo Agrokora - a Todoriću je ponuđeno 49 posto vlasništva i zadržavanje ureda, vozača i Mercedesa pod uvjetom da Rusima preda 51 posto tvrtke, Rusi ne bi Agrokor koristili kao lanac za plasman svojih poljoprivrednih proizvoda, nego kao polugu za politički pritisak na Vladu.Akoliko vlada ne bi bila kooperativna, položaj hrvatskih dobavljača postajao bi slabiji.
S druge strane, da su aktivirane zadužnice koje bi dovele do propasti tvrtke, pa da je Agrokor otišao u stečaj, Rusi bi se na ovaj način naplatili u najvećem dijelu, dok bi na veliki otpis potraživanja bili prinuđeni hrvatski dobavljači. Lex Agrokor obrnuo je stvari, dobavljači su dobili prednost, dakako, uz nezanemarive rizike... "Sečin je član Putinova gremija", objašnjava nam sugovornik blizak Vladi.
"Tu je i druga 'koincidencija', da je potpredsjednik Rosnefta Hrvat. I sad što se događa? 'Iznenadni', put Kolinde u Rusiju, nakon kojega Sečin odlučuje dati intervju hrvatskim medijima, i u njemu svečano nudi med i mlijeko..." "Što god je on rekao, zvuči logično", nastavlja on.
"Rosneft u blizini nema rafinerije i oni bi zasigurno obnavljali, vjerovatno i širili kapacitet Ininih rafinerija. Sigurno bi razvijali Inu kao vertikalno ustrojenu kompanju, dakle sve ono što je Mol propustio i što Mol ne radi..." Sad se tu postavlja pitanje da mi pripadamo EU, da smo bliski saveznici sa Amerima, i da sigurno i njima ne odgovara da Putinova firma - odnosno jedan od Putinovi ljudi - uđu u tu priču.
"Jer, onda se postavlja pitanje i LNG-a i svega ostalog tako da ovo sad nije Plenkijev problem, nego američki problem. Oni su nama do sad uvijek govorili - nemojte s Rusima, nemojte s Kinezima, napravite LNG, ali nitko ništa ne nudi. Tako da su ovi Rusi to vrlo mudro skužili. Oni su odigrali svoje, javno su priopćili svoju ponudu, i sad je potez ne samo na hrvatskoj vladi nego i na našim saveznicima. Gdje je Texaco, gdje je Enron, gdje je Shell?
Zar oni ne vide što se tu događa s arbitražama i kako su Mađari dobili tu arbitražu? Dakle, ovakvo stanje je neodrživo: Ina će, ako se ovo stanje nastavi, propasti i onda ni ovih 44 posto neće vrijediti kao sad, dvije milijarde eura, nego dvjesta milijuna, i što ćemo onda...? Mađari, valja i to reći, samo koriste ono što im je dao, najprije Račan a onda i Sanader. Oni su Inu integrirali u svoju bilancu, preuzeli su Bosnu i Sloveniju, preuzimaju polako i Hrvatsku i to tako ide... dokle?"
Što se tiče Agrokora, naš sugovornik tvrdi da bi hrvatski dobavljači propali da je Sberbanka uzela tvrtku - oni bi pokrenuli predstečajne nagodbe u kojima bi se maksimalno naplatili ili bi uzeli tvrtku za milijardu i nekoliko stotina milijuna eura plasiranog kapitala.
"Todorić je ljuto prevario Ruse. Ovdašnja revizorska kuća, koja je dugo radila za Todorića, uzela je principala u inozemstvu, pa su Todoriću namještali bilance. Tu će sigurno doći do velikih tužbi. Rusi rade na riječ: Todorić je prevario Grefa. On sada lije krokodilske suze, tvrdi da je privremena uprava prevarila Sberbanku, a zaboravlja da ih je upravo on doveo u taj položaj. On će, zbog prijevare s revizorima, kad tad odgovarati pred američkim pravosuđem. Pisao je neistinite prospekte investitorima."
Kako god bilo, Lex Agrokor iščupao je Agrokor iz ruku Sberbanke. Ovdje se trenutno vodi teška geopolitilčka, ekonomska, politička i pravna utakmica koja će još dugo trajati. Hrvatska opet sprema lupiti po prstima ruski kapital i to na veoma bolan način. Ruski plan da kompenzira probleme svoje državne banke Sberbank u Agrokoru ponudom za Inu prema upućenim sugovornicima iz HDZ-a je vjerojatno osuđen na propast.
U prozapadnoj Vladi Andreja Plenkovića ruski utjecaj se pošto poto želi ograničiti i zatvoriti mu vrata, pa makar ponude za Inu bile i daleko bolje od partnerstva s mađarskim MOL-om. Uz to, velika je mogućnost da će s Agrokorom Hrvatska dodatno razljutiti Ruse ako se pokažu točne informacije da vladin povjerenik za Agrokor Ante Ramljak planira izbaciti ruski Sberbank iz nagodbe o koncernu, iako je ta banka posudila enormnih 1,1 milijardi eura Agrokoru.
Iako se ne čini na prvi pogled, Ina i Agrokor su i itekako povezani i neodvojivo je gledati te dvije kompanije u kojima Rusi žele svoj utjecaj odvojeno.
Dakle, treba jasno i nedvosmisleno povezati dvijet stavri. Baš u trenutku kada se vladin povjerenik Ramljak morao pravdati javnosti zašto je digao kredit od 1,06 milijardi eura, većinom od zapadnih banaka i fondova predvođenih po takvim uvjetima da oni kontroliraju sve procese u koncernu, čelnik Rosnjefta, najveće svjetske naftne kompanije je bacio bombu od informacije, koja će se još jako dugo razmatrati zbog brojnih implikacija koje u sebi nosi!
Nastavak na sljedećoj stranici...
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
ma znao sam da u nekom grmu leži zec ali kojem nisam to zna plenki.