U Hrvatskoj živi 322.500 blokiranih građana i oni nemaju pravo ni na kakvu naknadu. Blokirani nemaju pravo na dječji doplatak, socijalnu pomoć ili bilo koju drugu vrstu pomoći jer se prilikom obrade zahtjeva uzima u obzir njihov prihod koji piše na papiru, a ne stvarno stanje, rekla je predsjednica Udruge Blokirani Miriam Kervatin objašnjavajući zašto ljudi u toj situaciji nisu na listi onih kojima pomaže ministarstvo Milanke Opačić.
Isto je i s korisnicima stambenih kredita, a riječ je o ukupno oko 300.000 ljudi. Uz švicarski franak vezano je oko 60.000 kredita, a ostali krediti su u drugim valutama.
800.000 ljudi prima manje od 1900 kuna na mjesec. Na rubu gladi su
"Većina korisnika stambenih kredita u Hrvatskoj je osiromašena do krajnjih granica izdržljivosti i od gubitka doma dijele ih najviše dvije mjesečne plaće. No s druge strane, ne mogu ostvariti nikakvu pomoć jer se kao i kod blokiranih gleda cjelokupni iznos plaće, a ne ono što im ostaje za život. Ako samo jedan član u toj obitelji izgubi posao, oni su u nepovratno teškoj situaciji. Unazad dvije godine javilo nam se i mnogo onih čije su plaće smanjene do 30 posto, radi čega opet ne mogu plaćati kredit. Situacija je uistinu teška i ljudi su doslovno na rubu gladi", dodao je Damir Šlogar iz Udruge Franak.
Uz 297.088 službeno nezaposlenih, još je, prema procjenama stručnjaka, 100.000 ljudi koji ne rade, a izgubili su prava na burzi i nisu u evidenciji.
Treba pridodati i one koji rade, a mjesecima nisu dobili plaću. Lani ih je bilo 54.000, a za ovu godinu još nisu objavljeni podaci. Na rubu gladi su i radnici koji primaju minimalac.
1.521.410 ljudi u Hrvatskoj nema novca za osnovne životne potrebe
"Prema našim podacima, 80.481 radnik u Hrvatskoj prima minimalnu plaću", rekao je lani ministar Mirando Mrsić.
Minimalna plaća je 2423 kune. Uz njih, na udaru siromaštva su umirovljenici.
134.412 ljudi cijeli je život radilo za mirovinu do 1500 kuna
"Prosječni hrvatski umirovljenik meso jede jedva jedanput na tjedan, a najčešće riskirajući zdravlje kupuju hranu pred istekom roka trajanja, na akcijama, jer je jeftinija", rekao je Milan Tomičić, pravni savjetnik Sindikata umirovljenika Hrvatske.
Među njima su korisnici starosnih i obiteljskih mirovina, ali i invalidi, od kojih su mnogi trajno nesposobni za rad.
54.000 radnika mjesecima rade bez plaće
U toj skupini nisu branitelji, a njihovi prihodi se drukčije računaju i veći su od prosječnih.
"Kod ljudi s invaliditetom prag siromaštva je veći nego kod ostalih dijelova populacije. Oni su najsiromašniji među najsiromašnijima, s daleko većim potrebama jer koriste razne lijekove, posebnu prehranu, pomagala, vozila i drugu opremu, koju im u pojedinim slučajevima ne financira HZZO nego to plaćaju iz svog džepa", objasnila je Marica Mirić, članica predsjedništva Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske.
322.500 ljudi ima blokirane račune i ostali su bez ikakvih prihoda
"U Hrvatskoj je 2013. godine bilo oko 20 posto građana ili 800.000 stanovnika ispod granice siromaštva, koja je za samca iznosila 1900 kuna a za obitelj s dvoje djece oko 4000 kuna mjesečnih prihoda. Jasno je kad se pogledaju navedeni iznosi da je značajan broj ljudi koji su u riziku siromaštva pa bi se mogla iznijeti ocjena da četvrtina hrvatskih građana živi u doista teškim uvjetima", komentirao je prof.dr. sc. Zdenko Babić s Katedre za socijalnu politiku Pravnog fakulteta u Zagrebu i potpredsjednik Hrvatske mreže protiv siromaštva.
Više od 30 posto stanovnika kasni s plaćanjem računa za režije, 14 posto Hrvata ne može si priuštiti meso ili ribu na stolu svaki drugi dan, a deset posto ljudi ne može si priuštiti grijanje u najhladnijim mjesecima.
80.481 ljudi živi na minimalcu i jedva preživljava
Više od 36 posto Hrvata živi u kućanstvima koja jedva spajaju kraj s krajem. Posebno je bolna tema gladne djece, koju smo u dnevnom listu 24sata pokrenuli prije više od godinu dana.
Upozorili smo tada da ima djece kojoj roditelji ne mogu platiti ni jedan pošteni obrok u danu te da mnogi mališani u školskim klupama sjede prazna želuca. Ustanovilo se da u Hrvatskoj na rubu siromaštva živi 60.000 djece, a manje od pola njih prima stalnu novčanu naknadu za siromašne.
91.787 mirovina je do 1000 kuna
"Upravo sam s kolegama završio uređivanje knjige ‘Nejednakosti i nezadovoljstvo u socijalističkoj Jugoslaviji’, u kojoj nas brojni autori podsjećaju na ekonomsku i socijalnu krizu u 1980-ima. Iako je sad subjektivno siromaštvo još visoko, mislim da bi se većina građana složila da im je životni standard sad bolji nego u ranim 1990-ima, kad su se suočavali s katastrofalnim posljedicama rata i tranzicije. Ako Hrvatsku uspoređujemo s cijelim svijetom, nije siromašna. No unutar Europske unije Hrvatska je u skupini zemalja Južne Europe u kojima je standard dramatično pao zbog utjecaja ekonomske i financijske krize", rekao je sociolog s Ekonomskog instituta Paul Stubbs.
