Jeste li i dalje optimist s pokrićem? Čuli smo malo vijesti koje pokazuju znakove oporavka, a vi i dalje odašiljete svijetle poruke?
Da, sve upućuje na to da je moj optimizam bio i jeste s pokrićem. Razumijem da mnogima nije lako prihvatiti optimizam u situaciji kad je zemlja u recesiji, kad je mnogo ljudi bez posla, kad se poduzetnici bore za svoje mjesto na probirljivom tržištu, ali kad vjerujete u ono što radite, kad imate uvid u cjelokupno stanje, kad znate da se u životu i ekonomiji mnogo toga temelji na očekivanjima, onda imate razloga za optimizam. Vijesti koje dolaze tijekom ove godine, posebice prošlih dana potvrđuju nastavak pozitivnih trendova iz 2014., a vjerujem da će se idućih mjeseci napokon potvrditi da nakon šest godina možemo reći da je recesija iza nas. Još je važnije da to ima dodatni poticaj poduzetnicima da izvade svoje projekte iz ladica i krenu snažnije u njihovu realizaciju.
Na čemu to temeljite? Većini ljudi budućnost još ne izgleda optimistično.
Rast industrijske proizvodnje od 1,3 posto u 2014. godine nastavljen je i u ovoj godini, u ožujku je iznosio 3,5 posto. Izvoz je u prvom kvartalu ubrzao rast na 7,5 posto, od toga u zemlje članice EU-a 10,7 posto. Ohrabrujući je i rast osobne potrošnje, osmi mjesec zaredom, i to dobrim dijelom poreznim rasterećenjem građana, odnosno povišenjem plaća. Stabilizira se građevinski sektor, što upućuje na oživljavanje investicijskih aktivnosti. Lani su u odnosu prema prethodnoj godini izravna strana ulaganja, prema podacima HNB-a, porasla četiri puta. U ožujku je broj nezaposlenih manji za 15,3 posto u odnosu prema istom mjesecu 2014.
Sad kažete da ste smanjili broj nezaposlenih, a kritičari tvrde da je to zato jer je iz zemlje pobjeglo sto tisuća ljudi. Što kažete na te kritike? Ne mislite li da je to plebiscit o ekonomskim uspjesima vaše vlade?
Kritika je uvijek poticajna, ali razbacivanje brojkama nije kritika nego politička manipulacija. Kad čujemo da ljudi odlaze u potrazi za boljim radnim i životnim uvjetima to naravno nije nešto što želimo, ali članstvo Hrvatske u Europskoj uniji pruža svim građanima u svim državama članicama bolje izglede za rad i posao s obzirom na to da je sloboda protoka ljudi, roba i kapitala temeljno pravilo EU-a. Nerijetko možete vidjeti i primjere stranaca koji dolaze u Hrvatsku i zapošljavaju se. Isto tako primjeri ljudi koji ostaju ili se vraćaju pokazuju da je i Hrvatska zemlja u kojoj se može dobro raditi i živjeti. Evo, nedavno sam na Institutu Ruđer Bošković mogao i osobno čestitati dvjema mladim znanstvenicama, dobitnicama ‘Znanstvenog oskara’ koje izvrsnu karijeru, ostvarenu u inozemstvu, nastavljaju na Ruđeru, omogućujući posao i drugim mladim istraživačima. Njihovu izvrsnost prepoznala je i Europska unija kad im je odobrila 3,5 milijuna eura za istraživanja a odabrane su među 8 do 15 posto projekata među više od 3 tisuće prijavljenih. Uostalom, pogledajte izvješća Eurostata, prema kojima Hrvatska pripada u skupinu zemalja s najvećim rastom zaposlenosti. Nakon pet godina krize i kontinuirana pada zaposlenosti i radne snage po stopama između - 0,7 posto u 2009. i -3,9 posto u 2011., došlo je do promjene trenda u 2014. i rasta zaposlenosti mjereno prema međunarodnim standardima za 2,7 posto.
A što stvarno kažu podaci o iseljavanju?
Zadnji službeni su za 2013. U inozemstvo se odselilo 15.262 osoba, od čega 12.232 hrvatskih državljana. Istodobno, iz inozemstva se doselilo 10.378 osoba. I u doseljavanju i u odseljavanju uglavnom dominiraju zemlje regije, BiH i Srbija prednjače. Vidite da su te brojke daleko od onih velikih koje se u javnosti neutemeljeno spominju. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje osoba koje su se zaposlile u inozemstvu u 2014. godini bilo je oko 3500. Dakle, nije riječ o dramatičnim brojevima, ali za Hrvatsku u kojoj je problem kontinuiranog smanjivanja stanovništva već više godina prisutan i to su važni brojevi.
Idete s modelom B za autoceste? Zašto?
Model B trebao bi ponuditi udio u vrijednosti autocesta građanima, izravno ili neizravno preko mirovinskih fondova. Taj model donosi upola manje novca za otplatu duga, od modela monetizacije autocesta koji je prvotno zamišljen i kojim bi za oko tri milijarde eura smanjili ukupni javni dug. Ali je i te kako nužan potez koji će smanjiti dug HAC-a i omogućiti lakše servisiranje ostatka kreditnog zaduženja. Valja znati da se od 66,65 mlrd. kuna kreditnih zaduženja više od 50 javnih, državnih poduzeća potkraj 2014., čak 45 mlrd. kuna odnosi na HAC, ARZ i HC .To je problem koji moramo riješiti. Express: Što će biti s HPB-om? HPB očekuje dokapitalizacija. Proces je u tijeku i dok traje to ne mogu komentirati.
Usporedite Hrvatsku s Grčkom i Argentinom prije bankrota?
Svaka zemlja ima svoju priču i u tom smislu ne može se Hrvatsku ni na koji način uspoređivati s tim radikalnim primjerima. Hrvatska podmiruje svoje obveze. Imamo velik potencijal, gospodarski trendovi su se počeli mijenjati i umjesto poruka o crnim scenarijima, svi bismo se zajedno trebali okrenuti razvojnim temama, poboljšanju života građana u svim dijelovima Hrvatske. Razvojnih projekata ima i provode se, o njima treba govoriti, koristiti dobra iskustva. Vidjeli ste i da su Europska komisija i Hrvatska narodna banka korigirale svoj prognoze, obično korekcije budu naniže, ovog puta poboljšani su izgledi za rast hrvatskog gospodarstva. I MMF nam prognozira rast. Svjesni smo da te stope trebaju biti više, ali sama činjenica da smo u pozitivnoj zoni nakon šest godina, i da smo trendove preokrenuli brže nego što se očekivalo, poticajna je za budućnost hrvatskoga gospodarstva, a onda i za rješavanje preostalih fiskalnih i financijskih problema vezanih za još uvijek visoki deficit i javni dug.
Što mislite o idejama Josipa Budimira, o reformama velikih sustava. I s tim da s Budimirovim reformskim idejama Maras plaši malu djecu i stare ljude, tvrdeći da će ostati bez svega.
Budimir je rekao što misli, što namjerava HDZ-ova koalicija. Smanjivati prava u zdravstvenom sustavu ili rezati mirovine, ozbiljni su zahvati. To je u suprotnosti s opredjeljenjem naše vlade. Mi smo pošli od pretpostavke da se ne reže potrošnja dok gospodarstvo pada jer to može samo još više ubrzati pad. Unatoč krizi i potrebi da se smanjuju deficiti, čvrsto smo branili plaće i mirovine, kao što je razina socijalnih davanja u cijelom mandatu ostala neupitna. Unatoč tome, imamo gospodarski rast i polako izvlačimo zemlju iz krize. Prava najpotrebitijih skupina ne diramo, tako je bilo i tako će ostati u našem mandatu.
Zašto HGK, pun stručnjaka s doktoratima i magisterijima, tržišnih barakuda, živi od članarine umjesto da se za novac bori na tržištu?
Svagdje ima prostora za racionalizacije. I u Komori je članarina smanjivana i najavljeno je i daljnje smanjenje za 10-tak posto. Njena je uloga pomoći gospodarstvu i svojim članovima. Očekujemo da će se članstvo u budućnosti bazirati na interesu članstva i kvaliteti usluga koje Komora pruža, a ne na obvezama propisanim zakonom.
Zašto ste tek sad počeli mijenjati sustav agencija i instituta?
Nije to tek sada. Cijelo vrijeme radimo na uštedama u javnom sektoru, u smanjenju raznih troškova, na smanjenju parafiskalnih nameta, itd, itd. Jedan krug spajanja i racionalizacija u agencijama je već odrađen. U ovom ciklusu spajanje i smanjenje broja agencija za 10-tak njih daljnji je korak u toj racionalizaciji i boljem upravljanju javnim financijama.
A što je s općinama, gradovima, županijama, zna li vaša vlada kakve koristi imamo od tolike lokalne samouprave, veće nego u Engleskoj?
Najveći je broj jedinica lokalne samouprave koje su opravdale svoje postojanje jer su poboljšale standarde i kvalitetu života svojih stanovnika. One općine koje nemaju dovoljan fiskalni kapacitet potaknut ćemo na spajanje kako bi lakše zadovoljavale potrebe svojih građana. Za početak, stvorit ćemo mehanizme koji će ih stimulirati na dragovoljno spajanje. Isto tako pravednijom raspodjelom potpora prema indeksu razvijenosti omogućili smo da 100 novih JLS uđe u sustav potpomognutih područja, a njih 65 iziđe jer su prešli određenu razinu razvijenosti.
Ako izgubite izbore, imate li posao?
Ne razmišljam o tome. Fokusiran sam na posao koji sada radim. Ono što me posebno veseli su rezultati koji su svaki dan sve vidljiviji i čime se realizira svrha mojeg djelovanja u vladi.
Biste li opet htjeli biti u izvršnoj vlasti?
Biti u Vladi za mene je čast i izazov. Posao ministra i potpredsjednika Vlade je iznimno izazovan, pogotovo u ovakvim vremenima.
Imate li neku prognozu uspjeha SDP-a na izborima? Koliko mandata očekujete?
Ova godina je odlučujuća za uspjeh SDP-a na izborima. Kao što rekoh, rezultati su ključ našeg uspjeha, a rezultati su tu. Preuzeli smo vođenje zemlje u jeku krize i recesije, danas, tri godine poslije, izveli smo zemlju iz recesije, a neposredna budućnost bit će sve bolja i bolja. Tražit ćemo povjerenje građana za još jedan mandat kako bi ubrzali ovaj kotač koji smo pokrenuli.
Kad će biti izbori?
U zakonskim rokovima. Bit ćete na vrijeme obaviješteni, kao i cijela hrvatska javnost.
Jeste li i inače optimist u životu?
Pa, nitko se, pa ni ja, ne osjeća svaki dan jednako. Ali važan je pozitivan stav koji iskazujemo prema sebi i ljudima oko sebe.
Smeta li vam kad vas mediji nazivaju optimistom bez pokrića?
Jednom ste u 24 sata objavili: ‘Dobra vijest - Grčić više nije optimist’. To je bilo jako duhovito. Ali zar niste primijetili prošlih dana i napise u kojima se govori o tome da Grčićev optimizam dolazi polako, ali sigurno, na naplatu?
